EE | \ | ,NARODNA SVIJEST“ Str 2: u Trstenomu osobno zamolili i istodobno uručili pis- menu molbu sa uklopljenom štanpanom knjižicom . ,Crni Doli“, gdje je sve potanko nanizano o tom spor- nom terenu. Radić nasmijana lica obeća svoju pomoć. Na to su naivni seljaci bili više nego stalni, da će im njihov Radić isposloveti pravedno riješenje. Kad mjesec za mjesecom prolazio, pa se seljaci načekali, a da od Radića ni mukajet, U očajanju šalju mu i drugu molbu sjećajuć ga na zadato obećanje, te ga mole, neka im barem odgovori, da li će se moći zauzeti ili ne, I eto prošla je godina, da se na Držav- nom Savjetu nije ništa poduzelo, a bogme da se nije Radić udostejao ni odgovoriti svojim biračima, koji u svoje vrijeme nijesu se žalili prevaliti ružan, dug put po kišovitom vremenu, eda mu dadu glas povjerenja. Radić se i s ovim pokazao u svom pravom svi- jetlu, da mu je naime samo do lijepih riječi, a ne do djela na korist svojih pristaša, da še zauzme u obrani za njihovo starodrevno zakonito a po življenje vitalno pravo. Jadni puče! Pisma iz naroda. BEOGRAD. 1. Na zadnju pokladnu nedjelju izvela je beogr. kat. srednjoškolska ženska omladina lijepi igrokaz iz prvih vremena kršćanstva pod naslo- vom ,Mučenice Kristova, oprosti mi!“ A u prvu ko- rizmenu nedjelju prikazivala je kat. beogr. srednjo- školska muška omladina dirljivu pobožnu tragediju u 3 čina: ,Tarcizije, mučenik sv. Euharistije“. Toli učenice koli učenici, izveli su svoje komade veoma lijepo u dunkom punom .Katoličkoim domu“. 2, U Smederovu. Prvim župnikom u ovoj novo- osnovanoj župi imenovan je O. Dane Briševac, fra- njevac iz Bosne. Dio župne kuće već se počeo preu- regjivati za crkvu sa zvonikom, te je nade, da će sve to biti dovršeno do Uskrsa tako da bi na sam Uskrs bio svečani blagoslov crkve i zvona. 3. U srednoj Srbiji, poimence u Kragujevcu, Kruševcu, Obiliću držat će O. P. Vlašić drugom polo- vicom Korizme misije i religiozne konferenze. Tom će zgodom posjetiti i katoličku djecu u amerikanskom zavodu u Vranju. Po Uskrsu će držati misije u Nišu. TRPANJ. Nalazak kostiju jednog kita. Prvih dana marta ribari dupski našli su u vali Bezdiji ispod Dube mnogo kostiju jedne morske ribe. Po svojoj veličini i kolikoći kosti imaju biti jednog kita, koji se je tu negdje nasukao i poginuo. Ribari su donijeli jedan dio tih kostiju u Dubu, a kad ih je vidio općinski liječnik, uzeo ih je i poslae u Split u muzej. Tih ko- stiju ima još sva sila u Bezdiji, a uprava muzeja se zainteresavala da sve budu skupljene i donesene u Split. Zabranjen lov srgjela. Tipanjski ribari bili su upravili molbu pomorskoj vladi, da bi im dopustila ribati na srgjele kroz prošli mrak, ali im ta molba bi odbivena. Ribari su sa šabakom uhvatili jedne 100 kilogr. dobrih srgjela. Znak je da ih ima. Grehota da nije bilo dopušteno ribanje, jer bi se naši ribari bili štogod pomogli, koji su i onako prošlog ljeta vrlo slabo prošli. Vina ss ovo zadnjih dana prodalo dosta. Cijena je sada crnom 37.50 Din., a bijelom 45 Din. od grada alkohola. Radio-aparati. Od nazad nekoliko vremena imamo u mjestu dva radio-sparata, koja izvrsno funkcioniraju. Pred nekoliko dana naš mladi i agilni epćinski