Oka

ey

“

 

 

 

 

-izabrani su festanjulima

 

sre

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

A. "Sv. Vlaho proslavit će se prvi utlove godine
ano u Beogradu. U tu svrhu već Đubrovčani ov-
dje nastanjeni čine pripreme i dogovore. Na sjednici
držanoj u nedjelju o mi. u ,Katoličkom domu“
gg. Mirko Drobac i Ivo Te-
deschi. U programu je: na 2. februara uveče akade-
mija sa predavanjima o sv. Vlahu i Dubrovniku. Na
3. febr. svečana Misa s blagoslovom u crkvi Krista
Kralja. Poslije Mise grličanje, a onda ,iratamenal“ u
sali ,Kat. doma“ s dubrovačkim specijalitetima (man-
tala, kotonjata itd). Uveče zajednička večera u hotel
Imperial“ a žable d' hote bit će sve dubrovačka jela
(menestra zelena itd.). Dubrovčana u Beogradu imade
oko stotina. Pošto isti dan spada i sv. Trifuu, a i Ko-
torana ima priličan broj u Beogradu, sva je prilika,
da će se i oni pridružiti Dubrovčanima, pak zajedno
s njima proslaviti i sv. Trifuna. Svojedobno izvjestit ću
vas opširno o proslavi.

U. Dvije nove župe. Katolici se u Beogradu ra-
pidno množe. Općenito se drži, da njihov broj ove
godine dosiže do 30.000 tisuća. Kroz prošlu godinu
1996. rodilo se u Beogradu katolika 488, vjenčanja
je bilo 304, umrlo ih je 268, a doseljenici — može se
reći — svaki dan pridolaze. Da je jedna sama župa
za toliki broj katolika, rasijanih po svim stranama
prostranoga grada, nedostatna svakome je jasno. To
je potaklo Nadbiskupa O. Rodića, te je on u spora-
zumu sa svojim konsistorijem razdijelio Beograd na
tri kat. župe a vlada je već odobrila tu razdiobu.
Prema tome odslije će Beograd imati ove tri kat. župe :

1. Župa Krista Kralja sa sjedištem u Krunskoj
ul. 23. Ova je župa dosada sama postojala i obuhva-
ćala sav Beograd, a odsada će joj pripadati katolici
nastanjeni u centrumu grada, te u zapadnom dijelu
prema Zemunu, sjevernom prema Dunavu i jugozapad-
nom prema Savi. Ostaje dosadašnji župnik Dr. Vagner.

2. Franjevačka župa sv. Antuna sa sjedištem u
Bregalničkoj ul. 20. Ovo je prva nova župa. Obuhvatat
će sjevero-istočni dio Beograda prema Dunavu i istočni
prema Smederevu. Župnik je O. Arkangjeo Grgić,
gvardijan franj. manastira.

3. Župa bl. Djevice Marije (Velike Gospe) sa sje-
dištem u samostanu QO. Asumpcionista (Hadji Milen-
tijeva ul. 77). Ona obuhvaća jugoistočni dio grada
prama Avali i Topčideru. Župnik O. Privat Bellard,
starješina Asumpcionista. Podjelom Beograda na ove
tri župe bit će znatno olakšana pastorizacija katolika.

Il. Župa u Smederevu. Pored onih dviju novih
župa u Beogradu, Vlada je odobrila takogjer i novu
kat. župu u Smederovu, u sjeveroistočnoj Srbiji. Ta
župa obuhvaća grad Smederevo, gdje će biti i sjedište
Župe, pa onda okolišna mjesta istočne Srbije (Poža-
revac itd.) gdje se računa, da ima od prilike 1500 ka-
tolika. U Smederevu se prošlog ljeta nabavila lijepa kuća
s dvorištem za župni stan, a na preljeće će se sazidati.
Župnikom će biti imenovan jedan franjevac iz Bosne.

