Br. 21.

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK, 25. maja 1927.

God. IX.

Narodna Svijest

 

“Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. ii Tiskare.

30. V. 1917. — 30. V. 1927.

Svima su nam još živo u pameti crni dani evrop-
skog rata, kada je njemačka soldateska udružena sa
njemačkim  imperijalizmom spremala grob našem
narodu. Pune su tamnice bile, a na ratištima
ginuo je cvijet naše mladosti gonjen od neprijatelja
u prve redove.

Ali čim je došao kraj Stiirghovu apsolutizmu, a
otvorila se vrata bečkog parlamenta, čuli smo glas,
koji nam je iz duše izvagjeu, glas za slobodom i sa-
imoodregjenjem, glas, koji je digao ispred čitavog na-
šeg naroda Dr. Anton Korošec, predsjednik Jugosla-
venskog kluba u Beču.

I taj glas je raspalio duhove, oživio nade, ras-

(plamsao vatru oduševljenja u borbi za slobodu. Svi-
banjska deklaracija je značila poziv svim marodnim
silama, da je došlo vrijeme odlučne borbe za naš na-
od. | naš je narod poslušao glas svibanjske deklara-
je. Nije ga smetala klauzula o ,okviru“ i ,habsbur-
koj kruni“ znajući, da je to samo jedan taktički po-
lez, potreban u onim teškim vremenima. Ali kako je
uševljenje raslo, tako je i taktika bila otvorenija.
kada je nastupila punina vremena, došao je 29, li-
i topad 1918. kada je Hrvatski Sabor prekinuo svaku
vezu sa Austrijom i Ugarskom i proglasio suverenu i
slobodnu narodnu državu Slovenaca, Hrvata i Srba.
Slaveći desetgodišnjicu svibanjske deklaracije mi
slavimo onaj silan i junački duh našeg hrvatskog i
ostalih jugoslavenskih naroda, koji nikada nije htio da
se pomiri sa ropstvom i uniženošću, već je uvijek naj-
veće žrtve prinosio u borbi za svoju kulturnu, gospo-
darsku i političku nezavisnost.
: Svibanjska deklaracija nas opominje, da njen pro-
[gram još nije izvršen. Na stotine hiljada našeg naroda
go uvijek ječi u tugjem ropstvu, lišeni najelementar-
lnijih ljudskih prava. Spomen na svibanjsku deklara-
ju neka jača u mama svijest, da pravda konačno
pobjegjuje i da mora doći dan, kada će jugoslavenski
arodi slobodni i ravnopravni megju sobom svi biti
kupljeni u jakoj, moćnoj na principu samoodregjenja
lonećoj Jugoslaviji.

Vjerska stranka.

Masonerija_u borbi proti strankama kršćanske
lemokracije najradije upotrebljava prigovor, da su te

lranke vjerske. Ako je još u pojedinim zemljama sta-
[ovništvo podijeljeno u razne religije, taj je prigovor
U toliko teži, & koliko se predstavlja religiozno poli-
ško grupisanje, kao jedna od najvećih Spiska na
narodnom jedinstvu.

 

 
  
  

 

  
 
  

  

  

 

  
 
 
  
  

 

 

 

   

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

Ovaj prigovor je neosnovan. Stranke kršćanske
demokracije se temelje na kršćanskom svjetovnom na-
zoru, koje je još pred 2.000 godina pokrenuo čitav
socijalni, gospodarski i politički život, kao što ga po-
kreće i danas. Ako marksisti smiju da se organizuju
na socijalnom, gospodarskom, kulturnom i političkom
polju na podlozi Marksovog materijalističkog svjetov-
nog naziranja, ako se liberalci raznih grupa smiju po-
litički, gospodarski i kulturno organizirati na temelju
zasada raznih liberalnih doktrina, onda niko pametan
ne može nijekati katolicima pravo, da se i oni orga-
nizuju na svim područjima ljudske djelatnosti u cilju,
da načela svog svjetovnog naziranja postave kao bazu
za kulturni, socijalni, ekonomski i politički razvoj ljud-
skog društva. U prirodi je svake idejne grupe, da za-
vlada cijelim javnim životom. Katolicizam je organizam,
koji traži primjenu na sve pravce djelatnosti javnog i
privatnog života i to u smislu kršćanskog morala, či-
niti dobro bližnjeinu, omogućiti dobre životne uslove
za pravilan i uspješan duhovni i tjelesni razvoj društva.

U tom radu za dobrobit društva kršćanske de-
mokracije ne ogragjuju se samo na pristaše jedne re-
ligije. Oni traže i pristaše drugih religija, koji će s njima
sudjelovati na radu oko postavljanja društvenih teme-
lja na bazu vječnog kršćanskog morala, koji je jedino
kadar, da preporodi društvo. Osobito u našoj državi

katolici bi željeli kada bi im bilo . moguće saragjivati-

na svim poljima sa našom pravoslavnom braćom. Naš
veliki vogja biskup Mahnić je rekao, da je zadaća,
koju je Providnost namijenila ovoj našoj državi, zbli-
ženje istoka sa zapadom. To se zbliženje dade naj-
lakše i najbrže postići upravo saradnjom katolika i
pravoslavnih na zajedničkim ciljevima oko preporoda
društva. Ta saradnja može da dovede do megjusobne
ljubavi i preko ljubavi se dolazi do jedinstva.

