Oka ey “ -izabrani su festanjulima sre Iz katoličkog života u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). A. "Sv. Vlaho proslavit će se prvi utlove godine ano u Beogradu. U tu svrhu već Đubrovčani ov- dje nastanjeni čine pripreme i dogovore. Na sjednici držanoj u nedjelju o mi. u ,Katoličkom domu“ gg. Mirko Drobac i Ivo Te- deschi. U programu je: na 2. februara uveče akade- mija sa predavanjima o sv. Vlahu i Dubrovniku. Na 3. febr. svečana Misa s blagoslovom u crkvi Krista Kralja. Poslije Mise grličanje, a onda ,iratamenal“ u sali ,Kat. doma“ s dubrovačkim specijalitetima (man- tala, kotonjata itd). Uveče zajednička večera u hotel Imperial“ a žable d' hote bit će sve dubrovačka jela (menestra zelena itd.). Dubrovčana u Beogradu imade oko stotina. Pošto isti dan spada i sv. Trifuu, a i Ko- torana ima priličan broj u Beogradu, sva je prilika, da će se i oni pridružiti Dubrovčanima, pak zajedno s njima proslaviti i sv. Trifuna. Svojedobno izvjestit ću vas opširno o proslavi. U. Dvije nove župe. Katolici se u Beogradu ra- pidno množe. Općenito se drži, da njihov broj ove godine dosiže do 30.000 tisuća. Kroz prošlu godinu 1996. rodilo se u Beogradu katolika 488, vjenčanja je bilo 304, umrlo ih je 268, a doseljenici — može se reći — svaki dan pridolaze. Da je jedna sama župa za toliki broj katolika, rasijanih po svim stranama prostranoga grada, nedostatna svakome je jasno. To je potaklo Nadbiskupa O. Rodića, te je on u spora- zumu sa svojim konsistorijem razdijelio Beograd na tri kat. župe a vlada je već odobrila tu razdiobu. Prema tome odslije će Beograd imati ove tri kat. župe : 1. Župa Krista Kralja sa sjedištem u Krunskoj ul. 23. Ova je župa dosada sama postojala i obuhva- ćala sav Beograd, a odsada će joj pripadati katolici nastanjeni u centrumu grada, te u zapadnom dijelu prema Zemunu, sjevernom prema Dunavu i jugozapad- nom prema Savi. Ostaje dosadašnji župnik Dr. Vagner. 2. Franjevačka župa sv. Antuna sa sjedištem u Bregalničkoj ul. 20. Ovo je prva nova župa. Obuhvatat će sjevero-istočni dio Beograda prema Dunavu i istočni prema Smederevu. Župnik je O. Arkangjeo Grgić, gvardijan franj. manastira. 3. Župa bl. Djevice Marije (Velike Gospe) sa sje- dištem u samostanu QO. Asumpcionista (Hadji Milen- tijeva ul. 77). Ona obuhvaća jugoistočni dio grada prama Avali i Topčideru. Župnik O. Privat Bellard, starješina Asumpcionista. Podjelom Beograda na ove tri župe bit će znatno olakšana pastorizacija katolika. Il. Župa u Smederevu. Pored onih dviju novih župa u Beogradu, Vlada je odobrila takogjer i novu kat. župu u Smederovu, u sjeveroistočnoj Srbiji. Ta župa obuhvaća grad Smederevo, gdje će biti i sjedište Župe, pa onda okolišna mjesta istočne Srbije (Poža- revac itd.) gdje se računa, da ima od prilike 1500 ka- tolika. U Smederevu se prošlog ljeta nabavila lijepa kuća s dvorištem za župni stan, a na preljeće će se sazidati. Župnikom će biti imenovan jedan franjevac iz Bosne. IV. Jugosi. akademsko društvo sv. Ćirila i Me- toda na redovnoj glavnoj skupštini izabralo je slijedeći odbor za ovu školsku godinu: Predsjednik i blagajnik: Josip