sata ina

1
#
i
g

  
   
  
 

Str. 2:

kada bi Slovenci i ostali, igrali bi ulogu devete rupe
na svirali,

Budžet je donesen, skupština je pošla na odmor
i sada ima dovoljno vremena i jednoj i drugoj struji,
da radi. Nama, iskreno govoreći, nije simpatična ni
jedna ni druga kombinacija. Prva, s toga, što ne vje-
rujemo, da su se radićevci promijenili i da bi mogli
u jednoj takvoj kombinaciji imalo koristiti hrvatskom
narodu. Druga ne s toga, jer znači otvorenu i naj-
grublju hegemoniju.

# Šta onda? Zadoveljiti pravedne i potrebne zahtjeve
Hrvata i Slovenaca. Ovakvi ćor:sokaci prate naš poli-
lički život od početka. I ljudi još ne vide, gdje leži
težište situacije. Ne vjeruju, da će se iz ćor-sokaka moći
izaći tek onda, kada se bude temeljito ozdravilo naše
unutrašnje stanje. A ono se može ozdravili jedino na
taj način, ako se zadovolji pravednim željama Hrvata
i Slovenaca za autonomijom.

Italija i mi.

Optužba, koju je Italija uputila Evropi, proti nama,
ostala je bez efekta. Ni u Evropi, ni u svijetu danas
nitko painetan ne vjeruje u naše pripreme i namjere,
da narušimo mir, koji je nama potrebitiji, nego ikome.
Izašli smo pobjednici iz ovoga konilikta. Ali, bojimo
se, da konačno ipak ne izvučemo tanji kraj. Bojat se
je, da mir, koji Evropa hoće da kupi od italijanskih
huškača, ne budeme plaćali mi.

Predlagali smo megjunarodnu anketu. I dok je
izgledalo, da bi mogli talijanski stručnjaci, da uhode
ne samo naše granice, već i fabrike i kasarne, do tada
je Italija bila najveća zagovornica ankete. Megjutim,
kada se je vidjelo, da se ne može tako, već da treba
pogledati malo i ,sa one strane“, g. ,Duce“ se je
usprotivio i od ankete nema ništa. Kada bi evropska
diplomacija bila iskren poborioc mira, dostatan bi bie
ovaj fakat, da se uvidi na kojoj strani leži opasnost.

Htjeli bi smo i pred Ligu Naroda. Neće. izgleda,
da nas puste, premda ima temeljitog razloga sumnji,
da li bi smo na tom mjestu parnicu dobili, Veliki štiti
velikog, a mali uvijek plaćaju račun.

Englezi kušaju, i to najupornije, da dogje do di-
rekinih pregovora izmegju naše zemlje i Italije. Čini
nam se, da nesretnijeg riješenja nebi bilo. Iskustvo od
osam godina jasno nam kaže,, kaka smo prolazili
uvijek u direktnim pregovorima. A karakteristično, je
da nam se sa engleske strane došapćuje, da ratificiramo
nettunske konvencije. Kaže nam se, da će onda sve
biti dobro. Pa znamo mi to. g. Džone, razumije se,
sve će biti dobro, kada mi postanemo, druga Albanija
Ali mi ne smijemo to da budemo, i mi to nećemo biti.

Najbolje riješenje, po našem, uza sve stvarne po-
teškoće, bilo bi, predati sporno riješenje Ligi Naroda.
U ovom pitanju bise moglo najbolje provjeriti, iskre-
nost i dobra volja onih, koji vode Ligu. Istovremeno
dalo bi se utvrditi, koliki je Ligin auktoritet. Mogli bi
smo provjeriti izreku g. Ninčića, da smo sigurni i da
naš položaj već stoga nije uznemiravajući, što se na-
lazimo u Ligi Naroda. A čini nam se, da bi veoma
važno bilo, u ovim teškim momentima, biti s tim pi-
anjem apsolutno na čistu.