 

__ Njemačko pitanje.

Demokracija Njemačke slavi pobjedu za pobjedom
i s dana u dan Njemačka pokazuje, da je obračimala
sa tradicijama carske imperijalističke Njemačke, a da

sve to više novi demokratski.i pacifistički duh struji
današnjom Njemačkom.

Centrum, stranka, koja se bazira na katoličkom
svjetovnom nazoru, vješto vodi njemački državni brod
novom političkom orijentacijom. U koaliciji sa socija-
listima centrum je udario temelje današnjoj demo-
kratskoj Njemačkoj, koalicijom sa Njemačkom Pučkom
Strankom i njemačkim nacijonalistima centrum taj de-
mokratski režim utvrgjuje. Nije tome dugo, što su
njemački nacijonalisti nazivali Locarno izdajom Nje-

mačke, danas megjutim oni aktivno sudjeluju na razvi-
janju locarnskog duba.

 

 

 

 

[ouzičnjak sv. Tereze u Dubrovniku.

_ Upravo je milina pogledati, kako se po cijelom
ijetu širi pobožnost prema sv. Terezi Malog Isusa,
m ,Malenom Cvijetu“, toj svetici naših dana. Ta je
obožnost zahvatila maha osobito po gradovima, pak
ži u našem gradu veoma živa. Njezin oltar u kate-
tali svagdano je okićen svježim cvijećem, osobito ru-
ima i gorućim svijećama, a od jutra do mraka go-
bez prestanka pridolaze vjernici, da joj se pomole.
(ttogi pristupaju na sv. sakramente, koji su inače bili
|ifljeni od crkve, te možemo reći, da je pobožnost
[frema ovoj svetici probudila vjerski život,

— Sveta Tereza umrla je tek pred 30. godina (1897)
ku. god. života, a već je za vrijeme svete godine
. svečano proglašena sveticom 17. maja. Tom
javlju prisustvovao je veliki broj hodočasnika iz na-
zemalja, a sličnog slavlja i vjerskog oduševljenja
m odavna nije vidio. U crkvi sv. Petra, kao još ni-
da, bilo je 60,000 naroda. Godinu dana iza iog
vlja 17. maja 1926. kanonično je osnovano u Rimu
(Pruštvo sv. Tereze“, a samo dva mjeseca kasnije i
(| baš na dan Gospe od Karmela 1926. kanonično je
|lenovljeno isto društvo i u Dubrovniku. To je ne
mO prvo u našoj domovini, nego jedno od prvih u
lom kršć, svijetu.

Sv. Tereza još kao djete bila je silno oduševljena

č

|
|
|
i
|

 

   

 
 
  

   
   
   
   
 

 
 
   

za odbor
Tisak Pi ačke biše Tiskare (zast. I. E — Petr

Vlasnik - izdavač - urednik :

»NARODNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik.

Još pred malo vremena nacijonalisti su nazivali
zakon o zaštiti republike nagrdom od zakona, ovih dana
su megjutim pomogli, da se ovaj zakon produži još za
dvije godine, Sam zakon je u parlamentu podnio i branio
ministar pravde, koji je i sam pristaša nacijonalista.

Provagjajući dakle lojalno politički kurs inaugu-
risan u Locarnu Njemačka se je vlada obratila save-
znicima tražnjom, da se evakuiše Poranjska Oblast.
Njemačkoj je vladi nužno poirebno, da pokaže uspjehe
od svoje locarnske politike, Stoga je ovo pitanje bilo
jedno od glavnih pitanja, pretresanih na londonskom
sastanku izmegju Brianda i Chamberlaina. Do držanja
Engleska i Francuske ovisi, da li će novi duh, koji u
Njemačkoj snažno počinje da struji, odnijeti konačnu
pobjedu. Jer ne treba se varati, i ako je danas u Nje-
mačkoj demokratski elemenat snažan i jak, ni reakci-
jonarni elementi nisu tako slabi, da ne bi mogli demo-
kraciji ozbiljnih poteškoća praviti, kada se ne bi sa
strane saveznika maišlo na razumijevanje za životne
interese Njemačke.

