Str
jaturi bila je izvješena papinska zastava, a i sva strana
poslanstva izvjesili su zastave na svojim zgradama.
U Nedjelju 13. februara u 10 s. bila je svečana
pontif kalna Misa, koju je odslužio sam preuzv. papinski
Nuncij Msgr. Pellegrinetii. Prigodni govor o papinstvu
držao je kan. Dr. Vagner. Poslije Mise pjevao se
,Tebe Boga hvalimo“ s molitvom za papu, a na kraju
papinska himna.
Popodne u 4 s. bila je u Kat. Domu svečana
Akademija sa slijedećim programom : Program Aka-
demije: 1. $$: Papinska Himna“ pjeva mješoviti
crkveni zbor. 2. 5,*: Prolog gevori g. Josip Pokorn,
stud. prava. 3. S. Back: ,Toccata_ et Fuga D mol“
izvodi ma klaviru g. L. Matačić, dirigent beograd. opere.
4, **; ,Petrovoj pećini“ govori Mons. Dr. Juraj Ma-
gjerec, profesor religije. 5. a) Fr. Chopin: ,Paalam“
od Kochanowskog. b) R. Wagser: ,Gralovo pričanje“
iz opere ,Lohengrin“, pjeva g. Aug. Horjan, tenorista
beograd. epere. 6. a) S. Milovanov: ,Tu es Petrus“
deklamira Jelena Tomičić, učenica 4 razr. gimn. b)
Br. Passek: ,Papi Piju XI.“ deklamira Franjo Bračić,
učenik 5 razr. gimn. 7. 8) Jos, Suk: , Chanson d' amour“
b) Bacini: ,Ronde des Loutins“ izvodi na violinu g.
Karlo Holub, prof. muzičke škole i prvi koncertmajstor
opere. 8. Fr. Haller: ,Tu es Petrus“ pjeva mješoviti
crkveni zbor. Muzičke i pjevačke tačke pratio je na
klaviru g. L. Matačić dirigent beogradske opere.
Birani program bio je majstorski izveden pred
dupkom punom salom najotmenije publike. Osim
preuzv. Nuncija, koji je bio na dolasku pozdravljen
burnim poklicima , Živio“, bio je beogr. kaptol i drugi
svećenici, g. Korošec, ministar Kulovec i drugi zast«u-
pnici Sl. pučke stranke, državni savjetnik Mazzi itd.
Uopće cijela Papina svečanost ispala je dostojanstveno.
2, Korizmeni propovjednici. U stolnoj crkvi
Krista Kralja propovijedat će ove korizme kan. O.
Krsto Belamarić. — U župnoj kapeli sv. Antuna: O.
Arkangjeo Grgić, Gvardijan frarj. samostana. — U žu-
pnoj crkvi BI. Di. Marije na Čuburi: O. Dane Zubac,
kateheta osnovnih škola.
3. Još o sv. Vlahu u Beogradu. Zaboravio sam
vam u zadnjem dopisu spomenuti, da se je preko sve-
čane sv. Mise pjevala na hrv. jeziku himna sv. Viaha
,Viaho svoj oltar podiže“ — (,Salutis aram Blasius“),
uglazbljena od prof. Frana Lederera. Skladba se puno
svidila Beogragjanima.
Pisma iz naroda.
STRAVČA (Konavle). Ulovili vučicu. U Pone-
djeljak 14. o. mj. bilo je u našem selu osobito izne-
wagjenje, kad su Božo Vukota i Pasko Dabo donijeli
na kolcu divlju neman, koja je već toliko dana bila
strah i trepet našim pastirima i stadu. Bila je to vu-
čica od 1:60 cm dužine, 75 cm visine, 25 kg. težine.
Ulovljena je kod naših staja Deveti“ ispod brda Sni-
ježnice ; zapala je u razapeta gvožgia, s kojima je po-
bjegla i istom drugi dan nagjena. 'Gvožgja su joj za-
pela prednju lijevu nogu i uslijed gubitka krvi osla-
bila. Ležala je u klancu i netom opazi pastira skoči,
ali je mladić Pasko Dabo odvažno udari batinom po
hrbtu i drugi put po glavi, te je sruši na tle. Imade
već 15 dana, da se vide vukovi po našoj okolici. Za-
klano je već oko 20 ovaca i koza. Koliko nam se srce
veseli, dok gledamo pred sobom zaklanu neman, to-
liko nas opet još groza hvata, jer smo uvjereni, da
ih u našoj okolici imade još dostatan broj, I zato mo-
limo naše vlasti, da nam priskoče u pomoć.
Gripa se kod nas dosta širi, osobito ma djeci.
Slučajeva smrti nema.
Zima je dosta jaka.