IV. Jugosi. akademsko društvo sv. Ćirila i Me-
toda na redovnoj glavnoj skupštini izabralo je slijedeći
odbor za ovu školsku godinu: Predsjednik i blagajnik:
Josip Pokorn, kand. prava; poipredsjed. Srećko Veber,
kand. prava; tajnik Ante Krvavica, stud. jur.; knjiž-
ničar Andrija Glavaš, kand. ing.; revizor Sida Selgrad,
kand. med.; gospodar Slavko Barštner, kand. ing. —
Članovi drže svake sedmice zajedničke sastanke i me-
gjusobna predavanja, a kadšto pozivlju i odličnije go-
ste za pojedina predavanja o raznim pitanjima.

/

 

Pisma iz naroda.

GRUDA (Konavle). Grudske djevojčice, učenice
mjesnih časnih školskih Sestara, stupile su dne 16.
t, pred javnost davši dvije prestave, kojima su polu-
čile vrlo dobri uspjeh, Prva je bila dirljiva , Fabiola“,
hist. drama u 4 čina. Prikazana je sa dobrim razumi-
jevanjem i izvrsnom točnošću igračica. Svako je lice
izvršilo svoju ulogu uprav dobro. Dok je ,Fabiola“
(Jele Avlić) dosta dobro izrazila unutrnju borbu, obra-
ćenje od poganke u kršćanku, dotle su Lucina (Rade
Bratoš) i njezina kći mučenica Agnes (Kate Glavić)
tako potresljivo izvele svoje uloge, da je bilo vigjeti
kako mnogi od prisutnih otiraju suze sa očiju. Komad
se je duboko dojmio cijele publike. Da se publika
malo proveseli, djevojčice su iza toga dale drugi komad
»Kod Gospode“, šaloigru u dva čina. Kako u prvom
komadu, tako su i ovdje sva lica vrlo dobro izveli
svoje uloge. Osobito je istaknuti g.gju Sunčić (Mare
Bratoš), njezinu kći Teklu (Nevenka Wagner) kao i
njezinu sluškinju, Angjušu (Marija Avlić),  Posljed-
nja je sa svojim humorisličkim a skladnim  opo-

,NARODNA SVIJEST“

 

 

 

 

našanjem vlahinje cijelo vrijeme izazivala buru smijeha.
Prostorije g. M. Trkovića bile su prenapunjene općin-
stvom iz Grude i Čilipa, a izmegju činova udarao je
mjesni tamburaški zbor. Sa ovim nastupom djevojčice
su pokazale koješta dobra i plemenita obzirom na
svoj odgoj. Po njihovom riastupu, megjusobnom pona-
šanju i prijaznim općenjem sa javnošću, dade se pro-
suditi čista, iskrena duša seoskih djevojčica, odjevena
mnogim krepostima kršćanskoga odgoja. Dao Bog,
da konavoska javnost bude znala ispravno cijeniti bla-
gotvorni upliv č.č. Sestara na ženski spol svoga kraja,
pak da uloži sve sile, da se čim prije dogje do toli
željenog Zavoda u Grudi za odgoj i poduku kona-
voskih djevojčica. — p. p.

KOTOR. Proslava svečanosti sv. Tripuna. Po
historičkom običaju na 13. Januara bili su izabrani u
dvorani općinskog doma slijedeći oficiri Plemenitog
Tijela Bokeške Mornarice za ovogodišnju svečanost
sv. Tripuna: za Kotor major M. Kurjal, I. kapetan R.
Vida; poručnik S. Deković, pobočnik G. Botrić: za
Škaljare: Il. kap. P. Grgurović, Poručnik J. Petrović;
za Špiljare potporučnik I. Milošević; za Muo poručnik
I. Petović; za Dobrotu Poručnik J. Dabčević; za La-
stvu poručnik N, V. Nikolić; za Tivat poručnik K.
Fažo : za Prčanj nije bio izabran, jer nijesu prisu-
stvovali na dogovor. ,

Program svečanosti : Dne 2. Februara pr. podne:
U 9 sati glazba ide u susret mornara vanjskih Općina.
U 10 sati Plemenito Tijelo Mornarice ide korporativno
pred Poglavarstvo i Općinu, te prima državnu i gradsku
Zastavu. Poslije primitka Zastave vraća se pred Slolnu
Crkvu i puca 3 puta u počast primanja zastava. U 12
sati Mornarica prisustvuje Sv. Misi pred Crkvom Bla-
žene Ozane zatim obilaze gradom. Poslije podne: u
3 sata prenos sv. Moćiju iz crkve sv. Josipa u crkvu
sv. Tripuna. U 4 sata odjel Mornarice igra kolo pred
crkvom sv. Tripuna. U 6 sati svečana večernja, i ka-
djenje sv. Moći u crkvi sv. Tripuna. U 8 sati Morna-
rica obilazi gradom te završuje svečanost prvog dana.

