SO Megjunarodna gospodar. konferencija. Teška gospodarska kriza, koja je zahvatila skoro sve države svijeta, dovela je do ove konferencije u Že- nevi, na kojoj sudjeluje 47 država. Najbolje snage na polju gospodarske nauke skupile su se u Ženevi, da vijećaju o ekonomskom preporodu svijeta. Na dnevnom redu se nalaze svi najvažniji problemi svjetske privrede, i kuša se naći riješenje svim poteškoćama. Po izjavi samog predsjednika ove konferencije, od ovog vijećanja ne može da se očekuju veliki re- zultati, koji bi bili kadri da unesu jače ozdravljenje ekonomskih svjetskih prilika. On se u glavnom nada od ove konferencije slijedećim rezultatima : očitovat će se tijesne veze izmegju ekonomske politike naroda i političkog mira] država i ojačat će se duh megjuna- rodnog solidarizma i svijest o megjusobnoj zavisnosti interesa svih naroda. Već ova dva rezultata, kada bi faktično bila postignuta, značila bi veliki napredak ne samo na ekonomskom polju, već i u političkim i kul- turnim odnošajim raznih naroda. Moderni nacijonalistički imperijalizam, poduprt nezasitljivim kapitalističkim prohtjevima, stvarao je ide- ologiju obožavanja nacije i mržnja prema svakome, čija su prava smetala toj neobuzdanoj egoističkoj ekspanziji. ,Sacro egoismo“ postalo je načelo nacijo- nalističkog šovinizma, koliko u političkoj toliko i u gospodarskoj djelatnosti. I mi imamo danas gospo- darsku situaciju takovu, da svaka država, svaki narod nastoji, da ne samo politički postane neovisan, i što jači, makar na štetu tugje samostalnosti, već se u prvom redu nastoji provesti ekonomsku ekspanziju, drugim riječima ekonomsko zarobljenje manjih i sla- bijih. Ubija se ideja solidarizma čovječanstva i mjesto čevječanstva zauzima nacija. Gdje se ne može mirnom ekonomskom ekspauzijom, tu se ide oružanom sna- gom, izbijaju ratovi, koji uništavaju vjekovne tekovine napretka, koliko na kulturnom toliko na gospodarskom polju. Kada bi se samo milijarde neproduktivno utro- šene na militarističke svrhe upotrebile za sanaciju pri- vrednih prilika svijeta, ekenomska situacija bila bi daleko povoljnija, da ne govorimo o ostalim poslje- dicama današnjeg militarističko-kapitalističkog sistema. Lijepo je, da se sastaju konferencije. Bijeda može da bude ipak u nekoliko ublažena. Ali će se zaludu mučiti svi umovi svijeta da riješe problem, na podlozi kapitalističke ideologije. Kapitalizam je ne zasitan, odviše sameljubiv, da bi u interesu zajednice nešto žrtvovao. Ideja pak solidarizma traži od pojedinaca po koji put i žrtve. Te se žrtve ne mogu očekivati od društva kapitalističkog, one se mogu očekivati od društva prožetom kršćanskom pravdom i kršćanskom ljubavlju. U kršćanstvu i samo tu leži spas čovječanstva. Iz ,Hrvatskog Radiše“. Izobrazba trgovačkoga i obrtničkoga potmlat- ka u inozemstvu. Hrvatskom je Radiši uspjelo osi- gurati dalnja mjesta za nauk naših mladića u inozem- stvu. U obzir dolaze oni naši mladići, koji su svišili nižu srednju školu ili barem dva do tri razreda iste, nisu stariji od 16 godina te inače odgovaraju svim uvjetima izabranoga zvanja. Svi se naši mladići u inozemstvu nalaze u ioteraatima pod trajnom paskom, tako, da je uspjeh u svakom