Br. 10.

 

Pisma iz naroda.

ŠIBENIK. # Msgr Vicko kan. Skarpa preminuo je
u Petak 25. veljače u 80. godini života. Rodio se 26/4.
1847. u Starom gradu na Hvaru. Od sv. Oca bio je
odlikovan čašću tajnog komornika, a od nar. vlade
ordenom Ill. reda sv. Save radi svog nadasve rodo-
ljubnog i neustrašivog držanja za vrijeme tal. okupa-
cije. Pokojnik se uvijek isticao kao uzoran svećenik i
revan dušobrižnik te vatreni i uesebični rodoljub.
Mnogo se bavio knjigom. U Nedjelju 27. II. Bio mu
je sjajan sprovod. Počivao u miru |

Delegati za ukidanje takse na maloprodaju
gina, koji su pošli u Beograd, da isposluju uki-
danje takse na maloprodaju vina, bili su lijepo prim-
ljeni od svih mjerodavnih faktora. Bili su kod g. mi-
nistra g. Uzunovića i kod ostalih ministarstva. Obećano
im je, da će takse potpuno ukinuti a i globe
poništiti.

350.000 za vođovod. Predstavnik šibenske općine
u delegaciji za ukidanje taksa na maloprodaju vina
prisjednik g. V. Kulić za svoga boravka u Beogradu
isposlovao je od Ministarstva narodnog zdravlja 3850.000
D. za šibenski vovovod.

Ponovno smanjenje brzine na pruzi Šibenik-Knin.
Pred nekoliko dana ponovno je smanjena brzina vož-
nje na prugama Šibenik-Perković-Knin i natrag, i to
na samih 15 km. po satu. Zbilja mislimo, da bi već
jednom bilo vrijeme, da se te pruge nešto poprave,
jer uistinu ne znamo, postoji li na čitavom svijetu Že-
ljeznica, koja vozi sa 15 km po satu.

MOLUNAT. Maslinarski tečaj održan je po prvi
put u našem mjestu od 21-28 pr. mj. pod vodstvom
sreskog poljoprivrednog teferenta g. 1. Gj. Meksića i
čeoneg predradnika g. Troja Zlošilo. Tečaju je prisu-
stvovalo devet slušalaca iz Molunts, Gjurinića, Vitaljine,
Mikulića i Pločica. Uspjeh samog tečaja veoma je
dobar, te bi nadležne vlasti morale sve poduzeti, da se
slični tečajevi što češće održavaju osobito u ovom na-
šem kraju, gdje vlada vleliki interes za uzgoj maslina.
Za održavanje tečaja ustupio je svoj maslinjak vrijedni
ratar i domaćin Vuko Kandić pk. Cvijeta iz Visnića,
neka mu je čast. Ovog puta nije bio baš velik broj
učesnika, ali se je nadati, da će drugi put biti ih mnogo
više, osobito kad uvide korist od racijonalnog obra-
gjivenja maslina. U općini Caviata uzgoj maslina n&€
žalost u slabom je stanju, a ipak je maslina važan naš
produkti treba po svaki način, da se maslinarstvo
opet pridigae. — Molučanin.

