EE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

|
\
|

 

   

,NARODNA SVIJEST“

 

Str 2:

u Trstenomu osobno zamolili i istodobno uručili pis-
menu molbu sa uklopljenom štanpanom knjižicom

. ,Crni Doli“, gdje je sve potanko nanizano o tom spor-

nom terenu. Radić nasmijana lica obeća svoju pomoć.

Na to su naivni seljaci bili više nego stalni, da
će im njihov Radić isposloveti pravedno riješenje. Kad
mjesec za mjesecom prolazio, pa se seljaci načekali,
a da od Radića ni mukajet, U očajanju šalju mu
i drugu molbu sjećajuć ga na zadato obećanje, te
ga mole, neka im barem odgovori, da li će se moći
zauzeti ili ne, I eto prošla je godina, da se na Držav-
nom Savjetu nije ništa poduzelo, a bogme da se nije
Radić udostejao ni odgovoriti svojim biračima, koji u
svoje vrijeme nijesu se žalili prevaliti ružan, dug put
po kišovitom vremenu, eda mu dadu glas povjerenja.

Radić se i s ovim pokazao u svom pravom svi-
jetlu, da mu je naime samo do lijepih riječi, a ne do
djela na korist svojih pristaša, da še zauzme u obrani
za njihovo starodrevno zakonito a po življenje vitalno
pravo. Jadni puče!

Pisma iz naroda.

BEOGRAD. 1. Na zadnju pokladnu nedjelju
izvela je beogr. kat. srednjoškolska ženska omladina
lijepi igrokaz iz prvih vremena kršćanstva pod naslo-
vom ,Mučenice Kristova, oprosti mi!“ A u prvu ko-
rizmenu nedjelju prikazivala je kat. beogr. srednjo-
školska muška omladina dirljivu pobožnu tragediju u
3 čina: ,Tarcizije, mučenik sv. Euharistije“. Toli
učenice koli učenici, izveli su svoje komade veoma
lijepo u dunkom punom .Katoličkoim domu“.

2, U Smederovu. Prvim župnikom u ovoj novo-
osnovanoj župi imenovan je O. Dane Briševac, fra-
njevac iz Bosne. Dio župne kuće već se počeo preu-
regjivati za crkvu sa zvonikom, te je nade, da će sve
to biti dovršeno do Uskrsa tako da bi na sam Uskrs
bio svečani blagoslov crkve i zvona.

3. U srednoj Srbiji, poimence u Kragujevcu,
Kruševcu, Obiliću držat će O. P. Vlašić drugom polo-
vicom Korizme misije i religiozne konferenze. Tom će
zgodom posjetiti i katoličku djecu u amerikanskom
zavodu u Vranju. Po Uskrsu će držati misije u Nišu.

TRPANJ. Nalazak kostiju jednog kita. Prvih
dana marta ribari dupski našli su u vali Bezdiji ispod
Dube mnogo kostiju jedne morske ribe. Po svojoj
veličini i kolikoći kosti imaju biti jednog kita, koji se
je tu negdje nasukao i poginuo. Ribari su donijeli
jedan dio tih kostiju u Dubu, a kad ih je vidio općinski
liječnik, uzeo ih je i poslae u Split u muzej. Tih ko-
stiju ima još sva sila u Bezdiji, a uprava muzeja se
zainteresavala da sve budu skupljene i donesene u Split.

Zabranjen lov srgjela. Tipanjski ribari bili su
upravili molbu pomorskoj vladi, da bi im dopustila
ribati na srgjele kroz prošli mrak, ali im ta molba
bi odbivena. Ribari su sa šabakom uhvatili jedne 100
kilogr. dobrih srgjela. Znak je da ih ima. Grehota da
nije bilo dopušteno ribanje, jer bi se naši ribari bili
štogod pomogli, koji su i onako prošlog ljeta vrlo
slabo prošli.

Vina ss ovo zadnjih dana prodalo dosta. Cijena
je sada crnom 37.50 Din., a bijelom 45 Din. od
grada alkohola.

