Br. 23. ena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Tu smo i tu ostajemo. | Liberalizam ima vodeću ulogu u našem javnom životu. Kršćanska demokracija nije do danas igrala važnije uloge, a marksistička socijalna demokracija ta- ber u našem javnom životu ne dolazi do izražaja, Nije onda čudo, da naš javni život boluje od bezna- telnosti. Ta sam princip liberalizma je beznačelnost. ako ko hoće i kako kad treba, to su načela liberalizma. | Hrvatska iuteligencija i hrvatska buržoazija tako- ner je u većini zadojena duhom liberalizma, i s toga ikakvo čudo, ako i kod nje vidimo ovu bitnu oznaku og sistema. Od napredne i starčevićeve stranke prava, preko Hrvat. Zajednice, Hrvat. Bloka i Hrv. Federali- ičke Stranke te Radićevih disidenata slvara se sada novi blok ,Hrv. Sloga“. Nulla dies sine linea, govo- li su stari Jatini, a mi bi mogli reći za našu liberalnu nteligenciju nijedna godina bez nove stranke, novog programa, novog bloka. Dezorijentacija je potpuna, jeznačelnost očita. Jedina jedna grupa hrvatske inteligencije od voje pojave u našem javnom životu pa do dana da- šnjega zadržala je ravan put i pravu liniju u svom avnom radu. Čistoća načela, radikalizam i beskom- hromisnost su glavne oznake te grupe, koja nosi ime rvatske Pučke Stranke. Ona je uspjela da i megju 5e jaštvom uzgoji tip načelnog i beskompromisnog pri- slaše svoje ideje. Pa kada je val radićevštine zahvatio naša sela i gradove, 12.000 duševnih heroja seljaka, lnika i inteligencije imalo je srčanosti i jakosti da i uz vodu, da se ne poda struji, koja je sve nosila. hova odvažnost, srčanost i ustrajnost već slavi po- du. Redovi su se Hrvat. Pučke Stanke udvostručili, i svagdano sve više i više rastu, jer HPS ne crpi ja načela na izvorima prolaznim i nestalnim. Njena čela se temelje na stancu kamenu kršćanskog nazora svijet. U svim pitanjima ona ima spremne od- vovore, jer kršćanski moral sadrži odgovore za sva Bocijalna pitanja u svim socijalnim situacijama. Stal- nost u načelima daje stalnost i u nastupanju te uvje- fi] baš ća, kada je plug HPS počeo da duboko zadire brazde u našim selima i gradovima, ustaju ne- ijatelji i hoće da je unište, traže njenu likvidaciju. Federalisti, frankovci, bućevci it. d. mogu da likvidi- aju, jer na kraju krajeva tu se radi samo o spašava- nju mandata. HPS ni u težim časovima nije likvidi- ala pa neće ni danas svijesna svoje misije, svoje za- će stvoriti kršćansko društvo, civitas christiana u ka- čkom hrvatskom narodu. Kad se ima iako uzvišeni i veliko i stalno načelo, onda ne manjka ni odvaž- st ni ustrajnost, a stara je da odvažne pomaže sreća. Dajte nam mir. Sva diplomatska poslijeratna djelatnost, svi savezi ava, sve megjunarodne konferencije kažu nam da iju za cilj održanje mira u Evropi, braneći stanje oreno ugovorima o miru. Ipak sasvim tim opažamo, evropska atmosfera nije bez baruta i da se sad na nom sad na drugom kraju podignu oblaci, koji oz- no zaprijete olujom. Ako Evropa ne uvidi svu fa- ištinu i sve licemjerje današnjih diplomatskih na- janja o miru, te ake sene pobrine da problem mira tavi na solidnu bazu, evropski će narodi ponovo jeti katastrofu, koja će ih sasvim upropastiti. Jedan od najjačih napadaja na evropski i svjetski | predstavlja govor talijanskog premijera Mussolinija, | je održao u parlamentu 26. pr. mj. U tom govoru ssolini je naglasio, da Italija treba da bude spremna megju 1935. i 1940. bude osigurana tako, da se glas čuje i da njena prava budu priznata. U času treba Italija da bude mogla mobilizirati 5 juna ljudi. Ti milijuni treba da budu dobro obo-. ani, a takogjer treba da bude jaka i mornarica i tijatika, Mussolini očito sa gotovo sigurnim datumom ishlapio. 1 cljela Evropa šuti; šuti i oruža se, krv se ljudska još nije sasvim na bojnim poljanama la, a Evropa sprema nove pokolje svojih sinova. ješćuje novu evropsku katastrofu. Duh Locarna kaže : Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK, 9. juna 1927. Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj 1:50 Din. Ovih dana je Engleska prekinula odnose sa So- vjetskom Rusijom, jer da Rusija svojom agitacijom ruši društveni poredak. Dobro, slažemo se, treba bianiti pravni poredak. Ali zar ovakvi govori Mussolinija ne predstavljaju najveću opasnost za društveni i pravni poredak ? Eviopski kapitalizam se buni proti sovjet- ske agitacije, jer se iu njemu o glavi radi. Megjutim ne buni se proti fašističkog militarizma i njegove ra- tobornosli, jer kapitalizam računa ma dobit, a dobit je u ratu najveće. Ali u jednome se kapitalizam, u čijim se rukama nalazi većina evropskih vlada, vara. Pohlepa za dobitkom zatvara mu oči pred činjenicom, da scci- jalnim revolucijama najbolje prija atmosfera bijede i rata. Evropa treba da otvori oči te da ljudima, koji vole da zveckaju sabljom, dade znati, da su narodi siti tog zveckanja, le onu evangjeosku, ko se mača laća od mača i gine. Ali siguino je, da Evropa oči neće otvo- riti, dok njeme vlada duh materijalističkog i liberali- stičkeg kapitalizma. Tek će onda evropski narodi odah- nuti, kada zavlada Evropom Civitas Dei, kraljestvo Božje. Iz katoličkog života u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). 1, Posveta barjaka kat. srednjoškolske omladine. Zauzimanjem revnog katehete na srednjim školama u Beogradu Mgra Dr. J. Magjerca katolička omladina muška i ženska nabavila je po jedan barjak. Oba barjaka su od fine svile zlatom izatkane, pravo remek djelo ručne radnje. Onaj muške omladine ima s jedne strane na bijelom polju sliku presv. Srca Isusova, s natpisom ,Dogji kraljevstvo Tvoje“, a s druge strane na crvenom polju slike sv. Ćirila i Metoda. Onaj žen- omladine ima s jedne strane na bijelom polju sliku bezgrješne Djevice s natpisom ,Sva si lijepa, o Mari- jo“, a s druge strane ma zelenom polju jagnje-simbol Jaganjca Božjega. Oba barjaka veoma svečanim načinom bila su blagoslovljena u nedjelju po Spasovdanu. Sv. čin obavio je sam preuzv. g. Papinski Nuncij Mer. Pellegrinetti uz asistenciju beogradskog Konsistorija i ostalih sve- ćenika. Kumovale su: barjaku muške omladine g.gja Matilda Mataušek, a barjaku ženske omladine g.gja Sofija Dr. Šumanova. Obje su gospogje obdarile bar- jake svilenom trobojnom (jugosl.) vrpcom zlatom iz- vezenom i održale lijepe čuvstvene govore pri predaji barjaka iza blagoslova. Iz ruku g.gje Mataušek primio je barjak predsjednik akademskog kluba sv. Ćirila i Metoda g. P. Glavaš, a iz ruku g.gje Šumanove. pri- mila je ženski barjak članica akad. kluba sv. Ćirila i Metoda medicinerka g.gjica Seelgrad. Obojica su pri tom izrekli kratke lijepe govore obećavajući u ime sve kat, omladine beogradske, da će čuvati i paziti kao sveti amanet te barjake. Sav sv. čin obavio se u nadbiskupskom vrtu, gdje je bio improvisiran oltar, na kojemu je preuzv. Nuncij čitao sv. Misu i odakle je blagoslovio barjake. Prije blagoslova održao je odulji govor o značenju barjaka g. Dr. Lončar, prof. retorike u Zagrebu, koji je beogradske omladince pozdravio u ime tisuća i ti- suća hrvatskih omladinaca iz bijelog Zagreba. Iza blagoslova slijedilo je pribijanje zlatnih čavala u držak. Prvi je čavao pribio pozdravljen burno od svih na- zočnih preuzv. Nuncij izrekavši tom prigodom kratki, ali veoma značajni govor na hrvatskom jeziku, a u- pravljen nazočnoj kat. omladini muškoj i ženskoj. Kroz čitav: sat pribijali su razni drugi bilo u ime svoje bilo kao delegati drugih zlatne čavliće uz veselo pljeskanje omladine. Nakon svršenog čina u nadbiskupskom vrtu sva je povorka krenula korporativno pod razvijenim novo blagoslovljenim barjacima kroz Studeničku i Krunsku ulicu u stolnu crkvu Krista Kralja, gdje je otpjevan »Tebe Boga hvalimo“. U 1 s. popodne bio je prire- gjen banket u kat. ,Klaride“, kojemu je uz preuzv. Nuncija bilo nazočno beogr. svećenstvo, kume i bar- jaktari. Preko banketa izrečeno je više nazdravica. 