SRE
svoje. Kršnjavomu dakako ti mali duhovi niiesu opra-
štali njegove političke prošlosti. Te je ponajviše stoga,
što mu nijesu ti isti mali ljudi mogli poreći velike
kulturne spreme, kojom je on poput nožica znao tačno
raščiniti svaku kulturnu i umjetničku pojavu, a taj
njegov kritički duh nije godie mnogima u nas, gdje
svatko umišlja, da je velikan i gdje svaki od domovine
traži, da ga takvim priznaje. — Mi, ti će glasići
izginiti, djela pokojnikova ne će. Da, teško će mu se
naći dostojan nasljednik, pak će i skora budućnost
pokazati nažalost, kako je i sada potreban jedan čo-
vjek kao što je on bio, ali teško će ga biti. Sinteza
svih energija teško se nalaze u jednom čovjeku, kako
se to našla u pok. Dru Izidoru Kršnjavom.
Dr. Iso Kršnjavi je u svom životu neko vrijeme
naginjao k liberalizmu, ali poslije prevrata sasvim se
obratio i postao franjevački trećoredac. Kao zadnje
djelo, kojim je okrunio svoj rad, napisao je roman
o sv. Franu u dva djela: Božji vitez“ i , Božji sirotan“,
izdan od Društva sv. Jeronima, te se lako čita u
12.000 hrv. obitelji. U oporuci je naredio, da ga
skromno pokopaju, a prva zemlja, koja će pasti na
njegov lijes da bude zemlja iz vrta franjevačkog sa-
mostana u Zagrebu. I tako je i bilo! Slava mul
x.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Svečanost sv. Tripuna proslavljena je
ove godine većim veseljem i radosti, nego li smo se
uadali, 31. januara i 1. februara padala neprestano
kiša i bili smo izgubili svu nadu, da će se ova tra-
dicionalna svečanost moći ove godine svačano slaviti.
Mi 2 februara osvanuo lijepi, vedri dan i sve dane
svečanosti lijepo vrijeme kao da je proljeće. To je puno
doprinijelo, da je sa svih strana narod vrvio u grad,
da se nagleda krasote onih bogatih odijela i sjajnog
Oružja naše Mornarice. Svečanost je izvršena_mnoc?
Odjepše; no štoje u programu bilo naznačeno. Preko
pontifikalne sv. mise pjevao je mješoviti Kor uz pratnju
orhestra, a pohvalno slovo u čast sv. Tripuna držao
Don Pavo Butorac. Procesiji je sudjelovala jedna
četa kopnene vojske i ratne mornarice sa svojom
glazbom. Komadant Bokokotorskog puka sa oficirima
kao i oficiri ratne mornarice stupali su na počasnom
mjestu iza Zastave Bokeljske Mornarice, šte je bilo
svakom milo gledati, jer je procesija bila impozantna,
da su se stranci čudili govoreći, da li je moguće da
jedan takvi mali gradić može dati takvu svečanost i
sve uskladu, miru i bratskoj ljubavi. Ove smo godine
imali poslije 24 god. našega rodoljuba Dr. Josipa
Jedlovsky, koji živi u Zagrebu, te je svojim patrioti-
zmom svih elektrizovao. U Nedjelju 6. februara imali
smo u svojoj sredini splitskog biskupa Presvij. Dr.
Klementa Kvirin. Bonifačić i dubrovačkog pomoćnog
Biskupa Msgra Barbića i profesura Bogoslovije u
Splitu Don Mata Garković. Pozdravni brzajavi stigli
su od kolonije Kotorana iz Zagreba, Beograda, Ze-
muna, Sarajeva, Splita, Šibenika, Ljubljane, Blata ma
Korčuli, Zadra, Berana, Bradine, Mostara i mnogo
od pojedinih osoba.
KORČULA. Val gripe zahvatio je i nas amo
tako, da čitave obitelji leže u krevetu, ali srećom ne-
ma težih posljedica. Pošto je obolilo mnogo djece, a
i učitelji, škole su za deset dana zatvorene.
Gradnja vila u našem gradu svršena je stvar,
jer je ovih dana stigao iz Zagreba gosp. inž. Alfred
Peyer sa svojim graditeljem, da započne sa pripravnim
radnjama za svoju vilu na rtu Sv. Nikole, koja treba
da bude gotova do Jula. Istodobno će se graditi još
dvije manje vile u predjelu ,Strećica“, a do godine
daljnje četiri u istom predjelu. Ovo će mnogo dopri-
nijeti za reklamu našem gradu i koristiti razvitku
prometa stranaca, od čega se još jedino možemo na-
dati nekom pridignuću.