Dne 3. februara. Prije podne: u 10 sati odjel
Mornarice igra kolo pred crkvom sv. Tripuna. U 10%/a
sati Pontifikalna sv. Misa, pri kojoj Tijelo Mornarice
korporativno prisustvuje pred crkvom te puca 3 puta
u počast; iza sv. Mise svečana procesija okolo grada.
U 1 sat po p. Mornarica obilazi gradom. U 1%a sat
objed siromaha u dvorištu biskupije, Poslije podne.
U 4 sata povratak sv. Moći iz crkve sv. Tripuna u
crkvu sv. Josipa. U 6 sati koncerat glazbe na trgu sv.
Tripuna i bacanje umjetnih vatara. U 8 sati Mornarica
obilazi gradom te završuje svečanost drugog dana.

Nedjelja 6. Februara, Prije podne: u 10 sati
odjel Mornarice sa Slavnom Glavom sv. Tripuna ide
da pohagja bolesnike i tamničare, U 12 sati Mornarica
korporativno prisustvuje sv. Misi za zdravlje našeg
Preinilostivog Vladara kralja Aleksandra, kraljice Ma-
rije i prestolonasljednika Petra; iza sv. Mise Morna-
rica obilazi gradom. U 1 sat po p. zajednički objed
Mornarice. Poslije podne. U sata 3 igra tombole na
trgu sv. Tripuna. U 4/2 sata povraćanje Državne i
Općinske zastave te :se Mornarica vraća pred stolnu
crkvu i puca 4 puta u počast vraćanje zastava, U 6
sati koncerat glazbe na trgu sv. Tripuna i bacanje
umjetnih vatara. U 8 sati Mornarica obilazi gradom i
prati do obale mornare vanjskih Općina sa pozdravnim
pucanjem i tim se završuje svečanost.

GJURIĆI (Boka Kotorska). Božićni blagdani —
Potreba župnika. Selo Gijurići već od podulje vremena
nema svog stalnog župnika, već službu božju i ostale

vjerske obrede obavlja župnik obližnjeg sela Lepeta
koji je inače u prilično odmakloj dobi, te i uz na,
bolju volju ne može da bude uvijek pri ruci, osobi
prilikom velikih crkvenih blagdana. U ovakovim zg
dama brinemo se sami, da dobijemo jednog časno
aca franjevca iz Kotora. Ove godine za božićnih bla
dana pohodio nas je mp. o. Antun Kiile, starešina sl
mostana OO. franjevaca u Kotoru, i to u tri navrati
za Božić, Novu Godinu i sv. Tri Kralja. Iskreno i
zadovoljstvom možemo kazati, da je njegovim poh«
dom naše mjesto duhovno oživjelo i preporodilo s
jer čitavo vrijeme, što je kod nas proboravio, upot
bio je ovaj mp. Otac da nas vjerski podigne, krijepe
nas živom i vatrenom riječju, punom svete nauke
zanosa. Možemo kazati, da su ovi dani bili za n:
kao neka vrsta misija. Riječi mp. Oca djelovale su
samo na nas katolike, već i na našu braću pravoslav
vjeroispovijedi, koji su zajedno s nami polazili crkv
što se je osobito primjetilo na  ,polnoćnici“, ta
da je izgledalo, da nema razlike izmegju sljedbenik
dviju vjera. Svi smo bili baš kao jedna duša i jed
srce. To bijaše prava milina |

Žaleć duboko, da su mam ovi dani tako brz
izminuli želimo, da bi nam se što češće pružila pr
lika za ovakovu duševnu okrepu. Zaista bi smo b
sretni i presretni, kad bi smo mogli imati u svoj
mjestu stalnog župnika, koji bi uvijek boravio u naš
sredini, pošto smo na ovaj način kao oyce bez piti