 

 

»Nebo upravlja sudbinom ljudi i ostalih stvari,
ono će i mene upraviti k boljemu.“

— »lz Boga je proisteklo sve čisto i jasno. Ako
me je strast zatamnila na zlo, povratio sam se nakon
mnogih okajanja i očišćenja k prvom uzvišenom čistom
izvoru, k Božanstvu ... i k Tvojoj umjetnosti.“

— »Bog nije materija, stoga on nadilazi svaki
pojam; buduć je nevidljiv, ne može imati oblika. Ali
pe onomu, što opažamo iz njegovih djela, možemo
zaključiti, da je on vječan, svemoguć, sveznajuć,
svud nazočan.“

— »Moram priznati u slavu tvoje dobrote, da si
pokušao sva sredstva, da me k sebi privučeš. Hotio si
da osjetim tešku ruku tvoje srdžbe, i da raznim bi-
čima poniziš moje oholo srce. Bolest i ostale nezgode
razasuo si na me, e da me privučeš na razmišljanje
o mojem odalečenju. Samo te jedno molim, Bože,
ne prestani, baviti se mojim poboljšanjem. Daj mi
samo da se kako god bilo k tebi vratim i da budem
koristan dobrim djelima.“

Da završimo: najdublji i posljednji smisao osobe
i djela Beethovenovih stoji u snažnoj etici, koja je
ispunjala njega i njegova djela, i koja ga je jedina
usposobila, da se popne do posljednjih, najviših vi-
sina umjetničkog i moralnog razvoja, te da tako stvori
djela vječne vrijednosti.

Ovo shvaćanje cijelog života i opstanka sub spe-
cie deterni, to je bitna oznaka pojave Beethovenove,
kao i svih velikih, neumrlih, za koje je zemaljski ži-
vot samo most, samo prolazno ništa, samo prelazni i

prolazni stadij k uživanju beskonačnosti jedne nad-
zemaljske vrijednosti,

NARODNA SVIJEST“

Trgovina vinom.

Prošli je mjesec trgovina vinom bila nešto življa
nego li u pretprošlom mjesecu. Uz bijela vina, po-
tražnja je bila najviše za dobrim, crnim vinima za kri-
žanje. U sjevernoj Dalmaciji rasprodalo se je i izvezlo
oko 100 vagona za Hrvatsku i Sloveniju. U Kaštelima
i ma otocima srednje Dalmacije rasprodalo se je oko
50 vagona, od kojih je desetak vagona kupljeno za
Čehoslovačku. U južnoj Dalmaciji (na Pelješcu) trgo-
vina je vinom kroz prošli mjesec bila osobito živa.

Zalihe su se vina kod nas znatno iscrpile. U sje-
vernoj Dalmaciji računa se još sa 1/4 od prošlogodiš-
nje produkcije. Ostalo je sve raspačano.. Malo veće
količine neprodana vina nalaze se još ma Visu, Pe-
lješcu, Korčuli, Kaštelima, i u Šibeniku.

Cijene su vinima čvrste. Bijela se vina prodaju od
33 do 40, opoli 33 do 38, a crna 30 do 36 dinara po
Vol.% alkohola. U okolici Šibenika plaćala su se crna
vina 4C0 do 450, opoli i bijela 500 do 600 din, po hektol.

U Vojvodini rasprodale su se kroz prošli mjesec
veće količine vina za Austriju uz cijenu od 323 do 450
dinara. Zagorska hrvatska vina plaćala su se 300 do
320, a bolja 550 do 600 dinara.

 

Pisma iz naroda.