pri- sjednik Viaho Begović, koji je vrlo obljubljen od Dub- ljana, odnio je svej radio i instalirao ga na Dubi. Kroz dvije večeri sva se Duba izmjenila i divila se ovoj novosti. Po svoj prilici i Duba će imati u svojoj sredini stalni radio, jer će ga nabaviti jedan dobro- stojeći Dubljanin. Članku Doktora Bjelovučića ,Neke potrebe na Pelješcu“ imali bismo nadodati da i trpanjska luka treba popravaka i dalajih novih radnja. Butarge od cipola ovog puta slabo su se raspro- dale. Sad bi ih mogao kupiti po 200 Dinara kil. _ BRSEČINE. Žalost za + Elenom pl. Bizzarro. Tužna vijest o smrti čestite Elene pl. Bizzarro-Ohmu- ćević potresla je svačijim srcem u ovom mjestu. Nije to šte je dobar dio svog života živjela u našem mje- stu, pa bila smatrana kao naša mješćanka, koli radi svoje dobrote, umiljatosti i plemenitosti srca. Za sva- koga je imala lijepe riječi, dobro postupanje, te nas napućivala na sve ono, što je korisno i dično. Iskreno je sudjelovala u našem veselju, ali još više i u žalosti, te je uvijek nestojala da nas utješi i ublaži svakoja- kim načinom i sredstvima. Pa nije začudno, da smo svi bez razlike pohrlili prošaste Srijede gori na cestu, gdje je imao prispjeti iz Dubrovnika auto sa smrtnim ostacima. Suze žalosnice orosile su naša lica, kada ugledasmo mrtvački sanduk. Sulradan tužno klecanje zvona skupi nas sviju i žensko i muško u crkvu, da sudjelujemo svetim Misama za pokoj njezine duše i naposljetku da joj odamo zadnju počast i pozdrav pri pogrebu u obiteljsku grobnicu. I pri tom nijesu se zarosile oči tankoćutnih žena već i mnogim muškar- cima, koji su poznavali vrline njezinog srca. I deista bila je plemenita ne simo rodbinskim imenom, nego i srcem i dušom, te je upravo zaslužila, da mi kao poljodjelci ostavimo naše poljske radnje, .e da njoj posvelimo taj dan. Vrijedno je spomena, da koli pre- ko prve Mise, koju je otčitao župnik Zatona vlč. Osto- jić toli i preko druge, koju je čitao župnik Kliševa vič. Vicko Lisičar prostrana crkva sv. Ane bila je pre- puna svih nas mješćana. A nek budeiod naše strane srdačva hvala odaslanstvu ,Ženske Zadruge“ u Du- brovniku od šest osoba, koje su došle na dan pogreba, e da budu prisutne njenom ukopu i bace po rukovet cvijeća svojoj dugogodišnjoj predsjednici. Blagodarimo i g. Mozari, učitelju u Trstenomu, koji je došao sa školskom djecom na pogreb, kao i našoj mjesnoj uči- teljici gci Caput. Plemenitoj našoj pokojnici bila laka naša zemlja, a duša joj se raja nauživala | KOLOČEP. Nove radnje. Ovaj otok po svojim prirodnim ljepotama i po svom položaju jedan od najljepših u dubrovačkoj okolici, nije do sada u pro- metu stranaca igrao nikakve uloge. Uzrok je naravno ležao u tome, što nije bilo smisla niti poduzetnosti, da se strancu omogući boravak i užilak u upravo ro- mantičnoj krasoti otoka. Nije bilo hetela niti zgodnih komunikacij?, jednom riječju nije u ovom pogledu bilo ništa učinjeno. Pred par godina sagradio je gos- par P. Baburica pristanište i neke puteve u Donjem Čelu, a pomorska vlada popravila je razoreni muo U u gernjem Čelu. Gospar A. Poković, veletrg. obećao je sagragiti novi put, koji je vilo važan i bez kojeg nema prometa stranaca, te je