pogledu osjeguran. Isku- stvo nas uči, da je za napredak mladića puno bolje, ako se nalaze neko vrijeme u internatu bez namještenja i to vrijeme upoirebe za učenje stranoga im jezika, te da se prilagode novim životnim prilikama. U dva do tri mjeseca nauče toliko, da mogu nesmetano na- stupiti svoj posao. Ovo vrijeme nije izgubljeno, jer se nadoknagjuje bržim i sigurnijim uspjehom i napretkom u poslu. Pozivamo sve roditelje, koji žele svoje sinove, ako odgovaraju gore navedenim uvjetima, odaslati u inozemstvo a koji su mogući plaćati mjesečnu opskrb- ninu, da se zajhitnije obrate na središnjicu Hrvatskoga Radiše Zagreb, Šenoina ulica 16/11. Mjesečna opskrbni- na iznaša 650 do 1000 Dinara. Za namještenje trgovačkih i obrtničkih po- moćnika! osnovao je ,Hrv. Radiša“ posebni odsjek, koji će posredovati u prvom pogledu samo za one pomoćnike, koji se iskažu dobrim svjedočbama i pre- porukama, a prvenstvo uživaju bivši pitomci ,Hrvat. Radiše“. Na ovaj će način doći 'naši poslodavci do pouzdanih, poštenih i izabranih pomoćnika. Obavje- štenja, upute, tiskanice, dobiju se kod Hrvat. Radiše, Središnjice u Zagrebu, Šenoina ul, 16. Osnutak tekstilne škole u Oroslavlju! G. Milan Prpić, vlasnik tekstilne tvornice u Oroslavlju, osnovao je u sporazumu sa društvom ,Hrvatski Radiša“ tek- stilnu školu sa internatom za 35 dječaka. Ovi dječaci učiti će u pomenutoj školi predmete tekstilne struke ,NARODNA SVIJEST“ u teoriji, dočim će praktični dio učiti u radionicama. Osim toga biti će pružena mogućnost dječacima, da se upoznaju sa najvažnijim linijama naše privrede, koja će se postepeno u teoretskom dijelu škole isticati. U pomenutu školu primaju se dječaci, koji od- govaraju ovim uslovima: da su zdravi, dobro razvijeni, nadareni i da imaju volju za učenje. Da su navršili najmanje 15 godina, a oni dječaci, koji imadu nekoliko razreda srednje škole, imadu prednost. Dječaci, koji nisu svršili najmanje pučku školu sa dobrim uspjehom, nemogu se primiti. Dječaci, koji odgovaraju uslovima i žele učiti u pomenutoj školi, neka se prijave kod najbliže Radišine organizacije, a ako ove nema u mjestu, onda se radi uputa neka obrate na Središnju upravu Hrv. Radiše Zagreb, Šenoina ul. 16. Molbe će se primati do konca svibnja ove godine, poslije kojeg vrijemena stigle molbe neće biti uvažene. Pisma iz naroda. KLIŠEVO. Uspomena na Don Nika Zlovečeru. Vijest o njegovoj smrti bolno je djelovala na svakoga u cijeloj župi. Peinaest je godina ovdje župnikovao od svakoga ljubljen i poštovan. Njegova duga služba bila je protkana revnim radom za boljitak ove župe. Obnovio je trošnu, praznu i golu inače zdvora veli- čanstvenu Maticu crkvu. I ako je pri tom imao odo- ljevati mnogim poteškoćama, u prvom redu novčanim neprilikama, jer crkovinarstvo i puk siromašni, ipak je temeljito popravljen i urešen hram Božji, snabdjeven skupocijenim predmetima, te posvećen dostojnim slav- ljem. I pet kapela u selima velike župe podignuo je iz derutnog na dostojno stanje. Neumorno je radio i oko vjerskog i moralnog boljitka svojih župljana. Nakon što je podigao krasni oltari nabavio divni kip BI. Gospe od Ružarija, ustanovio je Bratovštinu presv. Ružarija i uveo