ste 2 uče prema katekizmu, koji su sobom donijeli. 1 uče ga marljivo. U katoličkom duhu drže se sasvim dobro, a u tom im je uprava zavoda u svemu pri ruci, Imađu kat. molitvenike, iz kojih se mole Bogu, a primaju nekoje kat. glasnike, koje rado čitaju. Žao im je, što nemaju svoje crkve ni svog svećenika, ali eto pomažu se na drugi način. Ove godine proslavili su Božić baš na originalni djetinjski način. Iz Dubrovnika su im poslali mali Betlehem, koji su oni postavili u dvoranu za učenje, a uprava doma dala im je lijepo iskićeno Božićno drvce, koje su namjestili kraj jaslica. U po- noća, ne kazavši prije nikome ništa, sva se osmorica dogovorno digoše, otidoše u učionu, zapališe svijeće na Božićnom drvcu i stadoše na sav glas pjevati ,U sej vrijeme godišta“. Kad su druga djeca čula njihovo pjevanje skočili i oni iz postelja i dotrčali u učionu, te se pridružili veselju svojih katoličkih kolega. Na taj dan obukla su kat. djeca. novo svečano odijelo, da- rovano im za taj blagdan, a bila su od uprave doma obdareni i drugim lijepim stvarima. Uopće djeca su veoma zadovoljna, jer im je dobro u svakom pogledu, te se veoma hvale sa svojim uzgojiteljima. Ovakav jedan dom prava je blagodat za sirotnu djecu i kamo sreće, da ima koji i u Dalmaciji! Bio bi od neprocjenive koristi. O. Vlašić je u tom smislu go- voriio s direktoricom Miss King i zamolio je, da uz- nastoji, te se takav jedan dom, pa i u manjem stilu, osnuje u Velojluci, gdje imade toliko jadne siromašne djece. Dao Bog, da se to ostvari | Pisma iz naroda. KOTOR. Vojnički park, od kada ga je preuzela Vojnička vlast, lijepo je preuregjen. Aleje, uzduž kojih su postavljene nove klupe, popravljene su, te je posa- gjeno raznih tropičnih biljka, što cijelom parku daje bolji izgled. Gragjanstvo, kojemu je pristup slobodan, uživat će hlad i čist zrak u tom omiljenom šetalištu. Trebalo bi samo \strože pripaziti, da djeca i mladež ne gaze po nasadima i ne kvare i šaraju po klupama kao što se je žalibože dosad zbivalo. Gradsko kupatilo. Na 31. 3. otvorilo se je u Kotoru općinsko kupalište na trgu sv. Josipa hladne i vruće vode u naročitoj zgradi, koja je za to bila preudešena. Na prizemlju nalaze se 3 kabine za obla- čenje, a posebno 3 kabine za tušovanje hladnom i vrućom vodom uz cijenu od 4 Din. za.svaku kupelj. Tu je takogjer smješten termofor, koji može grijati do 100 stupnjeva vrućine, ali je dosta za sada 70 stupnjeva. Na prvom katu nalazi se predsoblje (čeka- onica) lijepo uregjena sa 3 posebne kabine sa apa- ratnim kadama (vaskama) za vruću i hladnu vodu, uz cijenu ed 12 Din. za svako kupanje. Aparati za vodu su u nikelu i najmodernijeg sistema. Do sad je odaziv gragjanstva dosta uspješan. KORČULA. Gosp. A. Gabrijel Bernardi, računski nadsavjetnik u Splitu, a naš vrli sugragjanin, bio je prošlih dana na vlastitu molbu stavljen u trajno stanje pokoja. G. Bernardi opće je poznat po cijeloj Dalmaciji kao vrstan i savjestan činovnik, a nada sve svakomu uslužan, pak nije čuda da je svuda poštovan i cijenjen i da uživa opće simpatije izmegju mnogobrojnih svojih znanaca. Ake tako može da kaže svak, ko se je ma bilo za što njemu obratio ili u doticaj došao, tim više imamo kazati mi Korčulani, jer za svako pitanje bilo ,NARODNA SVIJEST“ opće bilo privatne naravi, je li se samo ticalo Korčule, g. Bernardi se je živo zauzimao i kao da nije mira imao, dok sve sretno ne bi riješio. Ovo opće priznanje služi na čast našem