Pokorn, kand. prava; poipredsjed. Srećko Veber, kand. prava; tajnik Ante Krvavica, stud. jur.; knjiž- ničar Andrija Glavaš, kand. ing.; revizor Sida Selgrad, kand. med.; gospodar Slavko Barštner, kand. ing. — Članovi drže svake sedmice zajedničke sastanke i me- gjusobna predavanja, a kadšto pozivlju i odličnije go- ste za pojedina predavanja o raznim pitanjima. / Pisma iz naroda. GRUDA (Konavle). Grudske djevojčice, učenice mjesnih časnih školskih Sestara, stupile su dne 16. t, pred javnost davši dvije prestave, kojima su polu- čile vrlo dobri uspjeh, Prva je bila dirljiva , Fabiola“, hist. drama u 4 čina. Prikazana je sa dobrim razumi- jevanjem i izvrsnom točnošću igračica. Svako je lice izvršilo svoju ulogu uprav dobro. Dok je ,Fabiola“ (Jele Avlić) dosta dobro izrazila unutrnju borbu, obra- ćenje od poganke u kršćanku, dotle su Lucina (Rade Bratoš) i njezina kći mučenica Agnes (Kate Glavić) tako potresljivo izvele svoje uloge, da je bilo vigjeti kako mnogi od prisutnih otiraju suze sa očiju. Komad se je duboko dojmio cijele publike. Da se publika malo proveseli, djevojčice su iza toga dale drugi komad »Kod Gospode“, šaloigru u dva čina. Kako u prvom komadu, tako su i ovdje sva lica vrlo dobro izveli svoje uloge. Osobito je istaknuti g.gju Sunčić (Mare Bratoš), njezinu kći Teklu (Nevenka Wagner) kao i njezinu sluškinju, Angjušu (Marija Avlić), Posljed- nja je sa svojim humorisličkim a skladnim opo- ,NARODNA SVIJEST“ našanjem vlahinje cijelo vrijeme izazivala buru smijeha. Prostorije g. M. Trkovića bile su prenapunjene općin- stvom iz Grude i Čilipa, a izmegju činova udarao je mjesni tamburaški zbor. Sa ovim nastupom djevojčice su pokazale koješta dobra i plemenita obzirom na svoj odgoj. Po njihovom riastupu, megjusobnom pona- šanju i prijaznim općenjem sa javnošću, dade se pro- suditi čista, iskrena duša seoskih djevojčica, odjevena mnogim krepostima kršćanskoga odgoja. Dao Bog, da konavoska javnost bude znala ispravno cijeniti bla- gotvorni upliv č.č. Sestara na ženski spol svoga kraja, pak da uloži sve sile, da se čim prije dogje do toli željenog Zavoda u Grudi za odgoj i poduku kona- voskih djevojčica. — p. p. KOTOR. Proslava svečanosti sv. Tripuna. Po historičkom običaju na 13. Januara bili su izabrani u dvorani općinskog doma slijedeći oficiri Plemenitog Tijela Bokeške Mornarice za ovogodišnju svečanost sv. Tripuna: za Kotor major M. Kurjal, I. kapetan R. Vida; poručnik S. Deković, pobočnik G. Botrić: za Škaljare: Il. kap. P. Grgurović, Poručnik J. Petrović; za Špiljare potporučnik I. Milošević; za Muo poručnik I. Petović; za Dobrotu Poručnik J. Dabčević; za La- stvu poručnik N, V. Nikolić; za Tivat poručnik K. Fažo : za Prčanj nije bio izabran, jer nijesu prisu- stvovali na dogovor. , Program svečanosti : Dne 2. Februara pr. podne: U 9 sati glazba ide u susret mornara vanjskih Općina. U 10 sati Plemenito Tijelo Mornarice ide korporativno pred Poglavarstvo i Općinu, te prima državnu i gradsku Zastavu. Poslije primitka Zastave vraća se pred Slolnu Crkvu i puca 3 puta u počast primanja zastava. U 12 sati Mornarica prisustvuje Sv. Misi