Radio-aparati. Od nazad nekoliko vremena imamo
u mjestu dva radio-sparata, koja izvrsno funkcioniraju.
Pred nekoliko dana naš mladi i agilni epćinski pri-
sjednik Viaho Begović, koji je vrlo obljubljen od Dub-
ljana, odnio je svej radio i instalirao ga na Dubi.
Kroz dvije večeri sva se Duba izmjenila i divila se
ovoj novosti. Po svoj prilici i Duba će imati u svojoj
sredini stalni radio, jer će ga nabaviti jedan dobro-
stojeći Dubljanin.

Članku Doktora Bjelovučića  ,Neke potrebe na
Pelješcu“ imali bismo nadodati da i trpanjska luka
treba popravaka i dalajih novih radnja.

Butarge od cipola ovog puta slabo su se raspro-
dale. Sad bi ih mogao kupiti po 200 Dinara kil.

_ BRSEČINE. Žalost za + Elenom pl. Bizzarro.
Tužna vijest o smrti čestite Elene pl. Bizzarro-Ohmu-
ćević potresla je svačijim srcem u ovom mjestu. Nije

to šte je dobar dio svog života živjela u našem mje-

stu, pa bila smatrana kao naša mješćanka, koli radi
svoje dobrote, umiljatosti i plemenitosti srca. Za sva-
koga je imala lijepe riječi, dobro postupanje, te nas
napućivala na sve ono, što je korisno i dično. Iskreno
je sudjelovala u našem veselju, ali još više i u žalosti,
te je uvijek nestojala da nas utješi i ublaži svakoja-
kim načinom i sredstvima. Pa nije začudno, da smo
svi bez razlike pohrlili prošaste Srijede gori na cestu,
gdje je imao prispjeti iz Dubrovnika auto sa smrtnim
ostacima. Suze žalosnice orosile su naša lica, kada
ugledasmo mrtvački sanduk. Sulradan tužno klecanje

zvona skupi nas sviju i žensko i muško u crkvu, da
sudjelujemo svetim Misama za pokoj njezine duše i
naposljetku da joj odamo zadnju počast i pozdrav pri
pogrebu u obiteljsku grobnicu. I pri tom nijesu se
zarosile oči tankoćutnih žena već i mnogim muškar-
cima, koji su poznavali vrline njezinog srca. I deista
bila je plemenita ne simo rodbinskim imenom, nego
i srcem i dušom, te je upravo zaslužila, da mi kao
poljodjelci ostavimo naše poljske radnje, .e da njoj
posvelimo taj dan. Vrijedno je spomena, da koli pre-
ko prve Mise, koju je otčitao župnik Zatona vlč. Osto-
jić toli i preko druge, koju je čitao župnik Kliševa
vič. Vicko Lisičar prostrana crkva sv. Ane bila je pre-
puna svih nas mješćana. A nek budeiod naše strane
srdačva hvala odaslanstvu ,Ženske Zadruge“ u Du-
brovniku od šest osoba, koje su došle na dan pogreba,
e da budu prisutne njenom ukopu i bace po rukovet
cvijeća svojoj dugogodišnjoj predsjednici. Blagodarimo
i g. Mozari, učitelju u Trstenomu, koji je došao sa
školskom djecom na pogreb, kao i našoj mjesnoj uči-
teljici gci Caput. Plemenitoj našoj pokojnici bila laka
naša zemlja, a duša joj se raja nauživala |

KOLOČEP. Nove radnje. Ovaj otok po svojim
prirodnim ljepotama i po svom položaju jedan od
najljepših u dubrovačkoj okolici, nije do sada u pro-
metu stranaca igrao nikakve uloge. Uzrok je naravno
ležao u tome, što nije bilo smisla niti poduzetnosti,
da se strancu omogući boravak i užilak u upravo ro-
mantičnoj krasoti otoka. Nije bilo hetela niti zgodnih
komunikacij?, jednom riječju nije u ovom pogledu
bilo ništa učinjeno. Pred par godina sagradio je gos-
par P. Baburica pristanište i neke puteve u Donjem
Čelu, a pomorska vlada popravila je razoreni muo U
u gernjem Čelu. Gospar A. Poković, veletrg. obećao
je sagragiti novi put, koji je vilo važan i bez kojeg
nema prometa stranaca, te je svaki rad bez ovog puta
iluzoran i problematičan. S

Uskoro će se početi sa gradnjom ovoga puta, i
tako će gospar Babarica i gospar Poković ostaviti sebi
najllepši i najtrajniji spomenik u svome rodnom mjestu.