rodoljubu i prigodom njegova u- mirovljenja svi mu Korčulani od srca žele svaku sreću i da se bude još dugo zauzimao i uspješno radio za dobrobit našeg grada. Jedna štetna posljedica potresa. | naš je otok osjetio dobro onaj jaki potres od 14. veljače o. g. Šteta Bogu hvala na zgradama nije bilo, ali ih sad pokazuje po konobama. Ko iza potresa nije odmah pretočio vino, tomu se je većinom izostilo. I sad mnogi težak kuka i jada, jer kad ide kušat bačve, to jedino uzdanje, nalazi vino pokvareno i sve svoje nade uništene. TRPANJ. Lov srgjela. Napokon se je i tt nas počeo lov na srgjele i to uprav na 1. travnja. Prije se nije moglo radi nevremena. Slabo se hvata, jer se lovi samo u nekim predjelima, dok drugim nema ništa. Tvornica je počela raditi ako i malo. Preporučujemo ribarima, da drugi mrak ne počnu kasno svijetliti kao i ovog puta. Da su počeli 3-4 noći prije, kako im je zakon. dopuštao i kad su vremena, bili bi uhvatili najmanje 100 barila. Čudimo se mladim i inteligentnijim ribarima, da prepuštaju da neki tvrdoglavci odlučuju, kad će sva- kog mraka početi ribanje. Svuda se svijetli 3-4 noći prije nego u nas. Kad pitaš te siare tvrdoglave glave, za uzrok, neznaju ti ništa drugo reći nego, da su ovako počinjali i naši stari. Dakle pleti kotac, ko i otac. Ponovna sječa borove šume. Srpska Banka ovog prošlog ožujka dala je posjeći ono borove šume, što joj je ostalo neposječeno od prekolanjske godine. Ono drva, što je prekolani posječeno, još je maldane po- lovica na obali trpanjskoj, dok u šumi ima jedna četvrtina, jer se nemože dovesti buduć puti razrovani. Kad je Banka sve posjekla, rek bi, da misli ozbiljno na popravak puta, što nas u velike i veseli. Mongo“. Naš je općinski liječnik dobavio iz Mljeta 6 živih monguza, koji utamanjuju zmije. Jedan mu je crknuo jer se prejeo ribe, a ostale pustio po gori. Nove zgrade. Od nazad 4-5 godina u nas se svako ljeto sagradi koja nova kuća. Ovog se puta grade dvije i to putem koji vodi iz mjesta do na obalu, tako možemo kazati da je mjesto spojeno sa lukom. KLIŠEVO. Vukovi. Ova krvoločna zvijer zadava jada i nevolje seljacima ove župe. Na :čopore srću do ne- posredne blizine sela, pak, ako naigju na kakovo stado navale i kolju jadno živo bez ikakvog straha. Uzaludno je svako hakanje i vikanje čobana,. jer rekli bi da su se vukovi osilili i ojunačili, otkad više nijesu u po- gibji, da im puška bar ofuri kožu. U posve kratko vrijeme nasrnuli su u čoporima po sedam i više vuko- va na stada maloga zuba sela Mrčeva i Mravinjca, te poklali u oba puta dvadeset glava. Skoro. je bilo to- liko i naklato, što se je moralo ubiti i gdjegod zako- pati, buduć meso stoke od vuka naklate smrdi odur- nom divljaču, da je ne moguće od smrada stati blizu, a kamo li ga jesti. Jadnim seljanima oduzeto je oružje, kojim bi se sada obranili od ovog strahovitog bića, što ih češće zahvaća, pak su njihova stada izložena na milost i nemilost ovim krvoločnim zvjerima. Bilo bi zato od prijeke potrebe jedna hajka na vukove. Neka se od Vlasti ureče hajka dogovorno sa seljacima pograničkih hrcegovačkih sela, koji takogjer stradaju Br. 15. od kurjaka, i onda barem za tu hajku neka Vlast Po litička porazdjeli seljacima potrebite puške, jer inačt bijedan će seljak nastradati nadasve onda, kada šum prolista i razgrani se, te se tada u šumi ne bud vidjelo ni korak pred sobom, a kamoli sakrivene vukov Obrana konja i volova od vukova. Svaka živina znade