Str.

Ova je cesta potrebita, gdje je saobraćej užasan,
te nema prometa po njemu, jer nema kolnih cesta.
Za izgradnju ovih cesta kao i na otoku Korčuli uz
oblasne doprinose, trebala bi država da izglasa jači
doprinos, a da stanovnici iz onih odlomaka, koji će
se koristiti ovim cestama, dadu po deset nadnica na
godinu u radu, ne u novcu. Tko ne bi mogao raditi,
ta kuća mora dati radnika mjesto sebe. Nitko osim či-
novnika ne smije biti isključen od ovoga rada, Ova
bi se cesta mogla odmah da počne graditi i to na
više mjesta sa ceste pokrajinske kod Lisca poviše
Dola prema Stonu i za tim od Stona prema Ponikva-
ma; od Drača prema Crnoj gori iod Trstenika prema
Janjini i Pijavičinu ; te od Trpnja prema Donjoj Vru-
čici, kao i dvojnice u kunovskoj općini. Tako bi svi

_ odlomčari, kroz koje odlomke prolazi glavna oblasna

cesta, mogli nekoliko godina po deset nadnica uložiti
u tu cestu, i uz doprinose države i oblasti, cesta bi
se sagradila, inače je nećemo vidjeti još za jedan vijek.

Sadanja stara cesta sredinom poluotoka nije trgo-
vačka cesta i kad bi ta bila kolna, ne bi bila za trgo-
vinu, nego za putnike. Šta će kolna cesta sredinom
polja kunovskoga, koja ne tiče sela; šta će cesta od
Kune de Janjine iil preko Smokvine, ili od Janjine na
Crnugoru ? Poluotoku trebaju spojevi sa lukama, gdje
se izvaža vino, gdje izvažaju proizvode, i odakle vode
uvoznu trgovinu i životne namirnice kao i ostale
potrepštine. Luke su sve. Luke moraju biti spojene sa
središtima i selima po sredini poluotoka. A te glavne
luke jesu Trpanj, Trstenik, Drače i Ston.

Osim ove glavne ceste, treba seoska kolna cesta
iz Kozla i Dubrave da ide sa glavne ceste na luku
Žuljann, i luku Brijesta iz Putnikovića, pa iz Osobjave
ma Sreser i Janjinu, kao iz Košarnjeg Dola na Ore-
biće; te popravak puta iz Dube do Vrućice.

(Svršit če se)

 

Razni jezici u crkvi.

U Rimu u crkvi sv. Andrije della Valle -imadu
svake godine kroz osminu sv. Triju Kralja običaj vr-
šiti službu Božju u raznim istočnim obredima. Tako
je bilo i ove godine. Služila se je svečana sv. misa
u sirskom, staroslovenskom, arinenskom i drugim je-
zicima, koji su priznati u bogoslužju. Sveti su se obredi

vršili sa svim istočnim sjajem. Držale su se takogjer
.

propovijedi u raznim jezicima za katolike raznih na-
rodnosti, koje prebivaju u Rimu. Svaka narodnost
imade doduše u Rimu svoju crkvu, ali kroz cnu os-
minu uveli su u jednoj samej crkvi razne obrede i
jezike, da se na taj način proslave sv. Tri Kralja, koji
su iz raznih istočnih zemalja došli, da se poklone no-
vorogjenome Kralju

Na sličan način se je sada počela slaviti osmina
sv. Triju Kralja sa bogoslvžjem u raznim jezicima u
Beču i sa propovjedima u raznim jezicima u Londonu.
Eto, tako poštuju pravi katolici drugorodne jezike. 1
sveta Stolica zahtijeva strogo, da katolički svećenici
propovijedaju nauk Božji svakomu u njegovom jeziku,
a gdje su od starine u bogoslužju drugi nelatinski

jezici ili obredi, ne dopušta, da seto mijenja.

NARODNA SVIJEST“

 

 

 

 

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Starodrevne molitve na
od sedam žalosti započele su po starom običaju u
Nedjelju Šezdeseticu, pak se obavljaju do zadnje Ne-
djelje korizmene. Ova je lijepa pobožnost usagjena u
srce svakom korčulaninu, pak svake Nedjelje bude

čast Gospi

'historična crkva ,Svih Svetih“ puna pobožnog naroda.

Zabava na korist siromaha priregjena je u Su-
botu 19. februara u Hotelu de la Ville. Radi ružna
vremena nije najbolje uspjela, ali su svakoga zadužili
poznatom svojom susretljivošću i blagodarnom rukom
vlasnici hotela gosp. Robert Odak i njegova časna
gospogja Mina. Svaka im čast, što su iskazali toliku
blagodarnost za mjesnu Javnu Dobrotvornost.

