VO
Br. 18.
Poštarina plaćena u gotovu.
DUBROVNIK, 5. maja 1927.
Narodna
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.
za
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša)
Vlasnik - izdavač - urednik:
odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
— Dubrovnik
BOG ŽIVI!
Tisuće mladih orlovskih srdaca zakucat će jače
učasu, kada budu stupali njihovi čvrsti redovi
klzvoru života, da tamo nahranjeni, ohrabreni i oja-
čani budu mogli ispuniti onaj zadatak, koji je za-
jednički čitavom katoličkom pokretu, preobraženje,
preporod svijeta u Kristu.
Borbeni, predstražarski dio katoličkog pokreta,
mlada i neustrašiva orlovuska organizacija broji svoje
redove, koje je postavila pod zaštitu apostola dijevca,
i koji je imao sreču da počine na prsima Kristovim,
sv. Ivana. Pod stijegom sv. Ivana ovi se redovi broje,
i iz godine u godinu njihov broj Je sve veći i veći.
Redovi Kristovih boraca se množe i nije daleko dan,
kada će zemlja da zatutnji pod njihovim koracima,
kada će naš hrvatski narod da se oduševljenjem za-
grije za njihove ideje. Nije daleko dan, kada će naša
kat, omladina da pobijedi mlaku i smrznutu atmo-
sferu katoličkog života kod nas, nije daleko čas, kada
femo slaviti dan rekristijanizacije našeg naroda,
Paralelno i u zajednici sa orlovskim redovima
stoje danas i redovi ostalih organizacija katoličkog
\lpokreta, svijesni, da jedino što Jačim i bližim skuplja-
[luem redova svih katoličkih boraca, može doći do
pobjede katoličke misli. Uz omladinu moraju da po-
bjede i muževi i žene, a svima na čelu uz hijerarhično
[odstvo, muževi, očeličeni i prokušuni za kat. ideale.
Na orlovski dan, uz orlovske neprobojne redove,
alaze se i redovi ostalih katoličkih organizacija,
koje ponosom gledaju križ na čelu orlovske omladine.
WlRaduju se sve većoj nepreglednosti orlovskih redova,
svijesni da se jedino u punoj zajednici i harmoniji
ih grana katoličkog pokreta dolazi do pobjede ka-
|toličkih principa u javnom životu.
Liga naroda.
i Stvorena poslije najužasnijeg svjetskog klanja, u
kome su progovorili najživotinskiji instinkti naroda,
[pva je institucija imala u glavnom da posluži održanju
[Bvjetskog mira i stvaranju prijateljskih odnošaja megju
|harodima. Načelom arbitraže i razoružanja imalo se je
(Bestići pomenute ciljeve,
U najnovije vrijeme Liga Naroda proživljava tešku
1 tizu. U Europi se ponovo stvaraju oružani blokovi
lliržava i jasno se ocrtavaju na horizontu novi sukobi
i nperijalističkih i kapitalističkih prohtjeva evropskih
aroda, Liga se naroda pokazuje nemoćna prema ovim
lendencijema. Najnoviji dogogjaji to jasno pokazuju.
M lalijanski imperijalistički apetiti najozbiljnije ugro-
avaju životne interese, pa i sam opstanak naše države,
i ništa. prirodnije me bi bilo, nego da je Liga Naroda
čela u pretres naš spor sa Italijom i da ga je riješila
interesu održanja mira na Balkanu i u Evropi. Me-
utim strah, da se Italija ne pokori riješenju Lige
Mbriječio je, da se ovaj spor riješi pred forumom, koji
jedino bio kadar, da ga meritorno riješi. Upućeni
10 na direktne pregovore, koji ma kako svišili, jasno
|da neće doprinijeti učvršćenju mira.
| Najnovija konferencija za razoružanje u Ženevi
išila je potpunim neuspjehom, Jedino su se pobje-
| ene države pokazale spremne da prihvate ideju ra-
ružanja, pa bi htjeli da ma istom stepenu vide i
[bjednike, s
i Posmatrajuć političku situaciju u Evropi postaje
m jasno, da ideje Lige Naroda ne hvataju korijena
vropskoj diplomaciji. Ligi Naroda fali idejna baza,
a bi imala da okupi sve evropske narode, Imperi-
dlistički i kapitalistički prohtjevi evropskih naroda jači
od svih moralnih solidarističkih ideja. Nije ni čudo,
4 znamo, da je ova institucija djelo masonerije,
a u glavnom predstavlja kapitalističke interese.
ćanske demokracije evropskih naroda moraju pora-
na tome, da se Ligi Naroda dade moralna baza,
u ona danas nema. Jedino ma taj način Liga će
ći da izvrši svoj zadatak. Inače potvrdit će se i o-
in prilikom riječ psalmiste: ,Ako ne bude Gospod
O kuću, uzalud se trudi, koji ju gradi“,
Nepopravljivi Radić.
