SO

Megjunarodna gospodar. konferencija.

Teška gospodarska kriza, koja je zahvatila skoro
sve države svijeta, dovela je do ove konferencije u Že-
nevi, na kojoj sudjeluje 47 država. Najbolje snage na
polju gospodarske nauke skupile su se u Ženevi, da
vijećaju o ekonomskom preporodu svijeta. Na dnevnom
redu se nalaze svi najvažniji problemi svjetske privrede,
i kuša se naći riješenje svim poteškoćama.

Po izjavi samog predsjednika ove konferencije,
od ovog vijećanja ne može da se očekuju veliki re-
zultati, koji bi bili kadri da unesu jače ozdravljenje
ekonomskih svjetskih prilika. On se u glavnom nada
od ove konferencije slijedećim rezultatima : očitovat će
se tijesne veze izmegju ekonomske politike naroda i
političkog mira] država i ojačat će se duh megjuna-
rodnog solidarizma i svijest o megjusobnoj zavisnosti
interesa svih naroda. Već ova dva rezultata, kada bi
faktično bila postignuta, značila bi veliki napredak ne
samo na ekonomskom polju, već i u političkim i kul-
turnim odnošajim raznih naroda.

Moderni nacijonalistički imperijalizam, poduprt
nezasitljivim kapitalističkim prohtjevima, stvarao je ide-
ologiju obožavanja nacije i mržnja prema svakome,
čija su prava smetala toj neobuzdanoj egoističkoj
ekspanziji. ,Sacro egoismo“ postalo je načelo nacijo-
nalističkog šovinizma, koliko u političkoj toliko i u
gospodarskoj djelatnosti. I mi imamo danas gospo-
darsku situaciju takovu, da svaka država, svaki narod
nastoji, da ne samo politički postane neovisan, i što
jači, makar na štetu tugje samostalnosti, već se u
prvom redu nastoji provesti ekonomsku ekspanziju,
drugim riječima ekonomsko zarobljenje manjih i sla-
bijih. Ubija se ideja solidarizma čovječanstva i mjesto
čevječanstva zauzima nacija. Gdje se ne može mirnom
ekonomskom ekspauzijom, tu se ide oružanom sna-
gom, izbijaju ratovi, koji uništavaju vjekovne tekovine
napretka, koliko na kulturnom toliko na gospodarskom
polju. Kada bi se samo milijarde neproduktivno utro-
šene na militarističke svrhe upotrebile za sanaciju pri-
vrednih prilika svijeta, ekenomska situacija bila bi
daleko povoljnija, da ne govorimo o ostalim poslje-
dicama današnjeg militarističko-kapitalističkog sistema.

Lijepo je, da se sastaju konferencije. Bijeda može
da bude ipak u nekoliko ublažena. Ali će se zaludu
mučiti svi umovi svijeta da riješe problem, na podlozi
kapitalističke ideologije. Kapitalizam je ne zasitan,
odviše sameljubiv, da bi u interesu zajednice nešto
žrtvovao. Ideja pak solidarizma traži od pojedinaca
po koji put i žrtve. Te se žrtve ne mogu očekivati
od društva kapitalističkog, one se mogu očekivati od
društva prožetom kršćanskom pravdom i kršćanskom
ljubavlju. U kršćanstvu i samo tu leži spas čovječanstva.

   

 

Iz ,Hrvatskog Radiše“.

Izobrazba trgovačkoga i obrtničkoga potmlat-
ka u inozemstvu. Hrvatskom je Radiši uspjelo osi-
gurati dalnja mjesta za nauk naših mladića u inozem-
stvu. U obzir dolaze oni naši mladići, koji su svišili
nižu srednju školu ili barem dva do tri razreda iste,
nisu stariji od 16 godina te inače odgovaraju svim
uvjetima izabranoga zvanja. Svi se naši mladići u
inozemstvu nalaze u ioteraatima pod trajnom paskom,
tako, da je uspjeh u svakom pogledu osjeguran. Isku-
stvo nas uči, da je za napredak mladića puno bolje,
ako se nalaze neko vrijeme u internatu bez namještenja
i to vrijeme upoirebe za učenje stranoga im jezika,
te da se prilagode novim životnim prilikama. U dva
do tri mjeseca nauče toliko, da mogu nesmetano na-
stupiti svoj posao. Ovo vrijeme nije izgubljeno, jer se
nadoknagjuje bržim i sigurnijim uspjehom i napretkom
u poslu. Pozivamo sve roditelje, koji žele svoje sinove,
ako odgovaraju gore navedenim uvjetima, odaslati u
inozemstvo a koji su mogući plaćati mjesečnu opskrb-
ninu, da se zajhitnije obrate na središnjicu Hrvatskoga
Radiše Zagreb, Šenoina ulica 16/11. Mjesečna opskrbni-
na iznaša 650 do 1000 Dinara.