svaki rad bez ovog puta iluzoran i problematičan. S Uskoro će se početi sa gradnjom ovoga puta, i tako će gospar Babarica i gospar Poković ostaviti sebi najllepši i najtrajniji spomenik u svome rodnom mjestu. U gornjem Čelu gradi se u čednom opsegu ho- tel na samome morskom žalu. Veličanstven položaj, kao u kakvoj priči. Grade se šumski putevi kroz bo- rove šume, zasadjuju se biljke, uregjuje se park i ku- pališta. Ovo je namisao i poduzeće dvojice agilnih i spretnih ljudi. Po dosad njem radu nema sumnje, da će i Koločep u najskorije doba takogje biti privlačiva tačka za strance, a za one koji hoće razonode i krat- kog odmora, jedan od najpodesnijih i najljepših mje- sta u okolici. KLIŠEVO. O potrebi škole. U ovoj je župi dosu- gjeno trima selima, da budu bez škole. Prije rata Au- strija je mislila otvoriti školu za Mrčevo, Mravinjac i Rigjicu, jer sva tri ova sela imaju svake godine po- prječno 14 do 16 nove djece, više dakle nego traži školski zakon, a seljaci su bili pripravni da dadu zgo- dan, lijep teren za zgradu škole i stan učitelja i bes- platne nadnice za ove gragje. Ali sadašnjim opstojećim zakonom, da naime seljaci moraju na svoje troškove sve to sagraditi, radi mjihovog slabog ekonomskog stanja isključeno je, da školu budu ikad imali. Lanj- ske godine u februaru, kada se je bilo prohtjelo Ra- diću prošetati autom iz Dubrovnika do Trstena, bila je sišla iz ovih sela deputacija da mu predade pismenu molbu za dobitak škole svojoj zapuštenoj djeci. Radić je baš tada bio Ministar Prosvjete, i, da je njemu do čina kolike do pustih riječi i fraza mogao je bezbeli ipak naći načina, da priskoči u pomoć svojim birači- ma, te ih obdariti školom. I doista primio je molbu, ali na nju nije uslijedio ni dužni odgovor. KOTOR. Amerikanski izletnici sa parobrodom Rotterdam“ stigli su u Subotu 19. o. mj. te su se iskrcali oko 8. s. j. Razgledali su sve znamenitosti grada, nakupovali raznih predmela, neki se uputili au- tima put Crne Gore, ali su brzo morali natrag, jer je ,Rotterdam“ oko 1148 otputovao put Dubrovnika. Kako su dva parobroda društva ,Boka“ na popravku, to je izletnike prevažao ,Naš“ iz Dubrovnika. ,Loučen“ društvo za unapregjenje Kotora i t. d. dalo se je na posao oko preuregjenja bašće pred ka- fanom ,Dojmi“. Dosadašnja visoka željezna ograda, sa 5 ulaznih vrata, ustupiti će mjesto modernoj ogradi izragjenoj od cementnih stupića. Park će biti sa strane obale nešto sužen u svrhu proširenja šetališta uzduž istog, a unutrašnjoj će biti preudešena sa nasadama egzotičnih biljka koje amo uspijevaju, nu pritom će se upotrijebiti cijeli prostor zemljišta, pa i samo dosa- dašnje dječje igralište, Po projektu imaju se iskorjeniti 14 velikih tridesetgodišnjih borova i nekoliko oleandra, što će oduzeti i ono malo hlada što su gragjani i stranci uživali kroz ljetnu žegu, a to se je možda moglo izbjegnuti. i KORČULA. 