U gornjem Čelu gradi se u čednom opsegu ho-
tel na samome morskom žalu. Veličanstven položaj,
kao u kakvoj priči. Grade se šumski putevi kroz bo-
rove šume, zasadjuju se biljke, uregjuje se park i ku-
pališta. Ovo je namisao i poduzeće dvojice agilnih i
spretnih ljudi. Po dosad njem radu nema sumnje, da
će i Koločep u najskorije doba takogje biti privlačiva
tačka za strance, a za one koji hoće razonode i krat-
kog odmora, jedan od najpodesnijih i najljepših mje-
sta u okolici.

KLIŠEVO. O potrebi škole. U ovoj je župi dosu-
gjeno trima selima, da budu bez škole. Prije rata Au-
strija je mislila otvoriti školu za Mrčevo, Mravinjac i
Rigjicu, jer sva tri ova sela imaju svake godine po-
prječno 14 do 16 nove djece, više dakle nego traži
školski zakon, a seljaci su bili pripravni da dadu zgo-
dan, lijep teren za zgradu škole i stan učitelja i bes-
platne nadnice za ove gragje. Ali sadašnjim opstojećim
zakonom, da naime seljaci moraju na svoje troškove
sve to sagraditi, radi mjihovog slabog ekonomskog
stanja isključeno je, da školu budu ikad imali.  Lanj-
ske godine u februaru, kada se je bilo prohtjelo Ra-
diću prošetati autom iz Dubrovnika do Trstena, bila je
sišla iz ovih sela deputacija da mu predade pismenu
molbu za dobitak škole svojoj zapuštenoj djeci. Radić
je baš tada bio Ministar Prosvjete, i, da je njemu do
čina kolike do pustih riječi i fraza mogao je bezbeli
ipak naći načina, da priskoči u pomoć svojim birači-
ma, te ih obdariti školom. I doista primio je molbu,
ali na nju nije uslijedio ni dužni odgovor.

KOTOR. Amerikanski izletnici sa parobrodom
Rotterdam“ stigli su u Subotu 19. o. mj. te su se
iskrcali oko 8. s. j. Razgledali su sve znamenitosti
grada, nakupovali raznih predmela, neki se uputili au-
tima put Crne Gore, ali su brzo morali natrag, jer je
,Rotterdam“ oko 1148 otputovao put Dubrovnika.
Kako su dva parobroda društva ,Boka“ na popravku,
to je izletnike prevažao ,Naš“ iz Dubrovnika.

,Loučen“ društvo za unapregjenje Kotora i t. d.
dalo se je na posao oko preuregjenja bašće pred ka-
fanom ,Dojmi“. Dosadašnja visoka željezna ograda,
sa 5 ulaznih vrata, ustupiti će mjesto modernoj ogradi
izragjenoj od cementnih stupića. Park će biti sa strane
obale nešto sužen u svrhu proširenja šetališta uzduž
istog, a unutrašnjoj će biti preudešena sa nasadama
egzotičnih biljka koje amo uspijevaju, nu pritom će se
upotrijebiti cijeli prostor zemljišta, pa i samo dosa-
dašnje dječje igralište, Po projektu imaju se iskorjeniti
14 velikih tridesetgodišnjih borova i nekoliko oleandra,
što će oduzeti i ono malo hlada što su gragjani i
stranci uživali kroz ljetnu žegu, a to se je možda
moglo izbjegnuti. i

 

 

 

 

KORČULA. 7rgovina vinom pomalo se pomi
Ovih dana bili su amo neki trgovci iz Slavonije,
su zakupili jedan vagon poznatog ,grka“ u Lumbar
uz cijenu od Din. 47:50 po stupnju. Isti trgovci po
su u Trsienik, gdje su, kako čujemo, pogodili osi
vagona crnog vina. U korčulanskoj općini ima još
za prodaju oko 2.000 hekt. vina.