braniti po svojoj prirogjenoj naravi, dl neke se brane jednostavnim prostim načinom, dol druge takvim načinom, da motrioca zapanjuje od udiv ljenja. U ovom su baš divni majstori volovi i kor proti vukovima. Kako je poznato kurjak ima pos slabi njuh, i, ako naigje na kakav pljen, ima da za hvali samo pukom slučaju. Dočim volovi u paši « svojim oštrim njuhom donjuše iz velike daljine svo krvnika vuka, pak se stanu megjusobno dozivati svoji jakim mukanjem, da se skupe zajedno. Skupljeni \ postave jedan uz drugoga, u obliku kruga, da se me gjusobno dotiču samo stražnjim dijelom tijela. Ako] izmegju njih ima nejačadi — junaca i krava, tad oi zaklone u centrum njihovih sjedinjenih repova. Taki vim sregjenjem zaštite i svoja spolna uda, što vu najviše vreba volu, a kravi vime. Tako dakle u krug združeni volovi nehomično i neustrašivo čekaju svo krvnog protivnika, koji se znade katkada pojaviti| velikom čoporu, al što nimalo ne prestraši voloj već rek bi nesstrpljivo očekuju okljevajuće vukove | nasrtaj, koji će svojim jakim rogovima baciti dale u vis, da se zavitlanomu vuku ne proltjede više t kove grozne gimnastike. | I konji se znadu svojim oštrim njuhom na vrijem pripraviti na doček svog krvnika. U brzo se skuj dozivajuć se svojim hrzanjem, pa se postave takogi u oblik kraga, samo tom razlikom od onog voloti što oni unutra usredotoče prednje tijelo, to jest p vrat i glavu, a na obodnici kruga nalazi se čvrsta li terija snažnih zadnjih noga, koje su pridravne, | svojim tvrdim kopitima pomiluše svog nemilog posjeti ka. I u takvom položaju ne samo što su najzgodni postavljeni za obranu, već što i svoja nozdrva osig raju, jer vukovi gledaju konju zagristi svojim jaki oštrim zubima baš u najosjetljiviji dio njihova tij nozdrva. No konji nijesu tako oprezni kao volovi, | dok se volovi brane ne odmičuć se ni malo od svoj kruga. koji se naprotiv u obrani zaborave i odalećivi se jedan od drugoga, pak tako više njih u borbi | dlegne brojnijem neprijatelju. | ZAGREB. , Muka Gospodinova“' Zagreb je godine imao ugodno iznenagjenje : prikazivanje Mi Gospodinove. Nije to za njih ipak nešto potpuno ni jer su je toliko godina imali prigode gledati u nel jekoj Koprivnici, gdje se je za duže vremena prikazivi svake nedjelje. Svake je nedjelje išao iz Zagreba | seban vlak kao na hodočašće. (Plaćalo se je za| lazak i povratak Din. 50). Svatko seje ugodno siel tog hodočašća, pa su mnogi otišli više puta. Ou dinsko društvo Rodoljub“ odlučilo je pripraviti, | nijesu žalili truda mi troška e da prikazanje. dosti uspije. Kostime su im priredile C. Sestre Milosrdn Bio sam u nedjelju (3/1V) na prvom prikazi (Drugo je bilo u večer). Dvorana je bila dupk puna, premda cijene nijesu bile niske (15, 20 i| din. radi velikih režijskih troškova). Muogo je svi ostalo bez ulaznice. Prikazanje je podijeljeno u & slika. Riječi su uzete iz Sv. Pisma. Publika je pažl i mirno prisustvovala te ponijela duboke utiske | kazivanja golgotske žrtve. Mnogi će ponovno 4 slijedeće nedjelje, što će nadobudnoj, požrtvovnojij deži biti najbolja nagrada. Općenito je mišljenje, je ovo prikazivanje sa raznih gledišta bolje us nego ono u Koprivnici. t M. Kusljanović. , Gloria“ nepismenog pismonoše iz dubrovačke okolice. Na lijepom položaju u Sustjepanu, kod mora, nalazi se velika kuća, tipa vlasteoskoga. I danas je na njoj uzidan grb, a jedan gotičko renesanski prozor je starijega doba. Na zapadnom dijelu kuće, pri