Poštarina
nlaćona u gotova.
Br. 6.
DUBROVNIK, 8. februara 1927.
God. IX.
arodna Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
1
:
ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
izdavač - urednik:
Antun FIl& —
Vlasnik -
Dubrovnik,
Nova vlada.
Kako smo zadnji put nagoviještali, tako se je i
godilo. Već smo prošlog utorka dobili novu vlađu
istavljenu od g. Uzunovića: od radikala, grupe Ljube
vanovića i Slovenskih pučana. Dakle šesta vlada g.
žunovića, u kojoj su isključeni Hrvati! Kako se je
moglo dogoditi ? Pa ipak se je dogedilo. G. Radić
o se je odviše uživio u misao, da bez njega ne može
i vlade. Vjerovao je, da je njegova stranka prijeko
trebita u vladi, zato nije potražio potrebite veze
dotadašnjim strankama opozicije. A koliko je i po-
pao da ih potraži, nijesu mu mogli predsjednici
ranaka vjerovati radi njegove prevrtljivosti. Eno na
posljednji put, kada se sastavljala peta Uzunovi-
a vlada, on je jedan dan naglasio, da je s Davido-
em, Korošcem i Spahom stvorio blok, koji je imao
lamentarnu većinu, a već drugi dan složio :se
zunovićem u svem i udario po Korošcu, Davido-
i Spahi, kao da su to kakove ništice, Je li ovakav
dlitičar mogao sada zahtijevati, da mu se vjeruje ?
te su morali da se boje takvoga saveznika, koji
tine bi ni najmanje žacao, da ih svaki čas tresne o
imlju.
Došlo je bilo još nešto gore. Radić je neprestano
govorio o sablji i o generalima, ali ne, da ogra-
či njihov utjecaj na vojsku, nego da im dadne još
e ministarsko mjesto. Izabrao je baš ministarstvo
trašnjih djela tražeći, da ono bude predano jednomu
neralu. Pa iko bi onda mogao da prigovara gene-
ma u vladi, kad im evo predsjednik najjače hrvat-
e stranke daje i ono, čega oni ne traže ? General
de ministarstvo saobraćaja, radi čega je bilo u jav-
ti silne galame, A sada je imala po Radićevu nacrtu
a biti riješena tako, da treći general zavlada činov-
ma i policijom | Pa čemu da se onda bojimo i
ičke diktature ? Da se ispunila Radićeva želja, bio
aš parlamentarizam još kržljaviji ili bi možda čak
sasvim uništen.
Političar mora ponajprije gledati, da spriječi veće
a ako je moguće osim toga da pcgje i naprijed
(Ostvarenju svojega pozitivnoga programa. Naš list
(može govoriti u ime Slovenske Pučke Stranke, jer
atska Pučka Stranka imade u svem svoju samo-
ost kao i Slovenska svoju. Svaka stranka odgovara
voje čine, a zajednička im je odgovornost samo
nom, što rade zajednički. Imade megju Slovenc ma
megju Hrvatima takovih prilika, koje mogu
ijevati i posve odijeljeno nastupanje obadviju stra-
a. Mi nijesmo upućeni u razloge, koji su vodili
ensku Pučku Stranku kod stupanja u vladu. Sva-
go držimo, da je tu odlučivalo. sve ono, što smo
je naveli. Trebalo je u prvom redu spriječiti veće
» koje je Radić izazvao. I to je Slovenskoj Pučkoj
anci pošlo za rukom. M nistar unulrašnjih djela nije
era!, Naš je parlamentarizam ipak sačuvan, pa može
še izliječi i od onih rana, koje su mu prije zadane.
će izgledati dalji rad Slovenske Pučke Stranke
d adi i hoće li on biti isto tako uspješan, kako je bio
it korak, to će pokazati skori dani, Pokazat će se i
je li to trajna vlada ili prijelaz k nečemu boljemu.
je sa m»olavenskom Bankom“ ?
: Zegrebačka »Večer“ od 27. januara donijela jeo
I opširan članak o svim mogućim kombinacijama,
O da se riješi pitanje Slavenske Banke i na koncu
Kako je već u javnosti iznešeno, iznose gubitci
fenske Banke oko Din. 62,000.000.— nad dionič-
n glavnicom, pa su se na intervenciju ministra trgo-
ž i industrije izjavili za slom Slavenske Banke od-
l&rni faktori, da su pripravni omogućiti vanstečajnu
daciju Slavenske Banke na taj način, da doprinesu
svrhu Landcrbarke 7,500.000.—, Trbovljansko
ljenokopno društvo Din. 13.500.000, članovi ravna-
tva Din, 6,000.000 dok bi ostatak gubitka od Din.
\
35,000.000 imali snositi nepokriveni vjerovnici Slaven:
ske Banke, kojih tražbine iznose oko Din. 120,000.000.