Svibanjsku bogoljubnost. Djelovao je i na prosvjetnom polju. Buduć cijela župa od šest sela nije imala Osnovne škole, bez ikoje vladine po- moći, besplatno je podučavao djecu i odraslu mladost. Megjutim je bio upregnuo sve sile, da Vlada otvori teli potrebitu školu, što mu je doista i uspjelo, i ako je onda bio premješten u Gruž. Marno je pazio, da se ne odbacuje narodno blago: pjesme, napjevi i običaji pri vjenčanju i ostalim svečanostima. Nastojao je i oko blagostanja župe ma gospodarskom polju. Poticao svoje župljane, da se bave pčelarstvom i svi- logojstvom, na te unosne gospodarske grane, čime se može baviti i najprostiji seljak i bez ikakva truda sa malo gubitka vremena. Župljani svijesni primljenog dobra namijenili su cijelo svibanjsko Ružarije za pokoj njegove duše, a htjeli su mu odati i zadnju poštu sa povećim odas- lanstvom pri njegovu sprovodu, da ih nije omela kiša, a ne bilo toga dana ni parobrodarske veze. Nu što nijesu tada mogli izvršiti, učiniše na osminu njegovog ukopa priredivši mu svečane zadušnice. Počivao u miru ! Spasonosna kiša. Radi velike suše prijetilo je, da nam vaskoliki plod našeg težačkog truda propade. Ali eto osvitkom desetog dana svibnja pade nam li- jepa zdrava kiša, da nam sve spasi, oživi i okrijepi, a nadasve kišom daljnih dana. Zemlja je sada, hvala Bogu, dobro nakvašena, da za žitija i ne treba više, a za povrće, krumpir i golokud htjelo bi se još jedna. Masline i loza. Masline počimlju lijepo brstiti, te je nade obilnoj resi odnosno plodu. Loza dala pri- lično ploda. Kiša joj nije naudila, jer zdrava došla to jest počela od jutra rano, kada dakle zemlja nije blia nimalo topla. Lijepa je sreća, da poslije kiše nije odmah sunce zagrijalo, pa tako ne oparilo zemlju. Uskrsna bura nije nam mnogo nanijela kvara, jer, bu- duć smo na visoku od 280 m. nad površinom mors- kom, radi dakle hladnije temperature, pupak nam ras- pupčio dosta kasnije nego u mjestima niže, bliže mora. Onomadne, kada je gusta magla bila zastrla more a i sva mjesta pri moru kao Zaton, Orašac i Trsteno, mi gori na brdima nijesmo je srećom nimalo imali. Kažem srećom, jer je bila otrovna osobito po lozu, da se je moralo poslije poljevati. KUNA. Zabava u korist ,Hrvatskog Radiše“. Zauzimanjem našeg župnika, povjerenika Hrvatskog Radiše,“ na dan Gospe ,Delorite“, 10. svibnja, imali smo zabavu u korist istog društva. | U kratkom govoru povjerenik protumači svrhu »H. Radiše“, a zatim Kunovski diletauti prikazali su dramu: ,Ljubav pobjegjuje“, od L. Totića, našeg mje- šćanina. Siže drama je iz domaćeg socijalnog života, a dogagja se koncem svjetskog rata. Danica Medović kao Anka igrala je svoju ulogu sa potpunim shvaća- - njem uprav krasno, A. Ćolić-Zvonimir osobito se je istaknno u bolnici. — A. Benić-Ivan prikazao je ka- rakteristiku našeg starog pelješkog kapetana. — File Br. 20. Jelaš Marija igrala je kao majka vrlo dobro svoji! ulogu. — Jozo Medović Vladimir pokazao nam it dosta dobro lik trgovca i prosca bez uspjeha. — B| Jelaš. Milivoj kao ranjen vojnik priča dojmljivo gro zote rata na fronti. — Zdenka Tutić igrala je dost dobro sluškinju Ružu, a uprav zanosno ulogu bolnili čarke, — Gojka Tutić simpatična