Za namještenje trgovačkih i obrtničkih po-
moćnika! osnovao je ,Hrv. Radiša“ posebni odsjek,
koji će posredovati u prvom pogledu samo za one
pomoćnike, koji se iskažu dobrim svjedočbama i pre-
porukama, a prvenstvo uživaju bivši pitomci ,Hrvat.
Radiše“. Na ovaj će način doći 'naši poslodavci do
pouzdanih, poštenih i izabranih pomoćnika. Obavje-
štenja, upute, tiskanice, dobiju se kod Hrvat. Radiše,
Središnjice u Zagrebu, Šenoina ul, 16.

Osnutak tekstilne škole u Oroslavlju! G. Milan
Prpić, vlasnik tekstilne tvornice u Oroslavlju, osnovao
je u sporazumu sa društvom ,Hrvatski Radiša“ tek-
stilnu školu sa internatom za 35 dječaka. Ovi dječaci
učiti će u pomenutoj školi predmete tekstilne struke

 

,NARODNA SVIJEST“

u teoriji, dočim će praktični dio učiti u radionicama.
Osim toga biti će pružena mogućnost dječacima, da
se upoznaju sa najvažnijim linijama naše privrede,
koja će se postepeno u teoretskom dijelu škole isticati.

U pomenutu školu primaju se dječaci, koji od-
govaraju ovim uslovima: da su zdravi, dobro razvijeni,
nadareni i da imaju volju za učenje. Da su navršili
najmanje 15 godina, a oni dječaci, koji imadu nekoliko
razreda srednje škole, imadu prednost. Dječaci, koji
nisu svršili najmanje pučku školu sa dobrim uspjehom,
nemogu se primiti. Dječaci, koji odgovaraju uslovima
i žele učiti u pomenutoj školi, neka se prijave kod
najbliže Radišine organizacije, a ako ove nema u
mjestu, onda se radi uputa neka obrate na Središnju
upravu Hrv. Radiše Zagreb, Šenoina ul. 16. Molbe će
se primati do konca svibnja ove godine, poslije kojeg
vrijemena stigle molbe neće biti uvažene.

 

Pisma iz naroda.

KLIŠEVO. Uspomena na Don Nika Zlovečeru.
Vijest o njegovoj smrti bolno je djelovala na svakoga
u cijeloj župi. Peinaest je godina ovdje župnikovao
od svakoga ljubljen i poštovan. Njegova duga služba
bila je protkana revnim radom za boljitak ove župe.
Obnovio je trošnu, praznu i golu inače zdvora veli-
čanstvenu Maticu crkvu. I ako je pri tom imao odo-
ljevati mnogim poteškoćama, u prvom redu novčanim
neprilikama, jer crkovinarstvo i puk siromašni, ipak je
temeljito popravljen i urešen hram Božji, snabdjeven
skupocijenim predmetima, te posvećen dostojnim slav-
ljem. I pet kapela u selima velike župe podignuo je
iz derutnog na dostojno stanje. Neumorno je radio
i oko vjerskog i moralnog boljitka svojih župljana.
Nakon što je podigao krasni oltari nabavio divni kip
BI. Gospe od Ružarija, ustanovio je Bratovštinu presv.
Ružarija i uveo Svibanjsku bogoljubnost. Djelovao je
i na prosvjetnom polju. Buduć cijela župa od šest
sela nije imala Osnovne škole, bez ikoje vladine po-
moći, besplatno je podučavao djecu i odraslu mladost.
Megjutim je bio upregnuo sve sile, da Vlada otvori
teli potrebitu školu, što mu je doista i uspjelo, i ako
je onda bio premješten u Gruž. Marno je pazio, da
se ne odbacuje narodno blago: pjesme, napjevi i
običaji pri vjenčanju i ostalim svečanostima. Nastojao
je i oko blagostanja župe ma gospodarskom polju.
Poticao svoje župljane, da se bave pčelarstvom i svi-
logojstvom, na te unosne gospodarske grane, čime se
može baviti i najprostiji seljak i bez ikakva truda sa
malo gubitka vremena.