Prema razloženom jasno je, da je jedino mogući
način tihe likvidacije Slavenske Banke na osnovi za-
kona o prinudnoj nagodbi van stečaja, koji bi se zakon
imao donijeti prema predloženoj osnovi ministra trgo-
vine i industrije bilo za sve novčane zavode, bilo na-
ročito za Slavensku Banku.
Zato je jedino ispravno nastojanje svih pozvanih
faktora, kao i predstavnika vjerovničkog odbora u Lju-
bljani, što svim silama nastoje, da se taj zakon kao
hitan odmah izglasa u Narodnoj Skupštini.
Prema izjavama i obećanjima pozvanih faktora u
Beogradu, dana ovih dana predstavnicima ljubljanskog
vjerovničkog odbora, možemo sa sigurnošću isčekivati
da će uspjeti u najkraće vrijeme donijeti taj zakon,
bez kojega je tiha likvidacija Slavenske Banke pot-
puno isključena.
Kada bi u najgorem slučaju bio i nad Slaven-
skom bankom stečaj, ne bi smjeli vjerovnici izgubiti
svu nadu na tihu likvidaciju, Nadajmo se da do toga
neće uopće doći, jer to nije ni u interesu vjerovnika,
ni u interesu naše privrede.
To je današnja situacija Slavenske banke, a sve
ostalo prikazivanje odnosno domašanje bilo kakovih
predloga za sanaciju ili likvidaciju Slavenske banke
imade jedino bilo kakovu tendecijoznu svrhu.
Hodočašće u Lurd, Paray-le-Monial, Nevers i Padovu.
Odbor za Lurdska hodočašća u Zagrebu povest
će i ove godine sredinom mjeseca srpnja hodočašće
u svjetsko proštenište Lurd.
Ove će se godine hodočasnici usput navratiti i
u slijedeća glasovita svetišta : Paray-le-Monial, gdje se
presv. Sice Isusovo ukazalo sv. Margareti Alakok, Ne-
vers, gdje počiva tijelo blažene Bernardice Subiru,
kojoj se ukazala Naša Gospa 18 puta u Lurdu i ko-
načno na povratku sustavlja se hodočašće u Padovi,
da posjeti grob sv. Antuna padovanskoga.
Hodočašće će trajati 14 dana. Potanji program
javit ćemo naknadno. Treći razred će stajati sa stanom,
cijelom opskrbom i željeznicom od Zagreba do Lurda
i natrag oko Dim. 3.500. Konačna će se cijena usta-
noviti naknadno prema vrijednosti talijanskog i fran-
cuskog novca, no nikako neće biti veća od gore spo-
menute svote. Oni, koji žele hodečastiti u Lurd, treba
da se što prije prijave Odboru za Lurdska hodočašća,
Zagreb, Kaptol 29, koji daje sva potrebita razjašnjenja.
Nzauumm
U Zagrebu podlegao je gripi, u starosti od 82 god.,
umirovljeni sveučilišni prcfesor dr. Iso Kršnjavi, bivši
šef za bogoštovlje i nastavu i podban Hrvatske.
Pokcjnik je bio jedan od najodličnijih hrvatskih
naučenjaka, Pored velikog broja djela iz kulturne pro-
šlosti našeg naroda on je izdao u prozi i prevod Dan-
teove ,Divine komedije“. U početku se posvetio sli-
karstvu, a na nagovor pok. biskupa Strossmayera ostavio
se slikanja i postao profesor historije umjetnosti i kul-
' ture na zagrebačkom sveučilištu. Stupiu je i u političku
arenu i pripadao je madžaronskoj stranci. God. 1884,
izabran je za poslanika u hrvatski sabor, 1891. ime-
novan je za predstojnika odjela za bogoštovlje i nastavu.
On je preudesio osnovu pojedinih škola, pretvorio
gragianske škole u realne gimnazije, osnovao ženski
licej i mnoge druge zavode. Podupirao je umjetnost
na svakom koraku. God. 1907. ponovo postaje profe-
sor za umjetnost na sveučilištu, a kao takav je god.
1818. peozionisan. Pod stare dane opet se počeo ba-
viti slikanjem.
Od njegovih znanstvenih i literarnih radova naj-
važniji su prevod ,Božanske komedije“ zatim ,Zna-
menovanje povjesti umjetnosti“, ,Oblici graditeljstva u
starom vijeku i glavna načela gragjevne ljepote“, ,So-
linska istorija Tome arhigjakona Splita“, ,25 godina
hrvatske umjetnosti“, Napisao je roman ,Božji vitez“
i ,Božji Sirotan“, što ga je izdalo Društvo sv. Jeronima,
Pokojni Kršnjavi ima velikih zasluga za naš narod
i on je mnogo doprinio našem kulturnom razvitku.
S njime pada u grob jedna od najmarkantnijih ličnosti
javnog, duševnog, a osobito umjetničkog života Za-
greba i hrvatskog naroda. Slava mu!