Elektrika. U vezi sa prednjim, počelo se po-
siovno pretresati pitanje električne inštalacije, pak treba
preporučiti pozvanima, da ulože sve sile, da se ovo
pitanje napokon povoljno riješi, jer je i to jedan od
glavnijih uvijeta za promet stranaca. A mislimo da bi
GQQQ00Z3090098080Q0088G0080Q000800 8 OQQ0Q0Q0808G0090080089080000060808
javlja P. N. Općinstvu, da je otvorio SV
moderno uređeni zubarski atelier na Str
ZUBAR
VLAHO ORLIĆ dunu kod sv. Vlaha kuća br. 341 II. po
,NARODNA SVIJEST“
se dobrom voljom moglo i ovo ostvariti tim više kad
vidimo, da su nis u tom pretekli dva mjesta sa slič-
nim prilikama, toje Hvar i Makarska. Na posao dakle
za napredak našeg grada!
Istraga u poslu kragje izbornih spisa završena
je, ali bez pozitivnog rezultata, pak su pritvorenici
pušteni na slobodu. Megjutim je upravni sud proglasio
izabrane zastupnike na temelju izvještaja pojedinih
izbornih komisija na dan izbora.
TRSTENIK. Ugrožen naš ribolov. Ima više vre-
mena da ovdje u Trsteniku riba Stipe Marinković iz
Komiže. Lanjske godine ribao je čitavu zimu. Mjesni
su ribari tokom vremena uvidili, da je način njegovog
ribanja veoma štetan za Trstenik, jer on svojom traktom,
koja nije migavica, uništuje svu vogu i tim sva riblja
legla. Njegova trakta je armana igličara sa veoma ja-
kom armaturom, na koju privezuje uz olovo komade
željeza i kamenje. Jer smo iskusili loše posljedice tog
načina ribanja htjeli smo da spriječimo dalje takovo
ribanje i mjesni je glavar tražio seoski zbor, na ko-
jemu će se to pitanje pretresti. Općinska je uprava
sazvala seoski zbor, na kojemu je zaključeno 27 proti
pet (5) glasova, da je ribanje s tom traktom štetno i
pogubno za nas i tražilo se je da se bar u odlomku
Trstenik (kojemu pripada dva klm mora) takovo ri-
banje zabrani. >
O stanovištu, koje je uzela u ovoj stvari naša
općina, za sada ne govorimo. Prepis zapisnika seoskog
zbora, na kojemu je bilo gornje zaključeno, dostavljen
je Lučkoj Kapetaniji u Dubrovnik i ne samo to, već
i zapisnici raznih ribara kod odjelka mjesne Finan.
kontrole, koja vrši dužnost lučkog peljara, u kojima
se protestuje proti nepropisnog ribanja i traži zaštita.
Kako je više puta lučka kapetanija bila obavještena,
da je Marinkovićevo ribanje sa onakom traktom protiv
ribarskih propisa, nadamo se pouzdano, da će čim
prije dati pregledati tu traktu, da li odgovara propi-
sima, i ne dopuštati, da u Trsteniku, kojemu je ri-
banje glavna prehrana, pustoši more strani ribar, a mi
da ma svoje oči to gledamo. Većina seljana.
SUGJURAGJ na Šipanu. Pristajanje , Jadranske
Plovidbe“. U pr. 52N. S. od 29. 12. 1926 tužili smo
se to što parobrod ne pristaje uz lukobran i što se
pri prevoženju lagjom do parobroda mora plaćati Din.
3 po osobi poći i natrag, a to je baš toliko, koliko
se plaća za vožnju parobrodom iz Sugjurgia u Lopud.
Nego ni po jada što se mora toliko plaćati, ali je ža-
losnije i grubo, da se putnik u najboljoj odjeći mora
smjestiti stojećke izmegju vreća brašna, mekinja i ost.
U lagju se ukrca po 20 kvintala raznih životnih
namirnica, a onda izmegju toga putnika, koji od straha
stoje kao ukočeni, jedan drugoga se drži, a budući
lagja ne bude više od tri prsta nad površinom mora
i uz pogibao života.
Prošlih dana parobrod ,Hrvat“ vršio je liniju
mjesto parobroda ,Naš“, jer je ovaj posljednji bio na
čišćenju, vvijek je pristajao uz lukobran. Sada je
,Naš“ opet preuzeo liniju i ne će da pristaje. Pitamo
Jadransku plovidbu d. d. Sušak je li to do volje ko-
mandanta broda ili do Uprave. Je li parobrod da dogje
ususret narodu ili obratno. Zašto jedan parobrod može
pristajati, a drugi ne? Zašto se u drugim lukama
pristaje uz lukobran, a samo ne u Sugjurgju? Zašto
za ukrcati ili iskrcati jednu mazgu ili konja parobrod
»Naš“ pristaje uz lukobran, a za ukrcati i iskrcati ljude
ne će da pristaje. Glas naroda.
Bri \
Proslava sv. Vlaha.