lastavici su stepenice, kuda se ulazilo u stan, napravljen u trećini kuće. Prije četrdesetak godina jednoga dana, oko Us- krsa, niza ove stepenice silazijaše stanar, krupna, jaka žena, u narodnoj Riječkoj nošnji, kakav je kroj bio do nedavna u primorskim mjestima, sa ubručićem na glavi. Pod pazuhom nosaše par vesala, a kućna vrata za sob m bješe zatvorila. Kao sve domaćice na selu, ona je vrlo rano ustala i opremila se, da ide na dnevni posao. Sama je. Svoje troje djece podigla je na noge i opravila davno onamo, kamo obično ide naš pri- morski svijet. Svi su njezini bili pomorci u ono doba, kad je iz Rijeke plovilo u dalek svijet priličan broj velikih i malih brodova na jedra. Veliki, da idu u Le- vanat, Španju, Ingilteru, a manji da kruže po Jadranu. Čim para zamijeni jedra, jedra se zavazda poduše, a sinovi mora, navikli tugjemu svijetu, odu preko mora ma zaradu. Ona, zabrinuta majka, već od 4 mjeseca nema glasa od svojih. Svu je noć slabo sprovela, pa je jedva dočekala zoru, da ustane i da se poslom za- bavi. Duboke su je misli morile, kad je iz kuće izla- zila i silazila danas niz te stepenice. Otide u mandrač, gdje je bila privezana njena barka, oveći jaki ,guc“. Spustivši vesla, prekrsti se i preporuči sv. Vlahu i sv. Nikoli putniku, te odriješ' lagju i da će se uputit put Gruža. Ispod murvaka je zapazi mladić, koji upravi hod prama njoj, pa joj vikne : ,Počekaj, Frana, ukrcaj me I“ — ,Hodi, sinko, hodi!“ odazva se Frana, te pristane uz kraj i ukrca pridošlicu. Dobro jutro I“ reče ovaj. — ,Dobro jutro I“ prihvati Frana. ,Baš mi je milo, da sam te zateko. Ne da mi se samu na put i da se morim noseći ovo moje. male potrebice !“ — ,A kamo ideš, sinko I“ x Idem se ukrcat za mrnara na brod, koji putuje do Triješća !“ : — ,Pa to ti je, kako da si doma I“ Nije kako doma. I tu je mrnarska galeta !“ + — Ai si svako osam dana doma !“ Frana jače zaveze, jer joj se učini, da lagja nešto poslajkuje, ali čista- je. Jučer je bila izvučena na kraj, pa ju je očistila od trave. Uh! koliko se izmučila | Doduše pomogli su joj seljani, koji joj rado pritiču u pomoć, jer je ona njihova najveća sreća. Ona njima donosi vijesti od njihovih iz svijeta. Iako je nt mena, ona donosi poštu iz Gruža i raznosi po Ri Čak i Petrovoselo i Obuljeno zna za Franu. Po ol pisma, po debljini, po markama, ona je znala di svakomu pismu. Pošti u Gružu, na sam spomen if ona bi sama dodavala prezime i predricala, za | ima bit. Znala je najbolje svako ono pismo, koj imalo novaca. Umjela je proračunat po prilici i vrijednosti, Njeno je najveće veselje: bilo, kad bi natovarena pismima, za koja bi vrlo dobro upali komu idu i tako i poredala, da je znala, poregiivi ih i kako će komu prije uručiti. Nikad se u svoj nije omela u predaji. Dobroj Frani i čeljad si dobra, pa nije falilo darova — od mrsna, do srt Kad bi zakucala na vrata, na upit: Koje?“ odg rila bi: ,Dobri glasi!“ I umah bi se vrata otvorili pričekaju najdražu osobu od Rijeke. Nikad nije l kad; sve je brzo i veselo obavljala : izruke i po Kad bi pružala pisma bez novaca, rekla bi: 0 puta nije, ali će donijet Frana drugi put“. Dok | raznosila pisma, nigda pošta nije bolje funkcio Danas je odvela u Gruž Ivana s Tamarićevi je bio sin njezine prijateljice Ane Velike. Na: ras mu reče: ., Ajde, sinko, z Bogom! Bog se s | uputio! Nemoj zaboravit moju dobru Anu!“ Frana primi poštu, a usput iz Gruža ponest stvarce za Mokošicu. Kad stigne na ,Pontožala'