Pisma iz naroda.
KORČULA. O nestalim izbornim spisima kolaju
razne verzije.- Jedni sumnjiče Radićevce, jer da su oni
nezadovoljni gubitkom drugog mandata, dok drugi
drže, da je to djelo njihovih protivnika, koji traže razne
načine, kako da ih izlože i da provociraju raspust
općine. Vlasti vode izvide, dvojica su u istražnom za-
tvoru, ali o spisima i o provali još nikakvog traga.
Za progonjenu braću u Meksiku održala se u
Nedjelju 30. januara u našoj stolnoj crkvi ura klanja-
nja pred izloženim Svetotajstvom uz sudjelovanje li-
jepog broja vjernika.
Poštanski ured u Lumbardi, koji je za vrijeme
rata bio zatvoren, opet se je otvorio danom 1. veljače.
Potrebito bi bilo da uz poštu bude čim prije postav-
ljen i brzojav.
CAVTAT. Crkveni koncerat u franjevačkoj crkvi,
održan u Nedjelju 30. jauuara na 5 sali po p., uspio
je preko svakog očekivanja. Uz kratki govor o glazbi
izvagjale su se ove 7eoma lijepe tačke: 1) Premre:
Fuga, orgulje. 2) Dr. Griesbacher: ,O svijete varavi !“,
bariton solo i orgulje. 3) ,Sattner oratorij ,Assumptio“ :
»Kano jelen po studenoj vodi...“, sopran solo i
orgulje. 4) Th. Stern: Marcia, orgulje. 5) Gounod:
Ave Maria“, solo violin, orgulje. 6) Schumann: ,Stvo-
renje“, bariton solo, orgulje. 7) Kornmiiller : Molitva“,
violin, orgulje. 8) Dr. Griesbacher: ,Večernja molitva“,
alt solo i orgulje. 9) Sattner: ,Premili je moj“ (Marija)
oratorij ,Asumptio", violin solo i orgulje. 10) Bottazzo:
Marcia solenne“. 11) Sattner: ,Blažena noć“, bariton
solo, violin i orgulje. 12) Premre : ,Ave Kraljice naša“,
sopran solo, orgulje, duet tenor bas — duet sopran
alt — kvartet: ,Ave, ave kraljica naša...“ — Za
koncerat je bilo veliko zanimanje, čemu je najbolji
dokaz, da je bila crkva dupkom puna. Osobita zahvala
ide pjevačima, koji su se spravili kroz par dana. Ista-
kao se je na osobiti način g. N. Narsete sa svojim
simpatičnim baritonom, kojeg su svi sa najvećom u-
godnošću pratili. Kod njega se vidi veliki napredak.
Divno ie interpretirao teški Dr. Griesbacherov ,O svi-
jete varavi I“ čemu su se svi divili. Takogjer i g.ca
Katica Petrić ima veoma ugodni glas — lirični sopran.
Dubokim shvaćanjem veoma je nježno otpjevala svoju
partiju ,Gospe“ iz oratorija ,Assumptio“ Sattner.
G.ca Katica Narsete posjeduje jaki i veoma opsežni
alt, pak je vrlo lijepo riješila svoju zadaću kod ,Ve-
černje molitve“ Dr, Griesbachera. Ovakova jaka volja
i dobar materijal obećavaju najljepših uspjeha.
IZ KONAVALA. Porezni Ured u Cavtatu ukinut je
od nove godine na veliku štetu cijele općine, jer na-
rod treba sada puno više da troši idući do Dubrov-
nika. U našoj se dižavi štedi u malenim stvarima,
koje su narodu potrebite, a Harči se na veliko; toliko
ministara, sekretara, automobila, tajnih fondova itd. itd.,
tu neće da se uvede štednja. Narod je pozvan da
plaća poreze, ali od države ne prima ni za popravke
puteva, ni za drage javne potrebe, već je upućen da
seli u tugjinu trbuhom za kruhom.
Ilijaš u Konavlima. Na dan izbora 23. januara
došao je izmoren od gladi u neku kuću čovjek stranac
i tražio hrane. U kući se trefila samo jedna ženska
glava, koja mu je dala nešto luane ma put Božji.
Kako je ova ženska glava baš tih dana čula, da je
poznati llijaš opet pobjegao žandarima, zametnula
s njime razgovor i udarila po llijašu. A nepoznali
stranac uzeo u obranu llijaša, jer da je isti u ratu
osakatio, a da nema nikakve pripomoći, te bi mogao
preživjeti. Na koncu je zamahnuo sakatom rukom,
koioj fale tri prsta, i posmjehom na ustima najljepše
se zahvalio. Tad se je istom ta Ženska sjetila, da je
to bio glavom poznati llijaš, a vidjeli su ga toga
dana i mnogi drugi.