Festa Sv. Vlaha u Triešću. i
Dubrovačka kolonija u Triešću kako svake tak:
i ove godine po antikoj užanci improvizala je fest
svome proteturu Sv. Vlahu. U crkvi Srca Jezus i
(Via del Ronco), u 10%/a ura u jutro počela je fu
jon; Sv. misa uz kanat i akompanjamenat orhesti
,Pax Romana“, blagoslov svijeća i kruha, adoracij
relikvije i grličanje. Poslije podne na 5'/a ura rozariji
Svečev Panegirik, blagoslov, grličanje i ljubljenje rel
kvije. Prediko je jezivit Padre Dott. Perufo. Patrone“
feste bila je naša dubrovačka vladika Gospogja Gjilc
kontesa Tripković-Pozza. U Srijedu na večer sku
izabranih dubrovčana i dubrovkinja bio je invitan/
Palacu gospogje contesse Gijilde Tripcovich-Pozza :
familjarni tratenimenat. U ambijentu armonije ni
manjkalo dubrovačkog humora, i razgovora vrhu p.
sanijeh vremena. — Stari Dubrovčanin.
Festa sv. Vlaha u Sarajevu. i
Kao i svake godine, tako je i ove ,Koloniji
Dubrovačka u Sarajevu proslavila 3 Februara dan
Vlaha svoga Parca na osobito svečan način. U J
u 8 sati dum. Niko Faatela očito je Misu u
Isusovaca, a preko mise držao je lijepu propo
istaknuvši vjersko i političko značenje Sv. Vlaha /
nekadašnju dubrovačku državu značenje koje se ji
dan danas dakle 121 god. nakon pada republi
održaio u solidarnosti sviju dubrovčana, pa makar |
liko se daleko nalazili od svog rodnog grada. Iza mi
su okretni i domorodni festanjuli pozvali svoje sugi
djane na ,tratamenat“ koji je priregjen u kući Go
Rafa Tolentina a koji je ispao uprav gospodski. |
tratamentu je gosp. Pepo Kobasica održao lijepi go
i na koncu nazdravio Dubrovniku i Dubrovčanima. |
Tratamenta je poslan preko Dubrovačke Općine brt
javni pozdrav svom rodnom gradu. U večer u 8
bila je večera u zimskoj bašći Hotel Evrope, priregi
za 137 osoba, a sala je bila ukusno iskićena. Na
stola, bila je posebno izdignuta poltrona za Kneza!
na njoj veliki dubrovački grb, kojega je ukusno iz!
dila gospogja Zglav. O 8!/2 sati, otišli su u svečan
odjelima, festanjuli uzet automobilom doma Kneza
Boža Čulića, te bi svečano uveden u salu, a ih
sutni digoše se na noge i uz poklike pozdraviše |
Živio Knez, Živjeli festanjuli. Iza večere stijedila“
zabava zapravo nalik na akademiju, kao što se \
iz ovih tačaka : 1.) Monolog s naslovom : »Milo stu
monolog“ recitiran od Gosp. Mila Sekanine sa ti
vim ,briom“ kao da je recitirao rogjeni glumac. |
Gospogja Tolentino - supruga g. Rafa otpjevala je di
romance: jednu od Tosselia, a drugu od Leoncavi
uz buran pljesak slušalaca. 3.) Artižani“ od Kan
čića. G. Božo Čulić glumio je od ,barbijera“, g. O
Zglav, od ,Maranguna“, g. Rafo Tolentino od ,l
bučara“, g. Milo Sekanina od ,Šavca“ i g. Bresil
,Crevljara“. Publika je čisto hihistala od smije
taj je smijeh bio toliko jak i sugestivan, da je u ni!
doba zahvatio i glumce. 4.) Tercet iz ,Boccaccio'
Pjevači: gg. Rafo Tolentino, Oskar Zglav i Milo.
kanina. Otpjevan je u stihovima u dubrovačkom
jalektu, u kojima su pojedini članovi ,kolonije“
zakinuti.... sve na skladan i pošten način, da
smijeha i veselja preko brka! Iza toga slijedil
tombula sa svakojakim darovima, a iza tombule
minovan bal. Zabava je trajala gotovo do 3 sati
ponoći. Ta večer, sprovedena u tako veselom ra
loženju megju sugragjanima i prijateljima, ostavil
u svakoga lijep utisak sa željom da se takova s
nekoliko puta na godinu prirede,
Proslava sv. Vlaha u Parizu.
Dubrovčani nastanjeni u Parizu proslavili su lj
zajednički svečanost sv. Vlaha. Festanjuli su bili
Marko Zarić i Branko Begović. U crkvi kapucina
u jutro sv: Misa, na oltaru izložena slika sv. VI
poslije mise grličanje, a onda su svi otišli na ku
i fjelicu. U restaurantu ,ltalia“ bio je zajednički o!
nije falila srgjela sa lukom, menestra zeleua i peč
Pjevalo se uz pratnju na mandolinu razne dubro!
pjesme, sjećali se Đubrovnika, a sp minjali su
njegovi origjinali. Tako je u ugodnom raspolo
proslavljena 1 u Parizu ova tradicijonalna svečan
06Q99009690900(0Q3800098G00908009 6 CBQ8000Q88C008G9G0098(8BEO8RQQQ1
: A
Badrinatakkoo Zia