Potres je bio 14. II. jutrom dosta jak, ali bez štete,
JANJINA. O ugroženom ribolovu na Trsteniku
treba čuti i drugo zvono. Općinsko vijeće nije odo-
brilo zaključak seoskog zbora u Trsteniku, da se za-
brani ribanje ribaru Stipu Marinkoviću, jer i ako je
to možda štetno pojedinim licima u Trsteniku, to je
od opće koristi za cijelu općinu, jer taj ribar tjera ri-
barski obrt i prodava ribu, dok ribari u Trsteniku ri-
baju samo za svoje kućne potrebe i rijetko kada da
javno prodavaju ribu, te u Trsteniku nema ribara koji
plaća ribarski obrt. Stoga svi napadaji na ribara Ma-
rinkovića više su osobne naravi, nego li od općeg
interesa, pak je lučka kapetanija u Dubrovniku pravo
radila, kad je uvažila predlog općine i zaključak op-
činskog vijeća, nego li zaključak jednog seoskog zbora
i želje pojedinaca.
Otvorena je pošta u Žuljani danom 15. februara.
U njezino dostavno okružje spadaju sela i komšiluci
Žuljana, Korti, Kusić, Dalmatin, Lopin i Račić.
EFR
e.
RAZNE VIJESTI.
Izložba engleske katoličke štampe. U engleski
je priregjena izložba katoličkih novina i listova, k
izlaze na engleskom jeziku. Tu se vidjelo da ima sve|
494 engleskih katoličkih listova i novina. Od toga 1
izlazi u Engleskoj, 156 u Americi, 56 u Škotskoj,
u Iadiji, 20 u Irskoj, 17 u Kanadi, 13 u Australiji,
na otocima Filipinama, 2 u Burmi, 2 u Kini, 3
oteku Silonu, 5 u južnoj Africi i 5 u zapadnoj Indi
Od svih tih samo su jedne svagdanje katoličke novin
Porez na kratke suknje. Načelnik španjelskoj
grada Almendralejo (u pokrajini Radojoz, izmegju
jeka Guadiane i Guadalquivira) umio je da iskorij
žensku taštinu i bezobzirno robovanje nepristojn
modi, pa je nametnuo porez na kratke suknje i na
način znatnim iznosima pomagao općinsku blagajn
Vivant sequentes !
Hipokrat i dug život. Glasoviti grčki liječa
Hipokrat sotoka Kosa, koji je poznat pod imeni
goca liječništva“, doživio je duboku starost od |
godine (rodio se je 460., a umr'o 359. pr. I). Pit
su ga za uzrok njegova duga života, pa je odgovori
,Nijesam se nikada udaljio od bilo kojega obr
potpuno sit“.
Zašto ima u tamnicama više muškaraca ne
žena ? Neki je francuski list nedavno raspisao nagrad
za najbolji odgovor na gornje pitanje. Nagradu jej
dobio ovaj odgovor: Jer u crkvama ima više ži
nego muškaraca.
Vatikan i Čehoslovačka. Po pisanju čeho
vačke štampe reklo bi se, da se poboljšavaju od
šaji izmegju Vatikana i Čehoslovačke. te da ima na
da će skoro biti imenovan papinski Nuncij u Pia
Garibaldi ne smije na Kubu. Kubanska vl
ne dozvoljava famoznom Garibaldiju boravak u svi
državi. 4
100. obljetnica gradačkog sveučilišta. U
o. g. prnslavit će sveučilište u štajerskom Grazu
obljetnicu svojega opstanka.
Nazadov:nje porogjaja u Beču. Prošle je|
dine u Beču broj rogjenih bio samo 23.000, a
umrlih 26.000. Tomu se nema tražiti uzrok, kak:
se moglo činiti na prvi mah, u brojnom umiranju.
jenčadi, koje je od 14% u prošloj godini palo na $
nego u alkoholizmu, veneričnim bolestima i pot
vanju. Do kojega je stepena dopro u Beču alkoholiz
dokazuje činjenica, da u samoj jednoj bečkoj lud
od 100 duševno bolesnih ima 41 alkoholičar.
Opticaj novca u raznim državama. Na sval
pojedinoga stanovnika raznih država ovo je no
opticaj (sve računamo u dolarima): Sjedinjene
ričke Države 62%/a, Švajcarska 54/2, Francuska 4
Njemačka 30, Italija 22, Austrija 21/2, Čehoslovi
19, Jugoslavija 12/2, a Poljska 3%/a. Mi smo di
izmegju spomenutih država, na predzadnjem mji
Djački vjesnik.
Ligine edicije. J K D Liga je velikim tro
izdala tijekom prošlih godina više knjiga, koje
svakako najbolje, što se gjacima može da dade.
su knjige veoma jeftine, jer je Ligi jedina želja
omogući gjacima čitanje svojih edicija. Almanah |
stoji 20 D, Knjige 5 D, Euharistija pŽivot i duša ni
Posjet organizacijama. Ligini izaslanici po
će u slijedećim tjednima većinu Liginih organizi
a ujedno će posjetiti i ona mjesta, gdje je siti
eventualno zgodna za osnivanje novih organiz
Sigurno je, i svagdje.