Župljani svijesni primljenog dobra namijenili su
cijelo svibanjsko Ružarije za pokoj njegove duše, a
htjeli su mu odati i zadnju poštu sa povećim odas-
lanstvom pri njegovu sprovodu, da ih nije omela kiša,
a ne bilo toga dana ni parobrodarske veze. Nu što
nijesu tada mogli izvršiti, učiniše na osminu njegovog
ukopa priredivši mu svečane zadušnice. Počivao u miru !

Spasonosna kiša. Radi velike suše prijetilo je,
da nam vaskoliki plod našeg težačkog truda propade.
Ali eto osvitkom desetog dana svibnja pade nam li-
jepa zdrava kiša, da nam sve spasi, oživi i okrijepi,
a nadasve kišom daljnih dana. Zemlja je sada, hvala
Bogu, dobro nakvašena, da za žitija i ne treba više,
a za povrće, krumpir i golokud htjelo bi se još jedna.

Masline i loza. Masline počimlju lijepo brstiti,
te je nade obilnoj resi odnosno plodu. Loza dala pri-
lično ploda. Kiša joj nije naudila, jer zdrava došla to
jest počela od jutra rano, kada dakle zemlja nije blia
nimalo topla. Lijepa je sreća, da poslije kiše nije
odmah sunce zagrijalo, pa tako ne oparilo zemlju.
Uskrsna bura nije nam mnogo nanijela kvara, jer, bu-
duć smo na visoku od 280 m. nad površinom mors-
kom, radi dakle hladnije temperature, pupak nam ras-
pupčio dosta kasnije nego u mjestima niže, bliže mora.
Onomadne, kada je gusta magla bila zastrla more a
i sva mjesta pri moru kao Zaton, Orašac i Trsteno,
mi gori na brdima nijesmo je srećom nimalo imali.
Kažem srećom, jer je bila otrovna osobito po lozu,
da se je moralo poslije poljevati.

KUNA. Zabava u korist ,Hrvatskog Radiše“.
Zauzimanjem našeg župnika, povjerenika Hrvatskog
Radiše,“ na dan Gospe ,Delorite“, 10. svibnja, imali
smo zabavu u korist istog društva. |

U kratkom govoru povjerenik protumači svrhu
»H. Radiše“, a zatim Kunovski diletauti prikazali su
dramu: ,Ljubav pobjegjuje“, od L. Totića, našeg mje-

šćanina. Siže drama je iz domaćeg socijalnog života,

a dogagja se koncem svjetskog rata. Danica Medović

kao Anka igrala je svoju ulogu sa potpunim shvaća- -

njem uprav krasno, A. Ćolić-Zvonimir osobito se je
istaknno u bolnici. — A. Benić-Ivan prikazao je ka-
rakteristiku našeg starog pelješkog kapetana. — File

Br. 20.

 

   
 

Jelaš Marija igrala je kao majka vrlo dobro svoji!
ulogu. — Jozo Medović Vladimir pokazao nam it
dosta dobro lik trgovca i prosca bez uspjeha. — B|
Jelaš. Milivoj kao ranjen vojnik priča dojmljivo gro
zote rata na fronti. — Zdenka Tutić igrala je dost
dobro sluškinju Ružu, a uprav zanosno ulogu bolnili
čarke, — Gojka Tutić simpatična je u svakoj poja B
na pozornici, — Ljubicu je odigrala na svačije zadol
voljstvo Anka Ostoja, — Čestitamo mladim diletanti
ma na uspjelom prikazivanju teških uloga. — Neki
ovo bude početak prikazivanja poučnih i moralni
komada, jer tek ćemo tako koristiti narodu, koji nt
dolazi na zabavu samo za razonodu već da i neštji:
od toga nauči. — Cvala i napredovala Kunovska dili
letanska omladina. — Prisutnikh

 

 

     
 

SVJETSKO PRIZNATI
švicarski precizioni satovi.

