Fuštnvika
plaćena u gotovu.
Br. 5 5
DUBROVNIK, 1. februara 1927.
God. IX.
Narodna ovijesi
jena je listu 5. Din. mjesečno ;
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
> Visak "Dubrovačke Hrvatske Mekrre (zast. I. E
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FI& — Dubrovnik.
)— Dubrovnik
X PROGLAS FESTANJULA.
Unižen u svojoj gordosti, srušen u veličini,
pet u poletu i mudrosti, presiječen u
gatstvu — drijema u snu i apdtiji,
lu i svježim,
rad Prošlosti.
Svinut — a ne slomljen ; unižen — ali neoka-
n ; osiromašen — ali ponosan i gord, skupio je
gradio svojim teškim mirima svu svoju Prošlost,
fu nevjerovatnim ljubomorom čuva i njome se diči.
I jedan je dan, kad Dubrovnik i Dubrovčani
1da i okolice tamo od Rata do Sutorine — svi
jednom neopisivom zanosu hrle u svoj Grad, da
igju i poljube one svete Relikvije Slave i Veličine
da jedan jedini dan Dubrovnik zasija u sjeni
re moći i ljepote.
Jedini jedan je dan, kad okrunjena Minčeta
osno i znatiželjno baca svoj vedar starački pogled,
ablješten i ne omagljen ni dogagjajima ni vjeko-
a, na jeanu i drugu stranu, traži, i ondko gorda,
dravlja svoj mali puk, — koji joj je svojim žuljavim
ma ponosno okrunio čelo, i u njene temelje ulio
rgiju, da odolijeva i prkosi vjekovima.
Nečujno i tiho šulja se vrijeme i u naručju nosi
1 najdragocjeniji dar, najljepšu uspomenu. Nosi
1 naš mili stari Dubrovnik, utjelovljen u osobi
omenu Sv. VLAHA, našeg omiljelo& parca, koji
a rukama svojim, kroz cijeli svijet i kroz vjekove
osio sjaj i slavu Dubrovnika.
Dubrovčani grada i okolice, 3. februara je, kad
ko dubrovačko srce jače zakuca ; kad nema nikoga
radu i okolici, koji se taj dan neće oviti pono-
i da ma lice ne zasja blaženstvom privigjenja
šlosti. :
I kad pod barjacima budete ulazili u Grad,
ušama vašijem će odzvanjati glas roga sa Minčete,
ški gvozdeni lanci na mostovima, te mukla škripa
nih vrata od grada. :
i svaki od vas, noseći u dušama vašijem svu
8, veličinu i slavu Prošlosti; — vi —. noseći u
ama vašijem čitav silan i ponosan Dubrovnik,
rije nego ugjete kroz ona ista, stara, naša dubro-
a vrata na Pilama i Pločama, neka Jeknu i zaore
u neodanom
slavnim ponosnim tradicijama —
ognjeni trombuni i kubure, da se prenu i potresu ,
naši gordi miri, i sve ono što je još ostalo tu.
A tada ugjite & pohrlite niz Placu, puni dosto-
tva, vedrine i ponosa, ponizno se poklonite liku
VLAHA, koji još uvijek bdije, čuva i na svojim
čkim rukama nosi — čitav "Dubrovnik.
| Đubrovnik; 1997. ok
Festanjuli:
Dr. Frano 'Stjepović-Dabrović,
Luko V dak, pom. časnik.
slavi i
OM e OR PAL AO
E Re AAE ESA EEE ER A
Gre
L o M Ea Goe
Sveti Vlaho.
I ovoga dana _lukjernicu
Tebi žežem ispred Tvoga skuta,
Pa Ti starac šapćem molitvicu,
Utječem se ja ovoga puta :
Da Dubrovnik moj mi ne zaluta,
Samu Tebi trgam ljubičicu
Mirisavu, sveđ vrata pognuta,
1 u vijenac pletem ružičicu!
_Sveti Vlaho, sreća. Dubronnika, : Ž
Na daleko Ti si njemu dika,
Od vijekova ponosi se s Tobom,
Nad kolijevkom bdiješ mu i grobom,
Slava Ti se razliježe velika
Uz sto zvona sa bijelih zvonika !
27: 1: 1987. Vid Vuletić Vukasović.
PROGRAM SVEČANOSTI.
2. Februara.
Na 212 ure po podne festanjuli uz sviranje ,Himne sv.
. Vlaha“, grmljavu topova od 11 hitaca i uz glas zvona podižu
grmij p s
na Orlandu barjak-sY. Vlaha i tim započimlje svečanost.
Na 2% ure po podne izlaze gradska bratstva sa svojim
barjacima, te s muzikama idu put Općine, da prihvate barjak
sv. Vlaha, a odatle na Pile, da prihvate onaj sv. Andrije i sv.
Gjurgja, pa se svi skupa vraćaju do Crkve sv. Vlaha.
Na 3 ure festanjuli dijele kruh siromasima, _
Zatim se pjeva večernja u crkvi sv. Vlaha i počimlje
grličanje. Na 4/2 po podne Pontifikalna Večernja u katedrali,
gdje se izlažu svečeve moći. Topovi pale 21 hitac.
Na 6 ura rasvjeta grada, dok muzike udaraju pred
crkvom sv. Vlaha. Na 7%2 ura pjeva se svečana jutrnja u
Svečevoj erkvi. Ophodom muzika oko grada završuje se
. svečanost prvog dana.