Iz okolice Nina. Oblasni izbori prošli su bez
ikakvih upadica, ali većinom i bez ikakvog oduše-
vljenja. Glasovalo tek polovina izbornika, Hrvatska
Pučka Stranka dobro se je afirmirala. Nego sad se
svaki pita: Kakovu će mam korist donijeli oblasna
skupština.
Pitanje općinskog liječnika na dnevnom je redu.
Općina je sada na čudu, jer radi nestašice sredstava
ostalo bez opć. liječnika 14.000 stanovnika u 17 odlo-
maka. Takovo je stanje nesnosno i toj ljutoj potrebi
mora se svakako providiti. Općinski liječnik nužao je
potrebit i morao bi na trošak zajednice obići jedanput
mjesečno svako pojedino selo, a ne da bude kao
i dosada.
Potreba ljekarne takogjer se iskazuje nužnom na
ovoliki broj stanovnika.
O zadrugarstvu u ovim stranama ni govora nema.
Narod još ne shvaća korist i potrebu ni seoskih bla-
gajna, ni seoskih zadruga.
Skola bez škol. potrepština opstoji u Viru. Još
uvijek čeka stel, sjedalicu, slike za zornu pouku, pro-
pelo pak čak i sliku Njeg. Vel. Kralja Aleksandra.
Inače škola dobro uspjeva.
Proslava sv. Blaža (Vlaha) obavljena je svečano
u Viru. Radi lanjskog škrleta narod hrlio na blagoslev
grla. Za svečane Mise crkva bila puna pobožnog naroda.
CAVTAT. Dar Dr. Griesbachera. Otrag par dana
poslao je na dar O. K. Selaku najveći njemački mu-
zik i komponist Dr.-Griesbacher jedan »Siqueris“,
posvećen Cavtatskom zboru, što no ga je O. Selak
ponovno podigao. Kompozicija je za bariton solo i
zbor, većina unisono. Divan je uz najmoderniju prat-
nju pun nenatkriljivih akorda, koja samo može da
stvori čuveni Griesbacher. Obećao je, da će kroz naj-
kraće vrijeme komponirati i jednu misu za 2-glasni
zbor u našem Cavtatu. G. Dr. Griesbacheru najsrdač-
nija zahvala u ime svih pjevača i ljubitelja glazbe na
prekrasnom daru i to u svom vlastitom manuscriptu.
VIGANJ na Pelješcu. Spomendan krunjenja sv.
O. Pape. U nedjelju 13. tekućega proslavila se je o-
bljetnica krunjenja S. O. Pape Pija XI. U Nedjelju
prije M. P. Župnik navijestio je puku ispred oltara tu
svetkovinu. U subotu pak zvona su obavješčivala
sutrašnju svečanost. Dan osvanuo uprav pramaljetni.
Oko crkve lepršale su zastave, dok na počasnom mjestu
na crkvi vrh glavnih vrata vijala se je Papina zastava
sa Tijarom i ključevima. Na svečanost bijahu pozvate
mjesne Vlasti i osnovne škole. U 10 sati sljedila je
svečana pjevana Sv. Misa, preko koje je M. P. Župnik
držao prigodni govor, Poslije sv. Mise slijedio je
,Tebe Boga hvalimo“ svečani uz pucanje iz prangjija.
+ Antun Pirović, na 13. o. mj. preminuo je u
dobi od 73 godine. Čovjek starog kova, osvjedočeni
katolik, koji se nije stidio vjere svojih otaca. Čestit i
štovan od svakoga, brižni domaćina, suprug i otac.
Dne 14. bio mu je lijep sprovod uz saučešće mnogo
naroda, koji ga dopratiše do vječnog počivališta. — x.
Bijelog korčulanskog kamena
najbolje vrsti u svakojakoj izradbi iz
vlastitih kamenoloma na Vrniku nugja
Božo Fabris i drugovi.
KORCULA (VRNIK) DALMACIJA
da će naši katolički krugovi
nim izaslanicima ići na ruku za vrijeme njihovoj
ravka, te tako tek omogućiti uspjeh njihovog pu
a
Reumatizam.
Izjava zahvalnosti.
Gosp. D-ru I. Rahlejevu, Beograd, Kosovsk
Pojedinci koji su patili od reumatizma, a
trebljavali su Vaš preparat ,Radio Balsamika“, t
su zadovoljni njime i kažu da Vi i taj preparat !
žujete svaku pohvalu. Pošto i ja već nekoliko €
patim od reumatizma u nogama, to Vas ovim 1
da mi od tog Vašeg ljekovitog preparata pošalj
boce na doplatu, za koje ću odmah, čim na.
stignu, novac po vrijednosti položiti, S poštov
U Miličinici (srez podgorski, okrug valj
4, januara 1925. :
Živojin Dr. Djaki
djelovogja opštine mili
Lijek ,Radio Balsamika“ izraginje, pro
razašilje doplatom (pouzećem) Laboratorija |
Balsamika Dra. I. i M. Rahlejev, Beograd, |
ska ul. 48. parter 6. Ž