Naša brodogradilišta i kamenolomi, koji su
duže vremena u zastoju, počeli su takogier po m
oživljavati, jer su dobili neke naručbe i ako uz do
niske cijene. Novoustrojena brođogiadileljna zadr
preuzela je prvu radnju od nekoliko čamaca za
morsku direkciju, a već je uapravila temelj u bivš
hangaru“ za . postavljenje već nabavljenih stroja
koji će se u skoro i montirati, Bilo u sto dobrih ča

Popravak puteva. U predračunu naše Opći
predvigjena je stanovita svota za popravak pute
pak se je sa tim radnjama započelo. Sada se poprav
put to grobišta, koji je bio u derutnom stanju, te d
puta do Lumbarde. Ovim se istodobno koristi noro
jer mu se dava zarada, zi kojom se toliki jagme,
je velika nestašica rada.

Uboški dom. Kako je već bilo javljeno u N.
u ovogodišnjem predračunu naše općine odregjena
stalna mjesečna pripomeć za uzdrživanje ubogih
raca u ovom domu, koji od starine n našem gra
opstoji, ali radi nestašice sredstava, od nekoliko |
dina nije funkcionirao. Na 14. ov. mj. slijedilo je p
otvorenje ovog doma u lijepoj zgradi, (koju je za
svrhu u oporuci ostavio blagepokojni kap. Mitar
relić), uz sudjelovanje članova epć nske upraveii ja
dobrotvornosti, koja sa ovim domom upravlja i td
gjer doprinaša za uzdržavanje. Za sada je smješt
šest ubogih staraca, koji su živjeli u velikoj bijel
zapuštenosti, a .podvorbu su hvalevrijedno preu!
časne sestre dominikanke.

 
  
 
  
 

CAVTAT. Veliki crkveni koncerat održan it
petak 18. ov. mj. u franjevačkoj crkvi. Publika
dupkom napunila crkvu, Svako je bio zadivljen
vedbom koncertnog pregrama. Koncertu je prisus
vala i g.gja Gjorgiina ud, Pašić. Program se sasto
iz 21 tačke a izveo se u skoro 2!/a sata. Koncera
aranžirao i odlično rukovodio P. O. K. Selak. Oi
u izvedbi solo orgulja majstorski svladao tešku teh:
svih modulacija pak čak i onu u teškom kontrapur
Osim toga može da svira veoma plastički i agog
i sa poetskim oduševljenjem. Zbor kojeg je on osno
već je na ovom koncertu pokazao divan uspjeh, a
sebice u drugoj tački: Premrl — Ave Kraljice
Ova je kompozicija veoma melodiozna. Sve lučke
grama izvedene su u potpunoj intonaciji, jedino |

zboru mogla da zapazi gdje kad koja minimalnt
inica pri početku ili svrsi, kolorit je bio odli
Najsjajnija tačka produkcije ili palma pobjede bili
Verdieva aria ,Confutatis“ sa velikim vatiacijama, |
KEKE otpjevao divnim i mekanim baritonom |
Z rsete učenik O. K. Selika, G. Branko Pejović ve
je fino i osjećajno ispjevao Guilbertovu ,La passi
koju je tako čuvstveno interpretirao, da su maog
došle suze i kod potresnih riječi bacili u se na.
ljena. G.gjica Katica Narsete postigla je od zad
koncerta vanredni napredak. V:oma opsežni di
simpatični sopran osvojio je srca svih slušatel
ugodno iste raspoložio .kod svake tačke. Svoj
Pred Tvoj oltar“ oduševila je zbor do potpune
bjede, Kod lirskog. tenora g. T. Bernardi veom
dobro razabire fini osjećaj i potpuna intonacij:
U programskim tačkama kompozicija odiše duh
klasične polifonije. Sve su sa estetskog gledišta 0
rane i veoma zanimive, a najvećma še nekam

 

 

zbora, kao i u par solo-spjeva. Nekim tačkama
najbolje dostajao pravi pregrantni izraz, a kod t
je bio odličan. — J. Vodopija. i

y