2. Odlikovanje g.gje Mataušek. Plemenita g.gja Matilda Mataušek, supruga g. Karla M. i majka četvero sinova, odlikovana je od sv. O. Pape Križem ,pro Ecclesia et Pontitice“. To je odlikovanje gospogja za odbor gipal Dubrovačke Hrvatske Tiskare E I Birimša) - Dado nA Vlasnik - izdavač - urednik: »NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. potpuno zaslužila. Ona je uporedo sa svojim supru- gom g. Karlom, koji je već prije bio odlikovan istim odličjem od sv. O, Pape, vazda megju prvima, kad se radi o kakvoj katoličkoj stvari u Beogradu. Pred- sjednica je karitativnog društva sv. Vinka kao što je g. Karlo predsjednik društva za gradnju katedrale. Obojica i moralno i materijalno (jer su imućni) pot- pomažu kat. institucije i svakom prigodom spravui su ua svaku žrtvu, kad se radi o katoiičkoj stvari. Čast im i dika, a ugledali se u njih i drugi! 3. Kat. akademsko društvo sv. Ćirila i Metoda završilo je u subotu na 28. maja predavanjem O. P. Vlašića ,o bibliji i znanosti“ ovogodišnje svoje dje- lovanje ispunjeno predavanjima i inim radom u duhu katoličkih ideala. Mladi junaci domalo idu na ferije, Želimo im, da se osviježeni vrate do godine i nastave raditi u započetom pravcu na probugjenju kat. života megju studentima u Beogradu. Jubilej g. Andra Mitrovića. U subotu 14. maja proslavio je 25-godišnjicu svog umjetničkog rada naš sugragjanin, direktor opere u Mariboru g. Andro Mitrović. Čitav svoj život on je posvetio muzici, umjetnosti i premda je na mnoge za- preke i teškoće nailazio, njegov idealizam nije malak- sao nikada. Čak ni danas, kada se uslijed raznih naših balkanskih prilika i neprilika nalazi u teškoj krizi nje- govo najveće, a sigurno i najmilje djelo, mariborska opera. On ne očajava, on radi, on spašava. I mi mu želimo u tom radu puno uspjeha na korist i procvat velikog kulturnog djela, koje on vodi. G. Andro Mitrović započeo je svoju dirigentsku karijeru, po svršetku studija u Pragu, na kazališiu u Ljubljani. Tu je prvi put dirigirao 1901. Kasnije je po raznim našim gradovima služio kao kapelnik, dok nije primio mjesto dirigenta opere u Osijeku. Dubrovčani se još sjećaju gostovarija osječke opere 1914. god. i uspjelog crkvenog koncerta u Dominikanaca, koje je vodio gospar Andro. Za vrijeme rata bio je kapelnik vojne muzike u Zagrebu, a kasnije za šest sezona bio je kapelnikom zagrebačke opere, gdje je na poseban način afirmirao svoje dirigentske sposobnosti. Od 1915. do 1922. vodi Gradsko Kazalište u Varaždinu, a 1922. prima mjesto direktora epere u Mariboru i sa kratkim prekidom u 1925-1926 na tom mjestu ostaje do danas. G. A. Mitrović je poznat i kao komponista. Ističu se njegove ,Alleluja“, ,Miris Smirne“, ,Super Flu- mina Babylonis“ i ,Canticum Canticorum“ kompono- van za krunisanje Kralja Petra. Komponirao je i operu u 1 činu ,Priča jedne noći“, koja se je izvagjala u Zagrebu te bila lijepo primljena od publike i kritike. Maribor se je dostojno odužio 14. maja g. Mitroviću. Kazalište je bilo prepuno. Brojni darovi i čestitke, te lovor-vijenci bili su znak očitog priznanja naše umjet- ničke javnosti za kulturni i umjetnički rad našeg gos- para Andra. Kako čujemo g. Mitrović dolazi ovoga ljeta u Dubrovnik, pa bi za Dubrovnik bilo časno, kada bi se i on pridružio Mariboru u proslavi jubileja jednog zaslužnog sina svima uam milog Dubrovnika. Pismo iz Rima. Uspostava Križa u Koloseju. Historija nekadaš- njeg rimskog carstva posvetila je mnogo stranica gla- sovitom amfiteatru Flavijaca, jer je.to bilo mjesto, gdje je ondašnja poganska publika udovoljavala svojoj »kulturnoj“ težnji za ,panes et cincenses“ prisustvu- jući poznatim gladiatorskim igrama. I kršćanstvo se, dakako na drugi mačin sjeća arhitektonske nemani Koloseja. Jer, u areni, oko koje su stajale hiljade rimskih gragjana, žednih kršćanske krvi, sa Imperatorom, praćenim od vestalinka na čelu, prolijevali su mučeničku krv oni, kojima je Krist bio početak i svrha života. Arena Koloseja, dio je one njive, koja je natopljena mučeničkom krvlju, urodila bezbrojnim četama Kristovih sljedbenika. Doba poganskog Rima ustupilo je konačno mjesto novom, kršćanskom vječnom Rimu, gdje je Petar vid- ljivi vladar Kristove crkve. Tako i Kolosej mjesto do-