Br. 23.

  

ena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

 

Tu smo i tu ostajemo.

| Liberalizam ima vodeću ulogu u našem javnom
životu. Kršćanska demokracija nije do danas igrala
važnije uloge, a marksistička socijalna demokracija ta-
ber u našem javnom životu ne dolazi do izražaja,
Nije onda čudo, da naš javni život boluje od bezna-
telnosti. Ta sam princip liberalizma je beznačelnost.
ako ko hoće i kako kad treba, to su načela liberalizma.
| Hrvatska iuteligencija i hrvatska buržoazija tako-
ner je u većini zadojena duhom liberalizma, i s toga
ikakvo čudo, ako i kod nje vidimo ovu bitnu oznaku
og sistema. Od napredne i starčevićeve stranke prava,
preko Hrvat. Zajednice, Hrvat. Bloka i Hrv. Federali-
ičke Stranke te Radićevih disidenata slvara se sada
novi blok ,Hrv. Sloga“. Nulla dies sine linea, govo-
li su stari Jatini, a mi bi mogli reći za našu liberalnu
nteligenciju nijedna godina bez nove stranke, novog
programa, novog bloka. Dezorijentacija je potpuna,
jeznačelnost očita.

Jedina jedna grupa hrvatske inteligencije od
voje pojave u našem javnom životu pa do dana da-
šnjega zadržala je ravan put i pravu liniju u svom
avnom radu. Čistoća načela, radikalizam i beskom-
hromisnost su glavne oznake te grupe, koja nosi ime
rvatske Pučke Stranke. Ona je uspjela da i megju
5e jaštvom uzgoji tip načelnog i beskompromisnog pri-
slaše svoje ideje. Pa kada je val radićevštine zahvatio
naša sela i gradove, 12.000 duševnih heroja seljaka,
lnika i inteligencije imalo je srčanosti i jakosti da
i uz vodu, da se ne poda struji, koja je sve nosila.
hova odvažnost, srčanost i ustrajnost već slavi po-
du. Redovi su se Hrvat. Pučke Stanke udvostručili,
i svagdano sve više i više rastu, jer HPS ne crpi
ja načela na izvorima prolaznim i nestalnim. Njena
čela se temelje na stancu kamenu kršćanskog nazora
svijet. U svim pitanjima ona ima spremne od-
vovore, jer kršćanski moral sadrži odgovore za sva
Bocijalna pitanja u svim socijalnim situacijama.  Stal-
nost u načelima daje stalnost i u nastupanju te uvje-

 

  

 

 

   
  
 

 

 

 

fi] baš ća, kada je plug HPS počeo da duboko
zadire brazde u našim selima i gradovima, ustaju ne-
ijatelji i hoće da je unište, traže njenu likvidaciju.
Federalisti, frankovci, bućevci it. d. mogu da likvidi-
aju, jer na kraju krajeva tu se radi samo o spašava-
nju mandata. HPS ni u težim časovima nije likvidi-
ala pa neće ni danas svijesna svoje misije, svoje za-
će stvoriti kršćansko društvo, civitas christiana u ka-
čkom hrvatskom narodu. Kad se ima iako uzvišeni
i veliko i stalno načelo, onda ne manjka ni odvaž-
st ni ustrajnost, a stara je da odvažne pomaže sreća.

Dajte nam mir.

Sva diplomatska poslijeratna djelatnost, svi savezi
ava, sve megjunarodne konferencije kažu nam da
iju za cilj održanje mira u Evropi, braneći stanje
oreno ugovorima o miru. Ipak sasvim tim opažamo,
evropska atmosfera nije bez baruta i da se sad na
nom sad na drugom kraju podignu oblaci, koji oz-
no zaprijete olujom. Ako Evropa ne uvidi svu fa-
ištinu i sve licemjerje današnjih diplomatskih na-
janja o miru, te ake sene pobrine da problem mira
tavi na solidnu bazu, evropski će narodi ponovo
jeti katastrofu, koja će ih sasvim upropastiti.

Jedan od najjačih napadaja na evropski i svjetski
| predstavlja govor talijanskog premijera Mussolinija,
| je održao u parlamentu 26. pr. mj. U tom govoru
ssolini je naglasio, da Italija treba da bude spremna
megju 1935. i 1940. bude osigurana tako, da se
glas čuje i da njena prava budu priznata. U
času treba Italija da bude mogla mobilizirati 5
juna ljudi. Ti milijuni treba da budu dobro obo-.
ani, a takogjer treba da bude jaka i mornarica i
tijatika, Mussolini očito sa gotovo sigurnim datumom

  
 

 

 

 

 
   
 

  

 
   
 
 
  
   
  
 
  
 

 

 

 

 

 

   
 
  

ishlapio. 1 cljela Evropa šuti; šuti i oruža se,
krv se ljudska još nije sasvim na bojnim poljanama
la, a Evropa sprema nove pokolje svojih sinova.

ješćuje novu evropsku katastrofu. Duh Locarna kaže :

 

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK, 9. juna 1927.