7rgovina vinom pomalo se pomi Ovih dana bili su amo neki trgovci iz Slavonije, su zakupili jedan vagon poznatog ,grka“ u Lumbar uz cijenu od Din. 47:50 po stupnju. Isti trgovci po su u Trsienik, gdje su, kako čujemo, pogodili osi vagona crnog vina. U korčulanskoj općini ima još za prodaju oko 2.000 hekt. vina. Naša brodogradilišta i kamenolomi, koji su duže vremena u zastoju, počeli su takogier po m oživljavati, jer su dobili neke naručbe i ako uz do niske cijene. Novoustrojena brođogiadileljna zadr preuzela je prvu radnju od nekoliko čamaca za morsku direkciju, a već je uapravila temelj u bivš hangaru“ za . postavljenje već nabavljenih stroja koji će se u skoro i montirati, Bilo u sto dobrih ča Popravak puteva. U predračunu naše Opći predvigjena je stanovita svota za popravak pute pak se je sa tim radnjama započelo. Sada se poprav put to grobišta, koji je bio u derutnom stanju, te d puta do Lumbarde. Ovim se istodobno koristi noro jer mu se dava zarada, zi kojom se toliki jagme, je velika nestašica rada. Uboški dom. Kako je već bilo javljeno u N. u ovogodišnjem predračunu naše općine odregjena stalna mjesečna pripomeć za uzdrživanje ubogih raca u ovom domu, koji od starine n našem gra opstoji, ali radi nestašice sredstava, od nekoliko | dina nije funkcionirao. Na 14. ov. mj. slijedilo je p otvorenje ovog doma u lijepoj zgradi, (koju je za svrhu u oporuci ostavio blagepokojni kap. Mitar relić), uz sudjelovanje članova epć nske upraveii ja dobrotvornosti, koja sa ovim domom upravlja i td gjer doprinaša za uzdržavanje. Za sada je smješt šest ubogih staraca, koji su živjeli u velikoj bijel zapuštenosti, a .podvorbu su hvalevrijedno preu! časne sestre dominikanke. CAVTAT. Veliki crkveni koncerat održan it petak 18. ov. mj. u franjevačkoj crkvi. Publika dupkom napunila crkvu, Svako je bio zadivljen vedbom koncertnog pregrama. Koncertu je prisus vala i g.gja Gjorgiina ud, Pašić. Program se sasto iz 21 tačke a izveo se u skoro 2!/a sata. Koncera aranžirao i odlično rukovodio P. O. K. Selak. Oi u izvedbi solo orgulja majstorski svladao tešku teh: svih modulacija pak čak i onu u teškom kontrapur Osim toga može da svira veoma plastički i agog i sa poetskim oduševljenjem. Zbor kojeg je on osno već je na ovom koncertu pokazao divan uspjeh, a sebice u drugoj tački: Premrl — Ave Kraljice Ova je kompozicija veoma melodiozna. Sve lučke grama izvedene su u potpunoj intonaciji, jedino | zboru mogla da zapazi gdje kad koja minimalnt inica pri početku ili svrsi, kolorit je bio odli Najsjajnija tačka produkcije ili palma pobjede bili Verdieva aria ,Confutatis“ sa velikim vatiacijama, | KEKE otpjevao divnim i mekanim baritonom | Z rsete učenik O. K. Selika, G. Branko Pejović ve je fino i osjećajno ispjevao Guilbertovu ,La passi koju je tako čuvstveno interpretirao, da su maog došle suze i kod potresnih riječi bacili u se na. ljena. G.gjica Katica Narsete postigla je od zad koncerta vanredni napredak. V:oma opsežni di simpatični sopran osvojio je srca svih slušatel ugodno iste raspoložio .kod svake tačke. Svoj Pred Tvoj oltar“ oduševila je zbor do potpune bjede, Kod lirskog. tenora g. T. Bernardi veom dobro razabire fini osjećaj i potpuna intonacij: U programskim tačkama kompozicija odiše duh klasične polifonije. Sve su sa estetskog gledišta 0 rane i veoma zanimive, a najvećma še nekam zbora, kao i u par solo-spjeva. Nekim tačkama najbolje dostajao pravi pregrantni izraz, a kod t je bio odličan. — J. Vodopija. i y