 

Iz spoljne politike
Mala i Velika Antanta,

Sastanak Male Antante u Jahimovu demantirao
je sve one glasine, koje su kružile okolo o tome, kako
je ova kombinacija preživjela i kako je megju Beo-
gradom, Bukureštom i Pragom nastupila era hladnih
odnosa. Ustanovilo se, da države Male Antante imaju
zajedničke poglede na sva važnija evropska pitanja, a
osobito se je sastanku u Jahimovu htjelo dati privredni
karakter. Razgovaralo se je i o našim odnosima sa
Italijom, pa je interesantna izjava rumunjskog ministra
spoljnih poslova, da Rumunjska i nadalje ostaje sa-
veznica Jugoslavije i prijateljica Italije, te želi da se
spor mirno riješi na zadovoljstvo obiju strana. U ovo-
me leži glavni naš uspjeh na ovoj konferenciji. Mala
Antanta nije samo politička kombinacija, već je to sa-
vez, s kojim možemo računati mi i naši susjedi.

Neposredno po sastanku u Jahimovu došao je
sastanak u Londonu. Posjet Doumerguea, predsjed-
dnika francuske republike, engleskom kralju Gjuru,
pretvorio se u srdačne I iskrene manifestacije engle-
sko-irancuskog prijateljstva. Zdravice, koje su pale od
strane kralja Gjura i predsjednika Doumerguea, imale
su više nego komnvencijonalni diplomatski; ton. Tom
prilikom su razgovarali ministri spoljnih poslova Cham-
berlain i Briand o svim pitanjima, koja interesuju spoljnu
politiku Velike Britanije i Francuske. Bilo je govora
o poranjskom pitanju, o položaju u Kini, pa i o ju-
goslavensko-italijanskom sporu. U svim pitanjima po-
stignut je sporazum. Vrlo je karakteristično, da je na

 

za misije i do je sa ic molila, da bi joj
Bog dao brata, koji bi bio misijonar. Ta joj želja nije
bila ispunjena. Ona sama kao sestra karmelitanka že-
ljela je da postane misijonarka, ali radi slaba zdravlja
ni toj želji nije joj bilo udovoljeno. Tad je ona stala
vruće moliti za uspjeh misija i sve svoje boli i cijeli
život prikazivala je Bogu na korist misija. Pred samu
smrt izjavila je svojim sestrama: ,Neka mi nitko ne
daje svježeg cvijeća oko moga lijesa, već novac, što
bi imali da potroše u tu svrhu, nek, dadu za otkup i
krštenje djece, a ja ću s neba da ih štitim.“ — Ovoj
su se njezinoj želji kršćani tako odazvali, da je sv.
Tereza prošle godine proglašena posebnom zaštitni-
com misija. I već danas ima u misijama bolnica .i
škola i sjemeništa i crkvica pod njezinim imenom, a
nema misijske stanice, gdje se ne časti ova svetica. I
od tog vremena akcija za misije sve to ljepše raste i
napreduje pod imenom ,Ružičnjak sv. Tereze.“
»Društvo sv. Tereze“ ima naime trostruku
svrhu, da radi i moli: 1. za obraćanje grešnika. 2. za
svećenika i redovnička zvanja a 8. za misije megju
poganima. »Ružičnjak« je posebna sekcija tog društva,
koji se isključivo brine za uzgoj svećenika urogjenika.
Kako smo već jednom javili »Ružičnjak« u Dubrovniku
uzdržaje od prošle godine već jednog urogjenika, koji
uči, za svećenika a zove se Joakim Mageni u Taboru
(centralna Afrika) koji je sada u 16. godini života. Od

ove pak godine brine se i za drugoga, o kojemu još
nema posebnih podataka. Početkom ove godine ,Ru-
žičnjak“ se zauzeo i za uzdržavanje jednog urogjenika
učitelja vjere, svjetovnjaka, koji je bio otkupljen i
odgojen u zavodima misijonara. Već je u Dubrovnik
stigla njegova slika sa jednim dijelom djece, koju on
poučava. Taj se katekista zove Albert Fulu, a djeluje
na postaji sv. Petra Klavera u Mpika-Mbani u zapadnoj
Airici. Toj postaji pripada 18 urogjeničkih sela sa 80
katekumena (poučnika u vjeri) i to 35 dječaka i 45
djevojčica. Tu je još žestoka borba izmegju fetičizma
i kršćanstva. Albert Fulu veoma je radin i revan, sad
je u 22. godini života. Veoma je dobar sa povjerenom
mu djecom, koju tako reći uzdržaje, jer dijeli s njima
sve što mu njegovi nasadi donose ili što na drugi
način dobije. Na ovaj je način predobio povjerenje
urogjenika, koji mu rado povjeravaju svoju djecu. On je
ujedno inspektor okolnih katekista, te ih upućuje, kako
će predobiti za se novih katekumena, a_o svemu izvje-
šćuje redovito oca misijonara.

Osim toga »Ružičnjak« u Dubrovniku poslao je
više pripomoći sa raznih strana za otkup i krštenje
poganske djece, koja će većinom nosit ime sv. Tereze.
Ovaj rad »Ružičnjaka« sv. Tereze u Dubrovniku utje«;
šljiva je i radosna pojava i neće ostati bez duhovnog
ploda, jer je Svetica obećala, da će se zauzeti, da_,s neba
bude padala kiša ruža“.

i =