3. Februara.
Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi sv. Vlaha.
Na 6 ura muzike obilaze gradom ,na uranak“ uz gru-
vanje topova (11 hitaca).
Na 72 ura kreću gradski barjaci s muzikama na Ploče
u susret barjacima iz istočnih sela, pa se zajedno vraćaju na
Pile, da pričekaju. barjake sa zapadnih sela. Pri susretaju
pozdravljaju se lumbardanjem trombuna uz udaranje muzika,
dok topovi pale 11 hitaca. Poslije toga svi barjaci ulaze sve-
čano u. grad.
Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjacima te
ih namještaju pred crkvom.
Na 8/2 ura svečana misa u crkvi sv. Vlaha.
Na 10 ura pontifikalna misa u stonoj crkvi.
Poslije mise procesija sa moćima svetaca, barjacima i
muzikama. Kad stignu sa sv. Pelenicom pred Spas, topovi
pale 11 hitaca, a iza procesije vojnici i mornari pale 3 puta
ispred st6ne crkve.
Na 2/2 ure po podne javna tombula.
Na 4/2 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu i
Biskupa, te idu s muzikama na Pile, gdje barjaktari izvijaju
barjake uz lumbardanje trombuna, dok topovi pale 21 hitac.
Zatim se seoski barjaci upute svojim kućama, a gradski se
vraćaju .s muzikama u grad. Na 5 ura u crkvi sv. Vlaha sve-
čana večernja i blagoslov.
Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatrometa, a muzike
udaraju pred crkvom sv. Vlaha. Obilaženjem muzika oko grada
završuje se svečanost.
Na 9 ura veljun u teatru.
6. Februara.
Na 7! ura gradski barjaci idu smuzikama na Goricu sv,
Vlaha, gdje se služi sv. Misa, a vraćaju se oko 10 sati. u grad
uz lumbardanje trombuna. Na 8We svečana sv. Misa. Na 10i/
iza povratka barjaka zadnja sv. Misa. Na 5 ura po podne
blagoslov, rasvjeta grada, a muzike udaraju pred Svečevim
hramom. Iza programa muzike obilaze gradom.
10, Februara (Osmina sv. Vlaha).
Na S%4 prva sv. Misa. Na 8/2 ura svečana
Po podne na 5 ura večernja, blagoslov i zaglava grličanja.
o zastavi sv. Vlaha ua Orlandovom stupu
bilježaka Dum _ Mate Vodopića). Prevrćući
ovih dana stare požućele kartušine u potkuplju stare
jedne dubrovaćke kuće, dopade mi ruku ,Narodni Ka-
lendar“ od godine 1879. Kad ga otvorih ugledam me-
gju listovima rukopis blagopok. biskupa Vodopića,
ondašnjeg paroka u Gružu. Tu je on bilježio neke
dogogjaje one godine. Prva je bilješka u njemu od
2. februara 1879., a iznosim je prama originalnoj orto-
grafiji: ,2 Veljače. Danas po podne u oči svečanosti
Sv. Vlaha na novo izdignutom Orlandovom stupu
razvije se prvom Dvobojna Zastava crveno - modra
(stare boje grba republike Dubrovačke) sa radostju
svijeh pravijeh Dubrovčana, a sa žalostju Automaša.
Stup Orlandov sruši oluja dnevice na Vodokršte u
jutro god. 1825. pa eto nakon 54 god. opeta i to
jedva da je uzdignut. Vidjeh ga padati, bijah djete
na devetoj godini, i žalio sam, no hvala Bogu! kad
sam opeta dočekao vidjeti ga uzdignuta na prvaš-
nje mjesto.“ — T.
vić. Dee
vetoga Vlaha n brodu u tugjini.
S Crtica. iz pomorsko
zi Marija. O
usija
nav kapelama u
_ Kapetan nadalje pripovijedaše, kako je on dosada
učinio s ,Marijom“ 5 dugih i trajnih putovanja s do-
brim ,kargom“ i nikad se nije prevario u računu. Jer
brod je gragjen od gruških majstora i od dobroga
_ materijala, pa može podnijet jak vjetar i veliko more,
Od kolumbe do kuvjerte, od timuna do bupresa, sve
je on sam zavirio i madgledo, kao da je htio, da mu
nav bude vječita i da se može u Atlantiku, Medite-
raneu i Crnom Moru borit s gorostašnim valovima.
Proto. mu je od. škara. reko, da ovaku nav nijednu. nije
još. načinio, niti je takim ramom_ postavio. Brod je
i orinut na. a pa. je dobio ime O An. s
NB O prekrštavajući ih.
licu popadu 1 iimeni plameni, a do je bio znak da s se
s kapetanom mora bit kratak i daleko od njega. Za-
bavit se bilo čime, stvorit posla bilo koga, ali nikako
okom u nj, ni u njegovu blizinu, da ne izazoveš bi-
jesa... Kapetan se ušetao po krini, prekrstiv ruke
straga i pregrizajuć brke, a nostromo EDA kapetana
tako mrzovoljna, povuče se pod provu. i
Najednom će kapetan, > ošinut, na provu, te
zapita Gjana Primorca: :
— Gdje je nostromo ? I“
— Mislim, da je pod provom, šjor !“ :
Kapetan, ne govoreći dalje, ode ravno k nostromu
i zateče ga, gdje sve nešto sobom govori i u
t
»Što činiš?“ viknu kapetan. =
»A evo o danas je je Kandelora, Pi
sv. Misa,