TRNOVICA. O potresu kod nas. Dne 14/2 ujutro
u 4:45 uznemirio je i naše osamljeno selo jaki potres,
od kojega još i danas strahujemo. Trajao je otprilike
95-30 sekunda, a bio je, koliko se moglo rasuditi dr-
majući. U velikom strahu čujući rušenje kamenja sa
megja u polju, većina je stanovništva izašla iz svoje
kuće, a neki su morali što brže bježati iz kuće, da ih
ne poklope ruševine. Šteta je dosta velika, jer su tri
kuće uništene, tako da je odmah trebalo iz njih seliti,
a neke su jače oštećene, da trebaju što bržu pomoć.
Takogjer je velika šteta na megjama u polju i na šta-
lama. Osim onog glavnog potresa bilo je više manjih
istoga dana, kao i nekoliko muklih udaraca za par
susljednih dana.
VRHGORAC. Ekonomsko i moralno stanje.
Amo je taki glad i nevolja, da nitko od seljaka nema
prebijene pare. Ta mora stisla je narod i pognala u
svijet trbuhom za kruhom, da ne ostade kod kuće do
stara i nejaka. Seljaci se smeli ko mrav na glavnji, a
po javnim lokalima gospoda igraju Charlaston, Bluss i
Tango, igre zabranjene u svijesnim državama, jer naj-
nemoralniji, što truju srce i dušu nevine mase, koju
i tim hoće da opiju, i tako upropašćene moralno i
materijalno zaulare i gospodare u svakom pogledu.
Ako vlasti budu propušćale što tako otrovnog sjemena
po javnim lokalima, te prodaju nemoralnih razglednica,
kao i raznih romana i zlog štiva po dućanima, tad
s Bogom ljudsko društvo i poredak ! Nesta mira, sloge
i ljubavi u kući, u društvu, u selu, u gradu i u državi.
Sve će se sasuti u prah i pepeo, kako nam to povjest-
nica donosi o velikom rimskom carstvu i drugim, da
svjedoči vjekovim i narodima što čini i našto dovodi
razuzdanost ljudska.

Novo i važue :
Život i nauka Isusa Krista od O. M.
Kulunčić D.I. I. dio 30 Din., II. dio 36 Din.

Nacrti propovijedi za sve nedjelje kroz
godinu od Dr. V. Andrlić Din. 20. —

Dobiva se kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

 

 

 

KULTURNE VIJESTI

Jubilej jednog Isusevca Bolandiste. Ovih je
dana u Bruxellesu proslavljena 50 godišnjica redov-
ničkog života Isusovca P.H polita Delahaye, predsjed-
nika Društva Bolandista. Mala, ali slavna Družba bel-
gijskih Bolandista originalna je frakcija velike Družbe
Isusove. Povodom 300-godišnjice (1615.*—1915.) Bo-
landista P. Delahaye napisao je kujižicu pod naslovom
.L' oeuvre des Bollandistes“, u kojoj je vjerno prika-
zao historijat i rad belgijskih Bolandista kroz ovo 300
godina njihova opstanka. Oni su dali vrlo mnogo i
vrlo vrijednih radenika na znanstvenom i literarnom
polju, a jedan od najplodnijih i najuvaženijih ed njih
jest sam P. Delahaye, čiji su znanstveni radovi u glav-
nom posvećeni studiju apostolskih djela i hagiograf-

skih dokumenata iz prvih vjekova Crkve. Za okupacije
Nijemaca u Belgiji P. Delahaye bio je koncem siječnja
1918., osugjen na 15 godina teške tamnice. Na vijest
o toj osudi, povjerljivo priopćenoj M.ru Don Franu
Buliću od Bolandiste Petersa, Don Frane zamoli za
intervenciju Ni. Visosti Princa Saksonskoga Ivana Ju-
rja, brata kraljeva. Ovaj se živo zauzme za oslobogjenje
P. Delahaye i ono faktične uslijedi u oktobru 1918.

Ratni troškovi. Neki američki svećenik piše u
svojim nedavno objavljenim propovijedima slijedeće :
Dajte mi novac, koji je Amerika u ratu potrošila i
pozajmila drugim državama i ja ću kupiti vas svijet.
Obući ću svakog čovjeka, svaku ženu i 'svako dijete
tako raskošno, da raskošnije ne mogu biti obučeni ni
kraljevi ni kraljice. Sagradit ću školu na svakom brdu
i u svakoj dolini. Ustanovit ću i osigurati u svakom
mjestu po jednu gimnažiju i u svakoj državi po jedno
sveučilište i postaviti najbolje profesore. U svakoj ću
biskupiji sazidati crkvu Bogu mira i osigurati župni-
cima dobre plate. Recite mi, ne bi li taj novac bio
na ovaj način pametnije upotrebljen, nego ovako kako
ge je utrošio i donio nam smrt, invalide, nepovjerenje,
megjusobno neprijateljstvo i danas-sutra još straš-
nije ratove ?“