G. Stjepan Radić ima jednu čudnu osobinu. Dok
sjedne strane izgleda prevrtljiv, nesiguran, s druge
strane zna biti tvrdoglav do skrajnosti. Po neki put
se otrijezni, kada lupne glavom o zid, a po neki put
mu ni to ne pomaže, Zna da ostane tvrdoglav u prkos
tome što glava puca. Politikom republike tjerao je
dotle, dok nije došao u rupu. Tek tada je promijenio
pravac svoje politike. Ali, u mjesto da je izabrao pravi
put, on je pošao u drugu krajnost. Vidovdanski cen-
tralistički i hegemonistički ustav proglasio je svetinjom,
u koju se ne smije da dira, napustio je borbu za po-
litičku, ekonomsku i kulturnu ravnopravnost Hrvata,
i konačno došao dotle, da je direktno preporučao dik-
taturu kao jedini način izlaska iz današnje političke
situacije. Tako mi barem shvaćamo njegove izjave o
generalima.
Svoje oduševljenje Vidovdanskim Ustavom g. Radić
je nastojao opravdati pred hrvatskim narodom institu-
cijom oblasnih samouprava. Svakome, kome je i po-
vršne poznat zakon o oblasnim i sreskim samoupra-
vama, jasno je, da su te samouprave tako malene i
skučene, da i ne zaslužuju ime samouprava. Cio njihov
rad zavisi od centralne vlasti, i one postaju i ostaju
samo izvršni organi centralne vlade. G. Radić je bio
jedini, koji nije htio, ili nije mogao da uvidi svu mi-
zernost naših samouprava. I dok su se pokazivali
nezadovoljnim ovakvim samoupravama i oni, koji su
ih stvarali, g. Radić, koji je do rupe bio najveći pro-
tivnik ovakvim samoupravama, postao je najveći njihov
branitelj i zagovornik. Po njegovu, uvagjanjem .oblasnih
samouprava u život, trebalo je da proteče našom ze-
mljom med i mlijeko.
Nije prošlo dugo i g. Radić je osjetio na svojoj
koži, koliko su bila varava ona obećanja, koja je on
davao našem hrvatskom seljačkom narodu u pogledu
oblasnih samouprava. G. Radić je htio da pokaže
radom u zagrebačkoj oblasnoj skupštini, što sve treba
i: što sve može da se postigne radom u oblasnim skup-
šiinama. Stvoreno je nekoliko, iskreno ćemo reći, do-
brih i savremenih socijalnih uredaba. Ali što se je de-
silo? Centralna vlast našla je, da je zagrebačka oblast
prekoračila granice svoje nadležnosti i poništila sve
uredbe, osim jedne. Sada se pak radi i na tome da
se ne odobri budžet zagrebačke oblasti,
Hoće li ove činjenice otvoriti oči Stj. Radiću?
Ovo pitanje i nije toliko važno, koliko je važno pitanje
da li će hrvatski narod progledati i vidjeti kuda ga
vodi skrahirana, izdajnička politika Radićeva. Skupo
je hrvatski narod platio otrijeznjenje g. Radića od
republikanske manije; danas hrvatski narod plaća i
čeka, hoće li se Radić otrijezniti od Vidovdanskog
oduševljenja.
Hrvatski narod treba da progleda, treba da uvidi,
koliko je štetovao u nacijonalnom, kulturnom i eko-
nomskom pogledu što je svoje neograničeno povje-
renje dao čovjeku, koji je to povjerenje izigrao. Hrvatski
narod treba da sve svoje sile upravi jednom cilju, revi-
ziji Vidovdanskog Ustava onako, kako mu je to Hr-
vatska Pučka Stranka od svog osnutka propovijedala.
Starokatolici u Neretvi.
Starokatolički sektaši nastoje da unesu što veću
zabunu u hrvatski narod stvarajući vjerski razdor i
vjeska trvenja, slabeći na taj način nacijonalnu otpor-
nost i snagu hrvatskog naroda. Starokatoličkom pro-
zelitizmu vlast ide na ruku, to je odavno dokazano,
a dokazano je takogjer i to, da vodstvo Radićeve stranke
ne samo što sa simpatijama prati rad ove sektarske
družine, već je prema prilikama i aktivno pomaže.
U samom vodsivu stranke sjedi nekoliko starokatolika.
Stjepan Radić je pak, kad je bio posljednji put u
Splitu, odsjeo kod starokatoličkog vikara za Dalmaciju
poznatog raspopa Petrića.
U najnovije vrijeme starokatolici su uzeli na ni-
šan naš dobri hrvatski katolički svijet u Hercegovini.
Ali poznato je već, da su slabo prošli, premda je u-
tvrgjeno, da su ih tamo pozvali vogje radićevaca. Iz
Hercegovine starokatolici kušaju, da svoju sektu pro
šire i u Neretvi. Megjutim za raspoloženje Neretvana
karakteristična je rezolucija, koju je donijela skupština
neretvanske kotarske organizacije H$S na dan 24. trav-
nja ove godine, a koja glasi: ,Obzirom na pokušaje
iz susjedne Hercegovine, da se i u Neretvi raspiri
vjerska borba HSS izjavljuje, da osugjuje najodlučnije
i da je spravna bezobzirno odbiti svaki pokušaj sa
strane sumnjivih i nametljivih elemenata, koji bi se
usudili starokatoličkom agitacijom zavesti hrvatski se-
ljački narod ove Krajine na otpad iz katoličke crkve.