CAVTAT. Električna rasvjeta. G. Gj. Vragolov
sklopio je ugovor sa općinom Cavtat za uspostavu
električnog svijetla u cijelom mjestu. U Cavtatu sada
gore 42 fenjera na petroleumu, što znači 292 svijeće
jakosti u svijetlu i to samo za 14 dama po 3 sata. Za
ovakvu. rasvjetu troši općina mjesečno 2000 D. Sada
će se imati samo za lokalnu rasvjetu 62 lampe u cje-
lokupnoj jakosti od 1860 svijeća, koje će gorjeti 6 sati
dnevno za samih 2500. Dosta je ovo da se vidi kolika
je korist i relacija u trošku. Osim toga iz sklopljenog
ugovora g. Vragolov ima da uspostavi motof sa toli-
kom jakosti, koji će moći da dade toliko“ električne
energije, koja će biti dovoljna i kad bi svaka kuća
u Cavtatu instalirala električno svijetlo. Iz ugovora se
još razabire da poslije 20 godina sve to kao i centrala
prelazi u vlasnost same općine. Ovo je jedna velika
blagodat za Cavtat.

KOTOR. Novo zvono za stolnu crkvu sv. Trifuna
nabavljeno je kod naše domaće lijevaonice zvona g.
Jakova Cukrov u Splitu. Zvono je teško 280 kg. po-

. Zasluga je našeg zauzetnog domoroca preč. Dn. |

    
   
 
 
  
  
   
   
  
   
 
 
   
   
   
 
 
   
  
  
 

svećeno je zaštitniku cijele Boke sv. Tripunu. Ug(
gjeno je u noti si đemol te sa ostalim zvonima da)
lijepi akord. I vanjska izradba veoma je fina, Na |
februara preč. prepozit Da. Antun Milošević svečano |
blagoslovio novo zvono, koje je bilo odmah nam
šteno i počelo zvonit u veoma ugodnoj harmonj

 

Stjepčević, da se je ovo zvono mabavilo, pak se n
damo, da će uspjeti njegova akcija, da se nabave j
dva zvona, e da obadva tornja dobiju potpunu h
moniju. Svaki pravi Bokelj rado će doprinijeti sv
obol za ures naše historične katedrale.

Muo i svečanost sv. Tripuna. Ima već nekolil;
godina, da se mjesto Muo ne odazivlje svečanosti sj
Tripuna u odijelu Bokeljske Mornarice, premda ima(
svog oficira a u samoj je blizini Kotora. Ove godi: ;
sa takvim krasnim vremenom došli su u odijelu Mo
narice samo trojica iz Mula, a u nijednom mjestu ner ,
više mladosti nego li u Mulu, Neznamo za uzrok ov
apstinenciji, jer Kotorani idu u velikom broju u M
24. maja, kada Muo slavi Pomoćnicu kršćansku.
losno je, da i jedan čovjek izostane pri ovoj na
historičnoj svečanosti, kojoj su stari Muljani bili
glasu i na diku. Sveta dužnost veže na to svak
Bokelja, jer je onaj dan tradicionalne uspomene B
keljske mornarice:

Spomen-ploča kralju Tomislavu. Ministarstvo
odbilo molbu da se spomen-ploča Hrv. kralju To
slavu postavi na pročelje stolae crke sv. Tripuna, a
zbog estetičnih razloga. Općina Kotorska takogjer ni
pristala, da se spomen-ploča stavi na Opć. dom i ta
Kotorski Hrvati moraju tražiti jedam kutić, gdje bi
dared tu ploču postavili.

Nesreća. Na 24. o. mj. automebil Jugoslavens
Legacije u Arbaniji u Reževicu put Budve pregazio
jednu ženu, koja je na mjestu ostala mrtva. Šofer
uhapšen. — Na 25. o. mj. jedna crnogorka, koja s
nuje u predgragju Mišulić, sa 3 djece, neoprezmo
stavila goruću petrelejsku svjetiljku na ugrijani št
njak, tako da je ista eksplodirala i nanijela joj teš
opekline, te se nalazi u opasnom stanju.

Karneval. Ove godine bilo je izvanrednih i |
susnih plesova u Kafani Dojmi, a na placi uprav niši
Tradicionalna velika maškarata zadnje nedjelje i zad
dan poklada, sa spaljenjem karnevala, mera izos
s prostog razloga, što je općina zavijekna da gl
barima izruči glazbila.

Plate i penzije. Za veljaču nekoji zvaničnici nije
potpuno primili ,prinadležnosti“ jer nema u budž
mogućnosti. Izgleda da će za mjesec ožujak, to ij
slijediti za sve umirovljenike, s razlikom da isti nm
primiti ništa, kao i to da će svi učitelji primiti sa
dodatke na skupoću i stanarinu.
ruže se 18 MJESNI ZASTUPNI(

kolonijalne struke za prvorazredni gromadni artikl |
grad DUBROVNIK. Nastup odmah. Ponude s refert.
cijama pod ,Sposoban“ na

Publicitas d. d., Zagreb, Gundulićeva ul. 11.

 

 

 

 

 

 

 

Dr. Marko Bibica.

GRIPA.