pred Crkvom Bla- žene Ozane zatim obilaze gradom. Poslije podne: u 3 sata prenos sv. Moćiju iz crkve sv. Josipa u crkvu sv. Tripuna. U 4 sata odjel Mornarice igra kolo pred crkvom sv. Tripuna. U 6 sati svečana večernja, i ka- djenje sv. Moći u crkvi sv. Tripuna. U 8 sati Morna- rica obilazi gradom te završuje svečanost prvog dana. Dne 3. februara. Prije podne: u 10 sati odjel Mornarice igra kolo pred crkvom sv. Tripuna. U 10%/a sati Pontifikalna sv. Misa, pri kojoj Tijelo Mornarice korporativno prisustvuje pred crkvom te puca 3 puta u počast; iza sv. Mise svečana procesija okolo grada. U 1 sat po p. Mornarica obilazi gradom. U 1%a sat objed siromaha u dvorištu biskupije, Poslije podne. U 4 sata povratak sv. Moći iz crkve sv. Tripuna u crkvu sv. Josipa. U 6 sati koncerat glazbe na trgu sv. Tripuna i bacanje umjetnih vatara. U 8 sati Mornarica obilazi gradom te završuje svečanost drugog dana. Nedjelja 6. Februara, Prije podne: u 10 sati odjel Mornarice sa Slavnom Glavom sv. Tripuna ide da pohagja bolesnike i tamničare, U 12 sati Mornarica korporativno prisustvuje sv. Misi za zdravlje našeg Preinilostivog Vladara kralja Aleksandra, kraljice Ma- rije i prestolonasljednika Petra; iza sv. Mise Morna- rica obilazi gradom. U 1 sat po p. zajednički objed Mornarice. Poslije podne. U sata 3 igra tombole na trgu sv. Tripuna. U 4/2 sata povraćanje Državne i Općinske zastave te :se Mornarica vraća pred stolnu crkvu i puca 4 puta u počast vraćanje zastava, U 6 sati koncerat glazbe na trgu sv. Tripuna i bacanje umjetnih vatara. U 8 sati Mornarica obilazi gradom i prati do obale mornare vanjskih Općina sa pozdravnim pucanjem i tim se završuje svečanost. GJURIĆI (Boka Kotorska). Božićni blagdani — Potreba župnika. Selo Gijurići već od podulje vremena nema svog stalnog župnika, već službu božju i ostale vjerske obrede obavlja župnik obližnjeg sela Lepeta koji je inače u prilično odmakloj dobi, te i uz na, bolju volju ne može da bude uvijek pri ruci, osobi prilikom velikih crkvenih blagdana. U ovakovim zg dama brinemo se sami, da dobijemo jednog časno aca franjevca iz Kotora. Ove godine za božićnih bla dana pohodio nas je mp. o. Antun Kiile, starešina sl mostana OO. franjevaca u Kotoru, i to u tri navrati za Božić, Novu Godinu i sv. Tri Kralja. Iskreno i zadovoljstvom možemo kazati, da je njegovim poh« dom naše mjesto duhovno oživjelo i preporodilo s jer čitavo vrijeme, što je kod nas proboravio, upot bio je ovaj mp. Otac da nas vjerski podigne, krijepe nas živom i vatrenom riječju, punom svete nauke zanosa. Možemo kazati, da su ovi dani bili za n: kao neka vrsta misija. Riječi mp. Oca djelovale su samo na nas katolike, već i na našu braću pravoslav vjeroispovijedi, koji su zajedno s nami polazili crkv što se je osobito primjetilo na ,polnoćnici“, ta da je izgledalo, da nema razlike izmegju sljedbenik dviju vjera. Svi smo bili baš kao jedna duša i jed srce. To bijaše prava milina | Žaleć duboko, da su mam ovi dani tako brz izminuli želimo, da bi nam se što češće pružila pr lika za ovakovu duševnu okrepu. Zaista bi smo b sretni i presretni, kad bi smo mogli imati u