je u svakoj poja B na pozornici, — Ljubicu je odigrala na svačije zadol voljstvo Anka Ostoja, — Čestitamo mladim diletanti ma na uspjelom prikazivanju teških uloga. — Neki ovo bude početak prikazivanja poučnih i moralni komada, jer tek ćemo tako koristiti narodu, koji nt dolazi na zabavu samo za razonodu već da i neštji: od toga nauči. — Cvala i napredovala Kunovska dili letanska omladina. — Prisutnikh SVJETSKO PRIZNATI švicarski precizioni satovi. DILJEM SVIJETA. | Novinarsko udruženje male Antante. Na goj dišnjoj skupštini novinarskog udruženja Male Antaniji bio je prošlih dana izabran predsjednikom za nastajni radnu godinu zastupnik g. Franjo Smodej, glavi saradnik ljubljanskog ,Slovenca“. Ovogodišnjem kongresu, koji se je 14. ov. mj. sastao u Joachimonli u Čehoslovačkoj istodobno sa konferencijom ministanji Male Antante, prisustvovali ovi predstavnici: gg. Frani Smodej, Miloje Sokić, Aadrija Milosavljević, Mihajl Živančević, Radoje Marković, Vladimir Fabijančić, St pan Parmačević, Dr. St. Erhartić, Meči i Anastasin, | Katastrofalna poplava Mississipija. Opće | mnijenje, da ovakove poplave ne pamti čovječanstii Preko 400.000 unesrećenih ostalo je bez krova, a šte iznosi preko 200 milijona dolara (11 miljarada i 2 milijona dinara). | Najdublja oceanska dubina. Njemački je krsti ,Emden“ na putu od Celebesa do Nagasaki naišu na oceansku dubinu od 10.432 metra. To je maksimun do sada poznate oceanske dubine. Prije ovog prom laska bio je poznat maksimum od samo 9788 metan takogjer u Tihom Oceanu. i U Ukinuće zabrane alkohola u Norveškoj. 2 o. bila je u Norveškoj ukinuta zabrana točenja alkoholti pića, koja je postajala već 11 godina. ! Nov otok u Kaspijskom Moru. U noći izmeg| 3. i 4. ov. mj. provalio je u Kaspijskom Moru (jezeni vulkan nedaleko rta Kurinski. Erupcija je trajala || minuta, a žestok je plamen sukljao iz vode u visit od 10 metara. Sutradan je na tom mjestu osvani prilično velik otok. : iz Društva Naroda. Osmo je redovito zašl danje društva naroda u Ženevi sazvano za 5. Septel bra o. g. Na dnevnom je redu 25 tačaka, kao i izh triju novih članova na mjesto triju država, kojet odstupile (Čehoslovačka, Salvador i Belgija). Ima li kogjer da se na prijedlog. Engleške ustanovi, kt pitanja spadaju na forum društva naroda, a koja I Reumatizam. | Izjava zahvalnosti. Veleučenom gosp. Dru I. Rahlejevu U Beograd, Kosovska 44 Moj otac boluje već dugo godina od reumatizi! Danas mi piše da je saznao za Vaš lijek Radio Bi samika, koji je veoma hvaljen, jer je mnogima istinu pomogao. I moj otac je pred nekoliko nedji bio dobio jednu bočicu Radio Balsamiča i jako je dobro djelovao, odnosno pomogao. Na žalost 1 više mogao dobiti tog hvalevrijednog lijeka, koji s je od svih lijekova, što ih je do sada upotreblja u bio najbolji i najviše mu pomogao. Pošto se on' lazi u Italiji, zamolio me da mu ja poručim R4 Balsamika. Zato Vas molim da mi odmah, čim | mite moje pismo, pošaljete pouzećem šest ilašl Gospić, 2. X. 1924. S veleštovanjem Janko Gracin. Lijek ,Radio Balsamika“ izragiuje, prodaj razašilje pouzećem Laboratorija Radio Balsa u Dra. I. Rahlejeva, Beograd, Kosovska ul. 43. i ITO pasta za zube je najbolja.