Katolički dnevnik u New-Yorku. Ne samo si-
romašni hrvatski nego i bogati newyorški katolici muku
muče oko uspostave katol. dnevnika. Govoreći o tom
pitanju, poznati newyorški izdavač Wilism Allen White
na jednoj skupštini ustvrdio je, da je danas za izda-
vanje jednog katol. dnevnika u Newyorku potrebna
svota od 10 milijuna dolara. Govornik sumnja, da će
se sakupiti taj kapital. Ako se pak i sakupi, list uza
sve to neće moći uzdržati borbeni duh, koji je nuždan
za propagandu. Rastrovane gradske prilike, gotovo u
svim smjerovima, to bi mu, veli om, onemogućile.
Zato on savjetuje tamošnjim katolicima, da rade i da-
lje izdašno pomažu vrijedne kateličke tjednike.

Rad ,istočnog zavoda u Rimu“ za ujedinjenje
s pravoslavljem. Msgr. d' Herbigny, dao je ove oba-
vijesti zastupniku lista »Vie Catolique« o radu »Ori-
jentalnog Instituta«: Zavod je pun ne samo svjetov.
svećenika, nego i zastupnika svih redova: dominika-
naca, benediktinaca, kapucina, minorita, assumpcioni-
sta, isusovaca itd. — Svrha zavodu nije toliko da od-
goji dobre misijonare za istok, nego u prvom redu
da uputi slušače u pitanja istočnih crkava, da prema
tome mogiiu u raznim zemljama pravilno obavijestiti
javnost i voditi je. Osobitu brigu posvećuje zavod pi-
tanjima muslimanskog istoka. Abbe Mullay, koji je i
sam obraćenik sa islama, drži stalna predavanja o

islamu i muslimanskim običajima. Katolički prvaci iz

Engleske nedavno su se u Rimu sastali i vijećali o
organizaciji rada za ujedinjenje. Priredili su u Lon-
donu tjedan za istočnu liturgiju, koji je na engleske
katolike mapravio jak dojam, a i čitava ga je jav-
nost komentarisala.

Svijetli primjer.

Katolicizam se može ponositi, da je u nej
srednom svom krugu, u svome svećenstvu, odgaja
odgaja jake moralne i intelektualne jedinice. Katolij
Crkva može s pravom reći nadutim borcima ,znat
umjeća, slobode čovječjeg duha i uma“: Pogled:
moje svećenstvo | Nema reda u Katoličkoj Crkvi, k
nije dao znanstvenika i umjetnika cijelome sviji
Nema akademija, nema znanstvenog umjetničkog druši
u kome nebi bile dostojno raprezentirani katolički s
ćenici. Nema naroda, koji broji makar neznatan
katolika, a da pri gordom nabrajanju svojih velik
ne spomene imena katoličkog svećenika. Sva podri
znanstvenog i umjetničkog života puna su marlj
irudbenika u popovskom ovratniku ili redovničkoj h

Katolicizam nije apstraktna religija, pjesma ne
sjetnosti, opijum sentimentalno nastrojenih tipova, |
ralionabile obsequium — vjera razuma.

Katolicizam je dar Krista ljudima dobre vo
moralni zakon na kome treba da se temelji život
vječji u svim njegovim pojavama, on je blaga vi
koja traži primjenu u svim područjima ljudskog ži
nog djelovanja težnjom, da stvori: mir i harmor
Život je prostran, prostraniji od najrazvitije
šuje libanonskog cedra. Život je pun veličine, s
otajstva. Stvorenje Božje, čovjek pokazuje nehar
Tvorcu ne posluži li se najvelebnijim darom r
mom, da, otkrivajući tajne prirode, pjeva pjesmu
spodu svome. Čovjek ubija čovječnost svoju ne pr
li da razumom svojim pronagje najzgodnije i n:
voljnije riješenje, da njime uredi pravedan i bi
stvorenja dostojan život: u porodici, društvu, dr
u megjusobnim staleškim i narodnim  odnoša

