sata ina 1 # i g Str. 2: kada bi Slovenci i ostali, igrali bi ulogu devete rupe na svirali, Budžet je donesen, skupština je pošla na odmor i sada ima dovoljno vremena i jednoj i drugoj struji, da radi. Nama, iskreno govoreći, nije simpatična ni jedna ni druga kombinacija. Prva, s toga, što ne vje- rujemo, da su se radićevci promijenili i da bi mogli u jednoj takvoj kombinaciji imalo koristiti hrvatskom narodu. Druga ne s toga, jer znači otvorenu i naj- grublju hegemoniju. # Šta onda? Zadoveljiti pravedne i potrebne zahtjeve Hrvata i Slovenaca. Ovakvi ćor:sokaci prate naš poli- lički život od početka. I ljudi još ne vide, gdje leži težište situacije. Ne vjeruju, da će se iz ćor-sokaka moći izaći tek onda, kada se bude temeljito ozdravilo naše unutrašnje stanje. A ono se može ozdravili jedino na taj način, ako se zadovolji pravednim željama Hrvata i Slovenaca za autonomijom. Italija i mi. Optužba, koju je Italija uputila Evropi, proti nama, ostala je bez efekta. Ni u Evropi, ni u svijetu danas nitko painetan ne vjeruje u naše pripreme i namjere, da narušimo mir, koji je nama potrebitiji, nego ikome. Izašli smo pobjednici iz ovoga konilikta. Ali, bojimo se, da konačno ipak ne izvučemo tanji kraj. Bojat se je, da mir, koji Evropa hoće da kupi od italijanskih huškača, ne budeme plaćali mi. Predlagali smo megjunarodnu anketu. I dok je izgledalo, da bi mogli talijanski stručnjaci, da uhode ne samo naše granice, već i fabrike i kasarne, do tada je Italija bila najveća zagovornica ankete. Megjutim, kada se je vidjelo, da se ne može tako, već da treba pogledati malo i ,sa one strane“, g. ,Duce“ se je usprotivio i od ankete nema ništa. Kada bi evropska diplomacija bila iskren poborioc mira, dostatan bi bie ovaj fakat, da se uvidi na kojoj strani leži opasnost. Htjeli bi smo i pred Ligu Naroda. Neće. izgleda, da nas puste, premda ima temeljitog razloga sumnji, da li bi smo na tom mjestu parnicu dobili, Veliki štiti velikog, a mali uvijek plaćaju račun. Englezi kušaju, i to najupornije, da dogje do di- rekinih pregovora izmegju naše zemlje i Italije. Čini nam se, da nesretnijeg riješenja nebi bilo. Iskustvo od osam godina jasno nam kaže,, kaka smo prolazili uvijek u direktnim pregovorima. A karakteristično, je da nam se sa engleske strane došapćuje, da ratificiramo nettunske konvencije. Kaže nam se, da će onda sve biti dobro. Pa znamo mi to. g. Džone, razumije se, sve će biti dobro, kada mi postanemo, druga Albanija Ali mi ne smijemo to da budemo, i mi to nećemo biti. Najbolje riješenje, po našem, uza sve stvarne po- teškoće, bilo bi, predati sporno riješenje Ligi Naroda. U ovom pitanju bise moglo najbolje provjeriti, iskre- nost i dobra volja onih, koji vode Ligu. Istovremeno dalo bi se utvrditi, koliki je Ligin auktoritet. Mogli bi smo provjeriti izreku g. Ninčića, da smo sigurni i da naš položaj već stoga nije uznemiravajući, što se na- lazimo u Ligi Naroda. A čini nam se, da bi veoma važno bilo, u ovim teškim momentima, biti s tim pi- anjem apsolutno na čistu. »Nebo upravlja sudbinom ljudi i ostalih stvari, ono će i mene upraviti k boljemu.“ — »lz Boga je proisteklo sve čisto i jasno. Ako me je strast zatamnila na zlo, povratio sam se nakon mnogih okajanja i očišćenja k prvom uzvišenom čistom izvoru, k Božanstvu ... i k Tvojoj umjetnosti.“ — »Bog nije materija, stoga on nadilazi svaki pojam; buduć je nevidljiv, ne može imati oblika. Ali pe onomu, što opažamo iz njegovih djela, možemo zaključiti, da je on vječan, svemoguć, sveznajuć, svud nazočan.“ — »Moram priznati u slavu tvoje dobrote, da si pokušao sva sredstva, da me k sebi privučeš. Hotio si da osjetim tešku ruku tvoje srdžbe, i da raznim bi- čima poniziš moje oholo srce. Bolest i ostale nezgode razasuo si na me, e da me privučeš na razmišljanje o mojem odalečenju. Samo te jedno molim, Bože, ne prestani, baviti se mojim poboljšanjem. Daj mi samo da se kako god bilo k tebi vratim i da budem koristan dobrim djelima.