PREKO. Proslava 80 godišnjice biskupa Dr.
Josipa Marčeliča. Nestor Jugoslavenskih biskupa i
veliki rodoljub, Dr. Josip Marčelić, dubrovački biskup
rogjen u Prekomu proslavio je 23, t.mj. svoju osamde-
setugodišnjicu. Veliko poštovanje, ljubav i harnost
iskazalo je Preko svome najodličnijem sinu u vrlo li-
jepoj i intimnoj proslavi, Mjesto je bilo okićeno, zasta-
vama, sagovima i spomenplakatima. U 10 sati bila je
svečana služea Božja sa »Tebe Boga hvalimo«, na
kojoj su bili predstavnici vlasti, škole, društva i mno-
žina naroda. Poslije svečanosti u crkvi uputila se je
povorka sa zastavom pjevajući i kličući do mjesne
općine, gdje je održana svečana sjednica općinskog
vijeća. Gospodin načelnik Vitlov otvorio je prigodnu
sjednicu, a potpredsjednik g. M. Mašina istaknuo je
veliki značaj osamdesetgodišnjice biskupa Dr. J, Marče-
lića kao velikog rodoljuba i crkvenog dostojanstvenika.
€&osp. poglavar Dr. A Rajević pozdravio je ovaj god

vrlo lijepim gevorom, Pročitana je brzojavka, koja je.

sa svečane sjednice upućena biskupu i pročitano je
vrlo dirljivo pismo brata biskupova Dr. I. Marčelića,
koji je u spomen trajne zahvalnosti osnovao »Zakladu
biskupa Marčelića«. poklonivši 15.000 Din. u fond za
školovanje naprednijih djaka iz mjesta i općine. Općin-
sko je vijeće zaključilo, da se jedna od boljih ulica
u mjestu prozove : »Šetalište biskupa Marčelića«. Brojne
brzojavke, koje su upućene istog dana svjedoče koli-
ko je biskup Marčelić cijenjen, voljen, poštivan i kao
crkveni dostojanstvenik i rodoljub.

Iz sjeverne Dalmacije. Mjesto Ist na istoime-
nom otoku prometno je obrtno i radišno te ovih dana
započimlje sa radikalnim produljenjem i raširenjem
svetišta ,Gospe od Zdravlja“ na brežuljku ,Straža“.
U tu je svrhu predvigjen trošak od 151.000 Dinara,
a snosit će ga jedna čedna i požrtvovna duša iz Ista,
Ovo mjesio zaslužuje, da mu vlast što skorije produ-
lji obalu i bolje zaštiti pristan, jer je sada nedovoljno
za domaće potrebe.

Parobrodarske veze, koje spajaju naše zapušteno
primorje sa svijetom, treba svakako uzdržati, jer inače
Talijani iz Zadra jedva čeka:u, da svuda prodru u
svojim jeftinim, reklamnim parobrodima.

Kopnene komunikacije. Još nije dovršena cesta
Nin Zemunik, te ne može biti govora o prometu sa
kolima i autima. Na pragu smo Zadru, koji gleda sve
moguće načine, kako da se uljepša i što više ugleda
steče, dok njegovo zalegje ekonomski sve to dublje
propada. Nedajmo pod nijedan način, da se ispune
njegove megalomanske želje.

Lučke radnje. U cijeloj primorskoj općini Nin-
skoj, osim u Ražancima, pomorska vlast nije sagradila ni
pedlja pristana. Otok Vir najviše i najžurnije potrebuje,
da se već započne jednom sa projektiranim gatom, a
seljani su spravni doprinijeti sve odregjeno. = I. A.č. ć.

KLIŠEVO. Ljetina. Dosle žitija u posve dobrom
stanju. Pozeb iminule zime nije ih porijedila, jer je
prekasno nastala, a dotle se stabljika dobro razgra-
nala i žilama učvrstila, pa i neka se je kasnije mokra
zemlja bila od velike studeni nekoliko puta uskoru-
pila, nije mogla izčupati zaskorijenjene žitne busove.
A toga je lanjske godine bilo na pretek. Budu li li-
jepa vedra vremena, kada budu žitija cvijetala, te suhi
tihi vjetrovi raznosili praške sa žitnih cvjetova, klas
će se onda dobro rasploditi, da će biti izgleda plodnoj

io

 

 

 

ičNA G JU I

godini. Peotrebito a da se prašak rascvjetanog kli
raznosi u druge klasove, jer jedino na taj način cv
poprimivši prašak drugih žitnih cvijetova uspije
plodom dobrog zrna. Ovako se plodi flora. Plogje
flore doprinašaju i pčele, ali naravno ne za sitne k
žitne cvijetove, već za poveće, koje sa svojim tijel
prenose praške jednog cvijeta u drugi.