svoj mjestu stalnog župnika, koji bi uvijek boravio u naš sredini, pošto smo na ovaj način kao oyce bez piti Ovako teški udarac nemožemo prežaliti osobi gledom na naš mlagji naraštaj, kojemu u mnogo; pogledu fali vjerski odgoj, jer roditeljima uz najbolj volju ne može uspjeti, da nadoknade sami ono, što l im crkva pružila. Nadamo se, da će nam crkvena vla izići u susret, čim se bude ukazala mogućnost, jer ako smo mali brojem, veliki smo ipak voljom i pl menitim željama. Iz Jugoslavije. Naša saobraćajna sredstva. U našoj državi im 40.000 kilometara puteva, od kojih 19.640 km. drža nih. Za uzdržavanje bi tih puteva trebala 1!/a miljard dinara; ali za to nema, dakako, ,budžetske mogu nosti“. Državnih mostova ima 72 kilometra, a za nji hovo uzdržavanje treba 21 milijun dinara. Zanimljiv; je, da je za puteve u Dalmaciji odregjeno 442 milijun dinara, za one u Bosni 5,700.000, a za sve puteve svim prečanskim krajeva skupa 24 milijuna. A gotov isto tolika svota (uprav 23,850.000) odregjena je puteve u samom užičkom srezu. Svaki je komenti suvišan ovakovoj ravnopravnosti 11!!! »Izgubljena bitka“, Seoba naroda iz Dalmaci i Hercegovine još je uvijek u punom jeku i potraje ovako, mnoga će mjesta sasma opustiti, Narod s u Australiju i južnu Ameriku, a tjera ga nestaši; rada i veliki porezi sa rogjene grude. Poznate su ječi Ni. Vel. našeg Kralja Aleksandra, kad je otrij godina obišao Dalmaciju i čuo, koliko je samo narod iselilo u Brazil sa otoka Korčule, On je tada boln uzdahnuo: ,To je više nego li izgubljena bitka I“ i naši državnici, što rade, da tu bijedu ublaže....? I, F. Lupis vraća se u domovinu ovog pr ljeća, a »Hrvatski Glasnik«, što ga je izdavao u Čikagi prodao je Tomi CGesaru iz Čikaga, koji će nastavi izdavanjem lista. U posljednje doba vodio je g. Lupi žestoku polemiku sa poslanikom naše države u Va šingtonu Dr. Tresić-Pavičićem. Pribićevićev lucidum intervallum. ,Ja morat da napomenem, da se to zna u Beogradu, da mi nikadi ni pre rata nismo bili robovi, koji su sada oslobogjen Mi nismo samo imali svoju macijonalnu državu, a smo imali čovječanska prava gragjanske slobode. Bi smo kuražni, da to branimo. U Beogradu ne treba d zaborave, da smo mi ktjeli jedinstvo sa Srbijom r zato što smo htjeli da se oslobodimo ropstva, neg zato što smo htjeli nacijonalnu državu. Ni stotin Kajmakčalana ne bi pomoglo, da mi nijesmo htjeli ugjemo u ovu državu. Mi smo Htjeli da ugjemo u d žava Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je to bio naš velil ideal, koji je bio poznat širom cijelog svijeta“. (Sv. Pr bičević na svom zboru u Zagrebu 16. januara 1927. Muzik Halu [»Politika« od. 17 1. 1927. N.o 672 Novi pančevački inost. Na sjednici ministarsko savjeta od 15. o. mj. definitvno je riješeno, da se pi dizanje pančevačkog mosta ustupi njemačkim tvora cama za svotu od 21,099.628 zlatnih maraka. Od o) sume ima pasti na reparacije 16,819.108 zlatnih m a 4,285.719 zlatnih maraka ima se platiti u gotovo prema veličini izvršenih radova i nabavaka. Svi uslo nabavaka imadu se izvršiti tako, da se most pre; saobraćaju u roku od 4 god. poslije potpisa ugovoi