Poštarina plaćena u gotovu.
Narod
DUBROVNIK, 27. aprila 1927.
na Svijes
God. IX.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Potreba hrvatsko-slovenačkog bloka.
Radićeva politika apstinencije i republike doživjela
je užasan krah. Sada je pak ne manji poraz doživjela
i njegova politika ,sporazuma“ na bazi Vidovdanskog
Ustava. Obrazovanjem vlade srpske koncentracije li-
kvidirana je konačno ta politika na štetu Hrvata. To
potvrgjuje samo staru našu tezu, da pod Vidovdanskim
Ustavom Hrvati i Slovenci ne mogu nikad da dogju
do punog političkog, kulturnog i gospodarskog izra-
žaja u našem javnom životu,
Sa ovom činjenicom Hrvati i Slovenci moraju ra-
čunati. Oni moraju jednom uvidjeti, da su njihovi in-
teresi zajednički i da ih do oživotvorenja tih inleresa
može dovesti samo jedinstven i jak hrvatsko-slovena-
čki revizionistički blok,
današnjim prilikama ne vjerujemo. Najjača hrvatska
stranka, Radićeva, postavila se je programatski na bazu
Vidovdanskog Ustava, ona se je odrekla zahtijeva za
reviziju toga Ustava. "Na toj pak bazi nemcguće je
graditi hrvatsko-slovenački blok, jer sve zlo dolazi u-
pravo od tog Ustava.
Sa Radićevom strankom Slovenci ne mogu da
prave blok i s toga, što je Radić već jednom iznevje-
rio Slovence, Ne samo to, već je Radić išao u čisto
slovenački kraj Prekomurje i tamo pomceću vlasti htio
Slovence pretvoriti u Hrvate. Taj imperijalistički Radi-
ćev gest teško mogu Slovenci zaboraviti,
Hrvati se u svom interesu moraju odreći ovakve
politike. Ovakva politika je dovela Hrvate u krajnu izo-
laciju. Muslimane je potisla srpskoj orijentaciji, a pre-
kinula svaku vezu sa Slovencima. Danas su Hrvati od
jednih prevareni, a od drugih napušteni. Mi se stoga
pitamo, da li će još uvijek Hrvati da idu za vogjom,
koji ih vodi iz poraza u poraz.
| Hrvatska Pučka Stranka od svog osnutka do da-
nas zastupa uvijek isti program, uvijek istu političku
ideologiju. Njezin ceterum censeo je bio uvijek, treba
gevidirati Vidovdanski Ustav u pravcu zadovoljenja
pravednih hrvatskih i slovenačkih zahtjeva. Na njezi-
lom političkom programu je jedino moguće ostvariti
hrvatsko :slovenački blok.
Ali nije samo politički monenat, koji goni Hrvate
i Slovence, da stvore jedan blok. Po načinu, na koji
tu Hrvate i Slovence izjurili iz vlade, vidi se, daću
Beogradu ne znaju, što znači politički moral. Cijela
politika Radićeve stranke takogjer pokazuje, da ni tamo
ie znaju što znači moralna obaveza u politici. Treba
loga ozdraviti naš politički život od nemorala i bi-
antinizma, koji se je uvukao u naš javni život. To
pzdravljenje jedino je moguće postići na bazi kršćan-
kog morala, po kome isti moralni principi mora da
ladaju u javnom i privatnom životu. Taj princip kr-
anskog morala mora da bude osnovica, na kojoj će
očivati hrvatsko-slovenački blok. Taj princip je baza
olitike i slovenačke pučke stranke, Oko tog principa
eba da se okupe svi Hrvati i Slovenci, ako hoće da
orba za ravnopravnost bude pobjedonosna.
e ...
Iz spoljne politike.
Borba Kineza za emancipaciju od evropskog, belje
ići engleskog tutorstva, izgleda da se privodi kraju,
Osta tragičnom za Kinu. Poslije velikih uspjeha došlo
t do rascjepa i danas se u Kini ne vodi borba sa
ngleskom, danas se vodi gragjanski rat izmegju na-
Onalista i komunista. Komunisti su u slabom polo-
ju i izgleda, da nije daleko čas, kada će Čang Kaj
ek, vogja nacijonalista, sklopiti sporazum sa Engle-
(om. Ovakav ishod stvari u Kini sili Rusiju da se
krene na drugu stranu. Njezini napori idu za tim, da
Evropi stvori položaj, koji bi bio na štetu Engleske.
Njemačkom i Baltičkim državama Rusija ima ure-
ene dobre odnošaje, a sada pravi napore da te odno-
lje uredi i sa Poljskom i sa Francuskom. Nedavnim
razumom izmegju Francuske i Rusije u pitanju
edratnih dugova. veliki je korak učinjen na putu
zbliženju.
_ Ideja kontinentalnog bloka izmegju Rusije, Nje-
ke i Francuske izgleda da je potekla iz Rusije.