Ove refleksije vrzle su mi se u glavi pred
kovinom genija ljudskog i Doktora Crkve: sv. 1
Akvinskoga. — Koja svjetlost u djelima Njego
koja sloboda u nauci Crkve i djelovanju njenih si:
Čovjeku je nekako čudno pri duši, kad uzme u
produkte bolesne mašte frazerskih piskarala, koj
vore o oslobogjenju ljudskog mozga i ljudskog
u ime znanosti; čudo mu je, jer nezna kojim bi
nom okrstio te ,intelekte“.

Sv. Toma Akvinski treba da bude putokaz
katoličkoj inteligenciji, a nadasve učećoj mladeži.
vjera stečena molitvom, dosljedna primjena mo!
načela u privatnom i javnom životu i bistar pro
razum obogaćea znanjem, treba da budu stožer,
koga će se kretati sva nastojanja naše omladine. |
nam daje potpunu slobodu, prednjači nam 3
svećenstvom i mi treba da je slijedimo.

U ovo doba mentalne kržljavosti a širokih n
noga i ruku; u doba plitkih ideologija i nacijon
rada: štapovima, kamenjem i utezima; u doba
punog ravnodušja za znanost, književnost, umje
za životne socijalne probleme kod pretežnog dijel:
učeće omladine, koja je svu svoju pažnju koncen
oko vrsnih golmana, dobrih plivača i kino-zvije
mjeseca, treba da sinovi i kćeri ,mračne Crkve,
zarobljuje duh i um“ sve svoje sile ulože u
postanu inteligenti, ne samo po maturalnoj svje
i po sveučilišnoj diplomi, već po duhu: qui in
— koji shvaća i zna stečeno znanje u praksi upo

Mladi drugovi i drugarice | Sveti Toma Va
zivlje: Budite čista srca i bogata duha, da se c
Bogu, Crkvi, narodu i čovječanstvu.

Svijetli primjer svetoga Tome i nebrojenog
katotičkih učenjaka, svećenika i sekularaca jasn:
kaže: da je Vaša dužnost — biti prosvijeljen :

Godišnja Skupština Hrvatskog Knjiž
Društva sv. Jeronima u Zagrebu.

U četvrtak 24. veljače održana je godišnji
ština ovog najstarijeg našeg pučkog književno
štva. Predsjednik g. Ljudevit Knežić prikaza
svome pozdravnom govoru sadašnje književne
osobito s obzirom na fakat, da i Slovenci
mnogo više čitaju nego Hrvati. A kuda to vod
ski narod? Zato društvo sv. Jeronima čini ne
nivu uslugu hrvatskom narodu šireći u najšire
najbolje i najjeftinije knjige. Bilježnik Dr. Josi
čarić prikazao je društveno poslovanje u prošloj
u kojoj je društvo izdalo 13 raznih knjiga u 1
makladi od 200 tisuća primjeraka, od kojih je
koliko mjeseci četiri petine raspačano. Iz blaga
izvještaja se vidjelo, da je društveni izdatak pri
dine bio preko 1,300.000 Din., a poslovanje |
šeno sa 45.000 dinara deficita. Urednik Dr. Jc
drić dao je vrlo lijep prikaz o velikom napret
štvenog izdavačkog rada u zadnjih 6 godina
su u društveni odbor birani članovi katoličkog
Oni su društvo primili, kad je izdavalo jedva |
»Danicu«, a šest godina kasnije društvo izo
13 knjiga, to-jest dvostruko više, nego u n
godinama, otkad društvo postoji. Za buduću
će izdati još više, to jest 16 knjiga, i to:
redovnog izdanja, 4 knjige izvanrednog izdan:
vorna hrvatska romana i 4 prevedena romana
svih izvještaja izabran je za daljnje tri go:
odbor popunjen sa dva nova odboriika ne
njena mjesta. Š