“ Da završimo: najdublji i posljednji smisao osobe i djela Beethovenovih stoji u snažnoj etici, koja je ispunjala njega i njegova djela, i koja ga je jedina usposobila, da se popne do posljednjih, najviših vi- sina umjetničkog i moralnog razvoja, te da tako stvori djela vječne vrijednosti. Ovo shvaćanje cijelog života i opstanka sub spe- cie deterni, to je bitna oznaka pojave Beethovenove, kao i svih velikih, neumrlih, za koje je zemaljski ži- vot samo most, samo prolazno ništa, samo prelazni i prolazni stadij k uživanju beskonačnosti jedne nad- zemaljske vrijednosti, NARODNA SVIJEST“ Trgovina vinom. Prošli je mjesec trgovina vinom bila nešto življa nego li u pretprošlom mjesecu. Uz bijela vina, po- tražnja je bila najviše za dobrim, crnim vinima za kri- žanje. U sjevernoj Dalmaciji rasprodalo se je i izvezlo oko 100 vagona za Hrvatsku i Sloveniju. U Kaštelima i ma otocima srednje Dalmacije rasprodalo se je oko 50 vagona, od kojih je desetak vagona kupljeno za Čehoslovačku. U južnoj Dalmaciji (na Pelješcu) trgo- vina je vinom kroz prošli mjesec bila osobito živa. Zalihe su se vina kod nas znatno iscrpile. U sje- vernoj Dalmaciji računa se još sa 1/4 od prošlogodiš- nje produkcije. Ostalo je sve raspačano.. Malo veće količine neprodana vina nalaze se još ma Visu, Pe- lješcu, Korčuli, Kaštelima, i u Šibeniku. Cijene su vinima čvrste. Bijela se vina prodaju od 33 do 40, opoli 33 do 38, a crna 30 do 36 dinara po Vol.% alkohola. U okolici Šibenika plaćala su se crna vina 4C0 do 450, opoli i bijela 500 do 600 din, po hektol. U Vojvodini rasprodale su se kroz prošli mjesec veće količine vina za Austriju uz cijenu od 323 do 450 dinara. Zagorska hrvatska vina plaćala su se 300 do 320, a bolja 550 do 600 dinara. Pisma iz naroda. PREKO. Proslava 80 godišnjice biskupa Dr. Josipa Marčeliča. Nestor Jugoslavenskih biskupa i veliki rodoljub, Dr. Josip Marčelić, dubrovački biskup rogjen u Prekomu proslavio je 23, t.mj. svoju osamde- setugodišnjicu. Veliko poštovanje, ljubav i harnost iskazalo je Preko svome najodličnijem sinu u vrlo li- jepoj i intimnoj proslavi, Mjesto je bilo okićeno, zasta- vama, sagovima i spomenplakatima. U 10 sati bila je svečana služea Božja sa »Tebe Boga hvalimo«, na kojoj su bili predstavnici vlasti, škole, društva i mno- žina naroda. Poslije svečanosti u crkvi uputila se je povorka sa zastavom pjevajući i kličući do mjesne općine, gdje je održana svečana sjednica općinskog vijeća. Gospodin načelnik Vitlov otvorio je prigodnu sjednicu, a potpredsjednik g. M. Mašina istaknuo je veliki značaj osamdesetgodišnjice biskupa Dr. J, Marče- lića kao velikog rodoljuba i crkvenog dostojanstvenika. €&osp. poglavar Dr. A Rajević pozdravio je ovaj god vrlo lijepim gevorom, Pročitana je brzojavka, koja je. sa svečane sjednice upućena biskupu i pročitano je vrlo dirljivo pismo brata biskupova Dr. I. Marčelića, koji je u spomen trajne zahvalnosti osnovao »Zakladu biskupa Marčelića«. poklonivši 15.000 Din. u fond za školovanje naprednijih djaka iz mjesta i općine. Općin- sko je vijeće zaključilo, da se jedna od boljih ulica u mjestu prozove : »Šetalište biskupa Marčelića«. Brojne brzojavke, koje su upućene istog dana svjedoče koli- ko je biskup Marčelić cijenjen, voljen, poštivan i kao crkveni dostojanstvenik i rodoljub. Iz sjeverne Dalmacije. Mjesto Ist na istoime- nom otoku prometno je obrtno i radišno te ovih dana započimlje sa radikalnim produljenjem i raširenjem svetišta ,Gospe od Zdravlja“ na brežuljku ,Straža“. U tu je svrhu predvigjen trošak od 151.000 Dinara, a snosit će ga jedna čedna i požrtvovna duša iz Ista, Ovo mjesio zaslužuje, da mu vlast što skorije produ- lji obalu i bolje zaštiti pristan, jer je sada nedovoljno za domaće potrebe. Parobrodarske veze, koje spajaju naše zapušteno primorje sa svijetom, treba svakako uzdržati, jer inače Talijani iz Zadra jedva čeka:u, da svuda prodru u svojim jeftinim, reklamnim parobrodima. Kopnene komunikacije. Još nije dovršena cesta Nin Zemunik, te ne može biti govora o prometu sa kolima i autima. Na pragu smo Zadru, koji gleda sve moguće načine, kako da se uljepša i što više ugleda steče, dok njegovo zalegje ekonomski sve to dublje propada. Nedajmo pod nijedan način, da se ispune njegove megalomanske želje. Lučke radnje. U cijeloj primorskoj općini Nin- skoj, osim u Ražancima, pomorska vlast nije sagradila ni pedlja pristana. Otok Vir najviše i najžurnije potrebuje, da se već započne jednom sa projektiranim gatom, a seljani su spravni doprinijeti sve odregjeno. = I. A.