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Da li je taj hrvatsko-slovenački blok moguć? U *
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
Karakteristično je, da je , Germania“, glavni organ
njemačkog centruma, u uvodnom članku uskrsnog
broja, naglasila, da je glavni cilj njemačke spoljne po-
litike, približenje Francuskoj. A ova se ideja ventilira
i u francuskoj žurnalistici, te je upravo jedan članak
u ,Tempsu“ izazvao ovaj članak ,Germanije“.
, Ova tendencija u evropskoj politici nije mogla
ostati nezapažena od engleske diplomacije. I svi na-
pori engleske politike upereni su, da spriječe Rusiji
dobijanje saveznika u Evropi. Put predsjednika francu-
ske republike Doumergue-a, u pratnji ministra spoljnih
poslova Brianda, koji ima da slijedi u London, gdje
će biti dočekan s najvećim počastima, vrlo je karakte-
rističan. Vjeruje se, da će prigodom boravka u Londo-
nu Briand urediti sa Chamberlainom mnoga pitanja
izmegju Francuske i Engleske i da će izmegju Pariza
i Londona, uslijed ovog puta, doći do tješnjih i sr-
dačnih odnošaja.
Ako dogje do ovakvog stanja, s jedne strane će
se spriječiti ma nedogledno vrijeme bliži odnošaji iz-
megju Francuske, Rusije i Njemačke, a s druge strane
će doći do ohladnjenja odnošaja englesko-italiianskih.
Nas baš interesuje ovaj momenat u ovom najnovijem
englesko-firancuskom zbliženju. Jasno je, da će se Fran-
cuska osigurati od italijanskih imperijalističkih ciljeva
u Sredozemnom moru, ali je pitanje, da li će Fran-
cuska ovom prilikom moći i htjeti da zaštiti od tali-
janskih pretenzija naše interese na Balkanu. Preo-
kret u engleskom javnom mišljenju u pitanju našeg
spora sa ltalijom daje nam nade, da će se naši inte-
resi moći zaštititi, A vjerujući u iskreno i srdačno pri-
jateljstvo Francuske nadamo se, da će Francuska to i
htjeti. Tim više što zaštićivanjem maših interesa Fran-
cuska štiti i svoje vlastite interese.
Likvidacija Slavenske Banke.
Na 13. tekućeg održano ročište kod sudbenog
stola u Zagrebu bilo je odgogjeno za 31. maja o. g.
jer ima pouzdane nade, da će doći do tihe likvidacije
ovog zavoda i io tako, da će čitavu likvidaciju preu-
zeti sigurni zavodi, a likvidacijoni će se kapital sasto-
jati osim bankina imetka još i od stanovitih većih suma,
koje će pridodati ugljenokopno društvo Trbovlje i
L&nderbanka iz Beča. Po projektiranom planu imali
bi se vjerovnici Slavenske Banke, kojih ulošci dosižu
do 25.000 Dinara isplatiti u cjelini, a svi ostali kojih
ulošci nadilaze 25.000 Dinara isplatilo bi se tako, da
se isplati Din. 25.000 u cjelini, a ono što nadilazi tu
svotu platilo bi se za 50%. Pošto bi ovaj način likvi-
dacije prama stanju stvari i prilikama bio povoljan za
vjerovnike, nema sumnje da će isti taj projekt i pri-
hvatiti, kad budu dogovori dokončani i pitanje tihe
likvidacije definitivno zaključeno.
Bili su se pronijeli i kod mas i drugovgje gla-
sovi o tom, da bi možda bilo zgodnije, da se odmah
otvori stečaj nad Slavenskom Bankem ili čak da se
ti stečajevi otvore djelomično za pojedince podružnice
prama odnosnim pravnim područjima, gdje vladaju
različiti stečajni postupci.
Mora se naglasiti, da otvor stečaja, osim što vuče
za sobom silne troškove uprave i kako je notorno,
vjerovnicima nikad ne donese koristi, u ovom slučaju
imao bi i taj nepovoljni rezultat, što ni Linderbanka
ni Trbovlje nebi apsolutno ništa doprinijeli, kad bi se
otvorio stečaj, pa bi se na taj način samo imao po-
razdijeliti imetak Slavenske Banke, koji postoji, a taj
nije velik, tako da bi stečaj bio prava katastrofa
za ulagače.
Isto tako ni otvorenje pojedinih stečajeva za po-
jedine podružnice osim što je praktično meprovedivo,
ne bi takogjer dovelo do namjeravanog rezultata, jer
u jedinstvenoj državi, kako što je naša, i ako postoje
na pojedinim državnim područjima posebni stečajni
zakoni, ne mogu se jedni dijelovi državnog teritorija
prama drugim smatrati inozemstvom, te i ako bi po-
jedini sudovi takovo stanovište zauzeli, državna bi vlast
na temelju ustava odmah naredbenim putem odredila
jedan stečajni sud, koji bi kao takov fungirao za čitavo
državno područje, a to opet ne bi mogao biti nego
sudbeni stol u Zagrebu, kod koga je registrirana
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč — Dubrovnik,
Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik
Centrala Slavenske Banke i kod koga već visi pred-
stečajni postupak. Tako bi dakle i pokušaj sa otvore-
njem pojedinih stečajeva nad filijalama doveo do ste-
čaja čitave banke, na veliku štetu ulagača, kako se
već prije spomenulo, pogotovo za to jer bi sasvim
izmakli doprinosi, koje su L&nderbanka i Trbovlje
spravni dati samo za slučaj mirne likvidacije,
Lima - Perit.