Od triju bičeva, što pohodiše ove zime našu do-
movinu, poplave, trešnje i gripe, na koncu je Bogu
hvala, u opadanju i ova posljednja. Koliko god bila
epidemija vrlo lake maravi u Dubrovniku i okolici,
toliko je svijet malo cijeni, a još manje njene kompli-
kacije i posljedice, o kojima zapravo malo ko misli i
zana. Opazio sem, da bolesnici usprkos opomena ne
posvećuju potrebitu brigu i pažnju influenci, Dokaz
su tomu sve one blijede figure, koje sretamo i opa-
žamo svaki dan svojim očima na ulici: profilalo je
mnogo mladosti, megju njima ih dosta, koji bi imali
doma u sebe i previše načina, da se njeguju i čuvaju.
Još kašlju i kašljucaju i dugo će još kašljati. Izosta-
janje u večer preko nekih satova i zabavljanja u slabo
prozračenim lokalima punim dima ne može sigurno,
da potpomaže njihovom oporavku. Koliko j je uzbuktilo
ovom prigodom starih plućnih vršnih katara, koliko je
oživjelo starih upala porebrica, hroničnih bronkita i
starih romatika, koliko je nazadovalo kroz godine us-
pjehom dotjeranih anemija !

Nema manje i odraslih i starijih bolesnika, koji
su bolest preboljeli ma nogama, hodeći sve u šesnaest
svaki od njih za svojim svagdanjim poslom. Na koncu
dogju ipak u liječnika, pa se čude, što im razna ma-
zala i aspirini, što su ih sami sebi prepisali, ne mogu
učiniti u dva dana čudesa i nenadno ih tako ozdraviti,
Pohvalit će ti se još, da su stali doma preko nedjelje
su štufi“, a svega česa je bilo to, kada se jako dobro
istješti, same dvije ure robe |

Za našu je sreću ovogodišnja influenca, kako re-
koh, lake naravi i nije spojena sa komplikacijama ;
ima gdje ter gdje plućnih upala, nešto više dosadnih
afekcija nosa i akutnih upala srednjeg uha.

Koliko ih je i koliko impacijentnih pacijenata htjelo
na svu silu ustati i prešetati se po kući. Mnogi su čak
i došli do dno ulice, pa se je većina lijepo vratila doma
u postelju, jer su uvidjeli napokou i sami, preko li-
ječničke zabrane i svojih domaćih, da ne ishodu na
dvor, da se na silu ne može ništa. Za sve ene, koje
još nije takla influenca, a lako bi i na vrijeme mogli
doći još na red, navestit ću nešto o bolesti,

Početak bolesti
je bol glave, eventualno grla, osobito  karakteri-
stična bol krsta, sveopća slabost, kake date ko dobro
isprebijo, kašalj, kihavica, promuklost, tipična ježnja
po svemu tijelu. Držim, da je par ovakvih pojava do-
voljni ,memento“, da se čuvamo i da bezuvjetno
odmah ležemo, po mogućnosti u ugrijanoj sobi.

U daljnjem toku
bolesti moramo se orijentirati vrhu gibanja tjelesne tem-
perature, uzimati sebi vrelog čaja, mlijeka, juhe i vrelog
vina (Gliihwein) u malim količinama, ali zato vrlo često.

Ako pojave ne popuštaju,

mora se hitno pozvati liječnika, koji će prama različi-

tijem okolnostima i vrsti gripe Bacddi shodan lijek,
jer valja znati, da imamo

četiri vrste gripe
a to su: plućna, trbušna, nervna i reumatična.
Prvi će lijek
svakako biti veliko strpljenje, koje uz propisano lije-
čenje sa strane liječnika najviše preporučam. Svaki bi

ali držim, da je slabe pomoći. Alkohol je naprotiv

- i neuralgija.

bolesnik htio, da mw ljekarija djeluje kao elektri
zvonce, a toga ovdje nema.

Trajanje bolesti.
je vrlo različito: od 4, 5, 6 do 10 i 15 dana,
dogje recidiva ili komplikacija do 4,5i6 sedmica i vil

Profilaksa.
Da se očuvamo od oboljenja, ne možemo na žal
učiniti a ma baš ništa ili jako male. Savjeti iz narol
da se potraži pomoć u česnu, zahvaća nešto mahai
boljim slojevima, s razlikom, da je gragjanin pridod
česnu i konjaka: Za prvog nemamo dovoljnog iskusli

  
   
   
  
   
   
   
   
  
  

diciran i svakako se preporuča uvijek u ovoj bole
Da se očuvamo od gripe, može se preporil
slijedeće: kad dogješ s vani, peri ruke, grgotaj hyf
rolom ili sličnim, ne pretjeruj u hrani i piću, ču
se prehlade, koje bez sumnje dispomuju organizi
za oboljenje na gripi, čuvaj se propuha. Ako radiš
mjestu, pišeš, učiš, dobro je smlačiti sobu, jer n
ledenice jako su zgodne, da podupiru prehlade. \
jedno se je ipak očuvati od influence radi
mogućih komplikacija
a to su: upala srednjeg uha, rožnjače, bubrežni
razni osipi
i posljedica
a to su: pomenute bolesti, slabokrvnost, vršni kati
bronkite, hronične pneumonije furunkuloza (čirov

KR * i

Na svrhu karnevala nije fajde osobito mlado
preporučivati zdravlje, ali se nadam, da ove moje.
ječi, još dolaze na vrijeme mnogim, da kako -tš
očuvaju porušeno zdravlje,