Izdajstvo katoličke crkve smatramo izdajom svoje hi-
ljadugodišnje hrvatske prošlosti, a rušenjem budućnosti“,
Ne možemo nego pohvaliti ovu rezoluciju orga-
nizacije HSS u Neretvi, ali istovremeno moramo pod-
vući činjenicu, da je ovom rezolucijom u prvom redu
osugjeno vodetvo HSS i sve one provincijske veličine
Radićeve stranke, koji kušaju naš marod otugjiti od
katoličke crkve,
Neretvani kažu, da je izdajstvo katoličke crkve
izdajstvo i hrvatskog naroda. Istina, samo bi onda vo- .
gje toga dobrog i nepokvarenog naroda, koji su toj
skupštini i prisustvovali, trebali reći tom narodu, da
mu nlje mjesto ondje gdje se nalazi. Katolički narod
treba katoličku stranku, stranku koja će znati braniti
njegova vjerska i kulturna uvjerenja. Inače zaludu re-
zolucije Neretvana, ako oni svojim glasovima podižu
auktoritet onih, koji rade u diametralnoj opreci sa o-
vom rezolucijom. Zaludu će i vogje miriti svoju savjest
ovakvim rezolucijama. U dubini svoje duše oni će mo-
rati osjetiti, da uza sve rezolucije ostaju oni i na dalje
stupovi liberalne i protukatoličke politike.
Za prijatelje neba.
Već smo u sredini proljeća, pa nam sa zvjez-
danog neba nestaje najljepših zvijezda, megju njima
i krasnoga Oriona i njegovog susjeda Velikoga Psa
sa sjajnim Siriusom. Sada u ranijim večernjim urama
vidimo getovo u zenitu Velikoga Medvjeda ; istočno
od njega Herkula, a zapadno Lava Regulom. Izmegju
Herkula i Velikeg Medvjeda, ali južnije od njih, upa-
daju nam u oči dva zviježgja: Sjeverna Kruna s lije-
pom Gemmom i Bootes s blistavim Arkturom, Arktur
je bio jedna od prvih zvijezda, ma kojim je slavni
engleški astronom E. Halley (živio 1656.—1742. i
umr'o kao upravitelj zvjezdarne u Greenwichu) g. 1717.
otkrio gibanje stajačica. Oslanjajuć se na podatke sa-
držane u velikomu Ptolemejevu djelu, Almagestu“
(iz II. vijeka posl. 1.), pronašao je Halley, da se je od
Ptolemejeva doba do XVIII. vijeka Arktur pomaknuo
sa svojega mjesta za više od jednoga prividnoga mje-
sečeva promjera daljine. Kasnija su istraživanja po-
tvrdila, da Arktur uistinu vrši dva gibanja, čija je rezul-
tanta, da se on nama približa brzinom od 4 kilometra
svakog sekunda. Nu nemojmo se bojati, da će ko
od nas doživjeti njegov sraz sa Zemljom, jer je on
od nas tako dalek, da njegova svjetlost treba 43/2
godine, dok do mas dopre (sunčana svjetlost dopire
do nas u 8 minuta). Daleko ma sjeveroistoku, uzduž
mliječne staze, vidimo Labuda s Denebom, Kasijopeju
(izlazi kasno u večer nad Bosankom) i Kočijaša s Ka-
pelom. — Od vidljivih planeta možemo u večer da
motrimo za sada samo Veneru (za debela 3 sata vre-
mena poslije sunčanog zapada), te Marsa (za više od
jednog sata dulje nego Veneru) i Saturna (koji će 26.
ov. mj. biti u opoziciji sa Suncem i kružiti po nebu
cijelu noć). Jupiter ostaje kroz čitav mjesec Maj jutar-
njicom, a Merkur postaje večernjicom tek poslije svoje
gornje konjunkcije sa Suncem (20. ov. mj.). — Kroz
Maj imamo dva mlagja (1. i 30.); prva je četvrt 8.,
uštap 16., a zadnja četvrt 24. Mjesec dolazi u konjun-
kciju s ovim planetima : s Venerom 4, Maja, s Marsom
9., sa Saturnom 17. (zanimljivo), a s Jupitrom 25. X.
Pjevačko društvo ,,Dubrava“ć
otvara početkom maja besplatni tečaj za pjevanje.
Tečaj će voditi društveni dirigent g. M.9 J, V. Vruticky
a trajat će mjesec dana. Poslije svršenog tečaja pri-
pravnici-ce pristupit će u društveni zbor. Potanje in-
ormacije daje papirnica Luja Pešević.