Republika Perit proglašena je neodvisnom drža-
vom g. 1821, a nalazi se na obalam Pacifika. Ona
potiče od starog Imperija Inka. Država Ink4 imala ie
svoje zemljiste dugo oko 2.500 milja, a široko oko
2500 milja: po tome imalo je 2.500 milja četvornih.
Sa postankom Južnih republika nijesu se tačno
opredijelile granice Peri, ali se računa da Perii imade
1,400.000 kilometara četvornih (kao 2/2 Austro-ugar-
ske nekad) a stanovnika nema nego oko 4,600.000.
Peril je razdijeljen na oblasti, a ima ih 23. Glavni
grad Lima, daleko od mora 15 kilm. osnovo ga je
g. 1535. španjolac Don Francisco Pizarro, čije se ko-
sti vide jošter u staklu, u katedrali Lime, Lima ima
vezu sa morem sa više tramvajskih i željezničkih pruga.
Ima mnogo spomenika kao nijedan grad na svijetu,
razmjerno. \Samih katoličkih crkava imade 64 a pu-
čanstva sam grad imade 300.000 raznih boja kože.
Imade najstariju universu u Americi, od god. 1550.
pa Katolička Universa i Pučka Universa; vojnička
škola, Trgovačka škola, lažinirska škola, Pomorska
škola, Materinska škola, Služkina škola, Policijska
škola te mnogo drugih škola i zavoda. U jednu riječ
Lima je europejski grad, po kulturi i prometu te se
vidi do 20.000 auta i 300 kola tramvajskih.
Peri je jedna od najbogatijih država na svijetu.
Proizvagja zlato, srebro, bakar, gvožgje, olovo, kositar,
karbun, petrolej, gnoj od ptica, pamuk, šećer od tr-
slike, rižu, vino i rakiju, koka (kokaina), kafu, kinin,
kaučuk, tabak, žito, povrće, voće svake vrste, drva,
živo (meso). Ima oko 5000 kilm. željeznice i jošter se
imade graditi mnogo na planine, gdje je plodno tio.
U Limi ne pada kiša te ne grmi, temperatura najniža
16% a najviša 249 cels. u hladu.
Vlada je demokratska, dijeli se na Izvršujuću vlast
(vlada), legislativnu vlast (parlamenat) i na Pravdu.
Kad čovjek posmatra sve ovo, može misliti da je
ovo zemlja od obećanja; ali nije; a zašto nije, na-
vesti ću glavne razloge. Peri je po prirodi silno bo-
gat, ali mu fali radnih ruka i kapitala. Radnih bi ruka
bilo sa dolaskom iseljenika, ali nema kapitala da dade
iseljeniku što mu treba u početku. Do sada naši ljudi,
koji su amo dolazili, bavili su se najviše trgovinom.
Oni bi se u početku namjestili kao trgovački pomoć- _
nici, pa bi s vremenom postali samostalni i radili sa-
mostalno, isto tako u rudama, pak ih imade koji su
u trgovini, ili rudarstvu učinili lijepa imanja, Ali te
sada ide teško, jer su počeli amo dolaziti Japanci,
koji su monopolizirali malu trgovinu. U zadnje doba
došlo ih oko 8.000 i svaki mjesec dolaze novi sa ja-
panskim parobrodima, tako ovi otimlju Europejcima
trgovinu i obrt i jer Japanac je isto što i Kinez; malo
mu treba za život. Ova poplava Japanaca nije dobro
vigjena od Peruanaca, jer im kvari racu, ali nijesu u
stanju da se opru, jer su Japanci postali jaki na moru
sa svojom mornaricom.
Prama navedenom : ova zemlja nije prikladna, za
sada, za našeg iseljenika.
Peiit je kroz rat i poslije rata prvih godina silno
obogatio, jer je dobro prodavao: pamuk, vunu, šećer,
kafu, bakar, kaučuk itd., te se je kroz ovo vrijeme
obogaćenja gradila sila kuća. Ipak je parlamenat gla-
sovao stambeni zakon, po kome se ne smiju povisiti naj-
movi onim, koji plaćaju najam manji od 10 lira (2500
dinara), a onim koji plaćaju preko 10 lira samo 10%.
Tko prekrši zakon, kazni se globom 100 puta višom
nego je naplaćeno, zakon je jošter u kreposti. — Imao
bih dosta stvari još da kažem, ali znam da vaš list
imade preveć materijala.
Unaprijed Vam hvala, g. Uredniče, na ustupljenom
prostoru. Mato Kesovia.
< RDS sj