Ovako teški udarac nemožemo prežaliti osobi
gledom na naš mlagji naraštaj, kojemu u mnogo;
pogledu fali vjerski odgoj, jer roditeljima uz najbolj
volju ne može uspjeti, da nadoknade sami ono, što l
im crkva pružila. Nadamo se, da će nam crkvena vla
izići u susret, čim se bude ukazala mogućnost, jer
ako smo mali brojem, veliki smo ipak voljom i pl
menitim željama.

Iz Jugoslavije.

Naša saobraćajna sredstva. U našoj državi im
40.000 kilometara puteva, od kojih 19.640 km. drža
nih. Za uzdržavanje bi tih puteva trebala 1!/a miljard
dinara; ali za to nema, dakako, ,budžetske mogu
nosti“. Državnih mostova ima 72 kilometra, a za nji
hovo uzdržavanje treba 21 milijun dinara. Zanimljiv;
je, da je za puteve u Dalmaciji odregjeno 442 milijun
dinara, za one u Bosni 5,700.000, a za sve puteve
svim prečanskim krajeva skupa 24 milijuna. A gotov
isto tolika svota (uprav 23,850.000) odregjena je
puteve u samom užičkom srezu. Svaki je komenti
suvišan ovakovoj ravnopravnosti 11!!!

»Izgubljena bitka“, Seoba naroda iz Dalmaci
i Hercegovine još je uvijek u punom jeku i potraje
ovako, mnoga će mjesta sasma opustiti, Narod s
u Australiju i južnu Ameriku, a tjera ga nestaši;
rada i veliki porezi sa rogjene grude. Poznate su
ječi Ni. Vel. našeg Kralja Aleksandra, kad je otrij
godina obišao Dalmaciju i čuo, koliko je samo narod
iselilo u Brazil sa otoka Korčule, On je tada boln
uzdahnuo: ,To je više nego li izgubljena bitka I“ i
naši državnici, što rade, da tu bijedu ublaže....?

I, F. Lupis vraća se u domovinu ovog pr
ljeća, a »Hrvatski Glasnik«, što ga je izdavao u Čikagi
prodao je Tomi CGesaru iz Čikaga, koji će nastavi
izdavanjem lista. U posljednje doba vodio je g. Lupi
žestoku polemiku sa poslanikom naše države u Va
šingtonu Dr. Tresić-Pavičićem.

Pribićevićev lucidum intervallum. ,Ja morat
da napomenem, da se to zna u Beogradu, da mi nikadi
ni pre rata nismo bili robovi, koji su sada oslobogjen
Mi nismo samo imali svoju macijonalnu državu, a
smo imali čovječanska prava gragjanske slobode. Bi
smo kuražni, da to branimo. U Beogradu ne treba d
zaborave, da smo mi ktjeli jedinstvo sa Srbijom r
zato što smo htjeli da se oslobodimo ropstva, neg
zato što smo htjeli nacijonalnu državu. Ni stotin
Kajmakčalana ne bi pomoglo, da mi nijesmo htjeli
ugjemo u ovu državu. Mi smo Htjeli da ugjemo u d
žava Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je to bio naš velil
ideal, koji je bio poznat širom cijelog svijeta“. (Sv. Pr
bičević na svom zboru u Zagrebu 16. januara 1927.
Muzik Halu [»Politika« od. 17 1. 1927. N.o 672

Novi pančevački inost. Na sjednici ministarsko
savjeta od 15. o. mj. definitvno je riješeno, da se pi
dizanje pančevačkog mosta ustupi njemačkim tvora
cama za svotu od 21,099.628 zlatnih maraka. Od o)
sume ima pasti na reparacije 16,819.108 zlatnih m
a 4,285.719 zlatnih maraka ima se platiti u gotovo
prema veličini izvršenih radova i nabavaka. Svi uslo
nabavaka imadu se izvršiti tako, da se most pre;
saobraćaju u roku od 4 god. poslije potpisa ugovoi