 

 

 

 

DILJEM SVIJETA. |

Novinarsko udruženje male Antante. Na goj
dišnjoj skupštini novinarskog udruženja Male Antaniji
bio je prošlih dana izabran predsjednikom za nastajni
radnu godinu zastupnik g. Franjo Smodej, glavi
saradnik ljubljanskog ,Slovenca“. Ovogodišnjem
kongresu, koji se je 14. ov. mj. sastao u Joachimonli
u Čehoslovačkoj istodobno sa konferencijom ministanji
Male Antante, prisustvovali ovi predstavnici: gg. Frani
Smodej, Miloje Sokić, Aadrija Milosavljević, Mihajl
Živančević, Radoje Marković, Vladimir Fabijančić, St

pan Parmačević, Dr. St. Erhartić, Meči i Anastasin, |

Katastrofalna poplava Mississipija. Opće |
mnijenje, da ovakove poplave ne pamti čovječanstii
Preko 400.000 unesrećenih ostalo je bez krova, a šte
iznosi preko 200 milijona dolara (11 miljarada i 2
milijona dinara). |

  

 

 
 

Najdublja oceanska dubina. Njemački je krsti

,Emden“ na putu od Celebesa do Nagasaki naišu
na oceansku dubinu od 10.432 metra. To je maksimun
do sada poznate oceanske dubine. Prije ovog prom

laska bio je poznat maksimum od samo 9788 metan

takogjer u Tihom Oceanu. i U

 

Ukinuće zabrane alkohola u Norveškoj. 2 o.
bila je u Norveškoj ukinuta zabrana točenja alkoholti

pića, koja je postajala već 11 godina. !

Nov otok u Kaspijskom Moru. U noći izmeg|
3. i 4. ov. mj. provalio je u Kaspijskom Moru (jezeni
vulkan nedaleko rta Kurinski. Erupcija je trajala ||
minuta, a žestok je plamen sukljao iz vode u visit
od 10 metara. Sutradan je na tom mjestu osvani
prilično velik otok. :

iz Društva Naroda. Osmo je redovito zašl
danje društva naroda u Ženevi sazvano za 5. Septel
bra o. g. Na dnevnom je redu 25 tačaka, kao i izh
triju novih članova na mjesto triju država, kojet
odstupile (Čehoslovačka, Salvador i Belgija). Ima li
kogjer da se na prijedlog. Engleške ustanovi, kt
pitanja spadaju na forum društva naroda, a koja I

 
 

 

 

Reumatizam. |
Izjava zahvalnosti.

Veleučenom gosp. Dru I. Rahlejevu U
Beograd, Kosovska 44

Moj otac boluje već dugo godina od reumatizi!
Danas mi piše da je saznao za Vaš lijek Radio Bi
samika, koji je veoma hvaljen, jer je mnogima
istinu pomogao. I moj otac je pred nekoliko nedji
bio dobio jednu bočicu Radio Balsamiča i jako
je dobro djelovao, odnosno pomogao. Na žalost 1
više mogao dobiti tog hvalevrijednog lijeka, koji s
je od svih lijekova, što ih je do sada upotreblja u
bio najbolji i najviše mu pomogao. Pošto se on'
lazi u Italiji, zamolio me da mu ja poručim R4
Balsamika. Zato Vas molim da mi odmah, čim |
mite moje pismo, pošaljete pouzećem šest ilašl
Gospić, 2. X. 1924. S veleštovanjem
Janko Gracin.

Lijek ,Radio Balsamika“ izragiuje, prodaj
razašilje pouzećem Laboratorija Radio Balsa u
Dra. I. Rahlejeva, Beograd, Kosovska ul. 43. i

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

ITO pasta za zube je najbolja.