č. ć. KLIŠEVO. Ljetina. Dosle žitija u posve dobrom stanju. Pozeb iminule zime nije ih porijedila, jer je prekasno nastala, a dotle se stabljika dobro razgra- nala i žilama učvrstila, pa i neka se je kasnije mokra zemlja bila od velike studeni nekoliko puta uskoru- pila, nije mogla izčupati zaskorijenjene žitne busove. A toga je lanjske godine bilo na pretek. Budu li li- jepa vedra vremena, kada budu žitija cvijetala, te suhi tihi vjetrovi raznosili praške sa žitnih cvjetova, klas će se onda dobro rasploditi, da će biti izgleda plodnoj io ičNA G JU I godini. Peotrebito a da se prašak rascvjetanog kli raznosi u druge klasove, jer jedino na taj način cv poprimivši prašak drugih žitnih cvijetova uspije plodom dobrog zrna. Ovako se plodi flora. Plogje flore doprinašaju i pčele, ali naravno ne za sitne k žitne cvijetove, već za poveće, koje sa svojim tijel prenose praške jednog cvijeta u drugi. STRAVČA. Akademija u počast 80 godišn presvj. biskupa Dr. J. Marčeliča. Ljubav i odani koju gojimo naprama našem Pastiru, ponukala nas mu se i mi iz daljine na dan Njegove osamdi godišnjice poklonimo i u duhu budemo s njime sji njeni. Tog dana održali smo u Njegovu počast ij uspjelu akademiju sa slijedećim programom: 1. zdravni govor (I. G.) 2. ,Zakle se Gospod“, pl muški zbor. 3, ,Svečaru dični“, deklamira J. Vragolj 4, ,Osamdeset ljeta“, deklamira K. Kurajica. 5. , nebesa“, pjeva muški zbor. 6. Predavanje o živ Svečara (I. G.) 7. ,U dvorovih bijelih“, deklamira Karaman. 8. ,Na mnogaja ljeta“, pjeva muški zi Velika školska dvorana bila je dupkom puna if Bilo slabo vrijeme, a roditelji i ostali & ugodnošći gledali svoju djecu kako za prvi put odvažno ista na pozornicu. i Pučko predavanje. U Nedjelju 27. III. bilo | našem mjestu održano predavanje: ,Važnost i ki narodnog prosvjećivanja“. Posjet je bio vrlo di i narod je slušao s osobitim zauzimanjem. TRSTENIK. Naše parobrodarske veze. Ima. koliko vremena, da su veoma učestala neticanja pi broda u Trstenik. I ako je ono jedna najvažnija | za izvoz vina u južnoj Dalmaciji, to ipak zna čekati na mulu po desetak dana. Dakako da trg vinom tim puno štetuju, jer se radi tih neured njihovi klijenti moraju drugamo obraćati. Već je | žalba kod direkcije Jadranske Plovidbe radi toga,; na žalost bez osobitog uspjeha. Napomenuti na jedan primjer. u koji bi se morali mnogi ugled naime g. kap. Blažić sa parobrodom ,Sušak“ u liko godina samo je jedan put proslijedio, a da ticao Trstenik. Naša je luka vezana samo prugi Jadranske Paroplovidbe, pa ne postoji konkurenci ta nam činjemca da je riješenje na pitanje: Zašto ne pristaje redovito u Trstenik ? Molimo direkciju dranske Plovidbe, da stane na kiaj ovoj pojavi, | uvelike škodi normalnom prometu i trogovini vif va Pelješcu. Anate A. Miličić, trg. vin IZ KONAVALA, Jedan dobar učinak poti Poslije jakog potresa od 14 februara o. g. opaži da jaz ispod Poljica guta mnogo više i brže I nego li prije toga. Ima nade, da od sada Konavi polje neće ostajati tako dugo ispod vode kao p To će biti od velike koristi za poljodjelstvo, dol lovci žaliti, jer neće moći sa lagjom na divlje pi Traži se samostalan i potpuna vješt do nik njemačkog jezika. Nastup odmah. — Pisn ponude upraviti na upravu lista pod šifrom Njemački dopisnik“. Gramofona počam od Din. 350.— unapred gramofonskih pl od Din. 12. — unapred veliki izbor kod M. Sez i Sin tvorničko skladište pokućstva — Dubrovnik