STRAVČA. Akademija u počast 80 godišn
presvj. biskupa Dr. J. Marčeliča. Ljubav i odani
koju gojimo naprama našem Pastiru, ponukala nas
mu se i mi iz daljine na dan Njegove osamdi
godišnjice poklonimo i u duhu budemo s njime sji
njeni. Tog dana održali smo u Njegovu počast ij
uspjelu akademiju sa slijedećim programom: 1.
zdravni govor (I. G.) 2. ,Zakle se Gospod“, pl
muški zbor. 3, ,Svečaru dični“, deklamira J. Vragolj
4, ,Osamdeset ljeta“, deklamira K. Kurajica. 5. ,
nebesa“, pjeva muški zbor. 6. Predavanje o živ
Svečara (I. G.) 7. ,U dvorovih bijelih“, deklamira
Karaman. 8. ,Na mnogaja ljeta“, pjeva muški zi
Velika školska dvorana bila je dupkom puna if
Bilo slabo vrijeme, a roditelji i ostali & ugodnošći
gledali svoju djecu kako za prvi put odvažno ista
na pozornicu. i

Pučko predavanje. U Nedjelju 27. III. bilo |
našem mjestu održano predavanje: ,Važnost i ki
narodnog prosvjećivanja“. Posjet je bio vrlo di
i narod je slušao s osobitim zauzimanjem.

    
 
   
   
   
 
 
 
   
    
    
 
    
  
    
    
   
   
 
  
   
   
  
  
   
   
 
  
   
 
  
 
 
  
   
    
   
 
  
  

 

TRSTENIK. Naše parobrodarske veze. Ima.
koliko vremena, da su veoma učestala neticanja pi
broda u Trstenik. I ako je ono jedna najvažnija |
za izvoz vina u južnoj Dalmaciji, to ipak zna
čekati na mulu po desetak dana. Dakako da trg
vinom tim puno štetuju, jer se radi tih neured
njihovi klijenti moraju drugamo obraćati. Već je |
žalba kod direkcije Jadranske Plovidbe radi toga,;
na žalost bez osobitog uspjeha. Napomenuti na
jedan primjer. u koji bi se morali mnogi ugled
naime g. kap. Blažić sa parobrodom ,Sušak“ u
liko godina samo je jedan put proslijedio, a da
ticao Trstenik. Naša je luka vezana samo prugi
Jadranske Paroplovidbe, pa ne postoji konkurenci
ta nam činjemca da je riješenje na pitanje: Zašto
ne pristaje redovito u Trstenik ? Molimo direkciju
dranske Plovidbe, da stane na kiaj ovoj pojavi, |
uvelike škodi normalnom prometu i trogovini vif
va Pelješcu. Anate A. Miličić, trg. vin

IZ KONAVALA, Jedan dobar učinak poti
Poslije jakog potresa od 14 februara o. g. opaži
da jaz ispod Poljica guta mnogo više i brže I
nego li prije toga. Ima nade, da od sada Konavi
polje neće ostajati tako dugo ispod vode kao p
To će biti od velike koristi za poljodjelstvo, dol
lovci žaliti, jer neće moći sa lagjom na divlje pi

 

Traži se samostalan i potpuna vješt do
nik njemačkog jezika. Nastup odmah. — Pisn
ponude upraviti na upravu lista pod šifrom

Njemački dopisnik“.

 

Gramofona

počam od Din. 350.— unapred gramofonskih pl
od Din. 12. — unapred veliki izbor kod

M. Sez i Sin

tvorničko skladište pokućstva — Dubrovnik