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

Ovih dana je Engleska prekinula odnose sa So-
vjetskom Rusijom, jer da Rusija svojom agitacijom ruši
društveni poredak. Dobro, slažemo se, treba bianiti
pravni poredak. Ali zar ovakvi govori Mussolinija ne
predstavljaju najveću opasnost za društveni i pravni
poredak ? Eviopski kapitalizam se buni proti sovjet-
ske agitacije, jer se iu njemu o glavi radi. Megjutim
ne buni se proti fašističkog militarizma i njegove ra-
tobornosli, jer kapitalizam računa ma dobit, a dobit je
u ratu najveće. Ali u jednome se kapitalizam, u čijim
se rukama nalazi većina evropskih vlada, vara. Pohlepa
za dobitkom zatvara mu oči pred činjenicom, da scci-
jalnim revolucijama najbolje prija atmosfera bijede i rata.

Evropa treba da otvori oči te da ljudima, koji vole
da zveckaju sabljom, dade znati, da su narodi siti tog
zveckanja, le onu evangjeosku, ko se mača laća od
mača i gine. Ali siguino je, da Evropa oči neće otvo-
riti, dok njeme vlada duh materijalističkog i liberali-
stičkeg kapitalizma. Tek će onda evropski narodi odah-
nuti, kada zavlada Evropom Civitas Dei, kraljestvo Božje.

 

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

1, Posveta barjaka kat. srednjoškolske omladine.
Zauzimanjem revnog katehete na srednjim školama u
Beogradu Mgra Dr. J. Magjerca katolička omladina
muška i ženska nabavila je po jedan barjak. Oba
barjaka su od fine svile zlatom izatkane, pravo remek
djelo ručne radnje. Onaj muške omladine ima s jedne
strane na bijelom polju sliku presv. Srca Isusova,
s natpisom ,Dogji kraljevstvo Tvoje“, a s druge strane
na crvenom polju slike sv. Ćirila i Metoda. Onaj žen-
omladine ima s jedne strane na bijelom polju sliku
bezgrješne Djevice s natpisom ,Sva si lijepa, o Mari-
jo“, a s druge strane ma zelenom polju jagnje-simbol
Jaganjca Božjega.

Oba barjaka veoma svečanim načinom bila su
blagoslovljena u nedjelju po Spasovdanu. Sv. čin obavio
je sam preuzv. g. Papinski Nuncij Mer. Pellegrinetti
uz asistenciju beogradskog Konsistorija i ostalih sve-
ćenika. Kumovale su: barjaku muške omladine g.gja
Matilda Mataušek, a barjaku ženske omladine g.gja
Sofija Dr. Šumanova. Obje su gospogje obdarile bar-
jake svilenom trobojnom (jugosl.) vrpcom zlatom iz-
vezenom i održale lijepe čuvstvene govore pri predaji
barjaka iza blagoslova. Iz ruku g.gje Mataušek primio
je barjak predsjednik akademskog kluba sv. Ćirila i
Metoda g. P. Glavaš, a iz ruku g.gje Šumanove. pri-
mila je ženski barjak članica akad. kluba sv. Ćirila i
Metoda medicinerka g.gjica Seelgrad. Obojica su pri
tom izrekli kratke lijepe govore obećavajući u ime sve

kat, omladine beogradske, da će čuvati i paziti kao
sveti amanet te barjake.

Sav sv. čin obavio se u nadbiskupskom vrtu,
gdje je bio improvisiran oltar, na kojemu je preuzv.
Nuncij čitao sv. Misu i odakle je blagoslovio barjake.
Prije blagoslova održao je odulji govor o značenju
barjaka g. Dr. Lončar, prof. retorike u Zagrebu, koji
je beogradske omladince pozdravio u ime tisuća i ti-
suća hrvatskih omladinaca iz bijelog Zagreba. Iza
blagoslova slijedilo je pribijanje zlatnih čavala u držak.
Prvi je čavao pribio pozdravljen burno od svih na-
zočnih preuzv. Nuncij izrekavši tom prigodom kratki,
ali veoma značajni govor na hrvatskom jeziku, a u-
pravljen nazočnoj kat. omladini muškoj i ženskoj.
Kroz čitav: sat pribijali su razni drugi bilo u ime svoje
bilo kao delegati drugih zlatne čavliće uz veselo
pljeskanje omladine.

Nakon svršenog čina u nadbiskupskom vrtu sva
je povorka krenula korporativno pod razvijenim novo
blagoslovljenim barjacima kroz Studeničku i Krunsku
ulicu u stolnu crkvu Krista Kralja, gdje je otpjevan
»Tebe Boga hvalimo“. U 1 s. popodne bio je prire-
gjen banket u kat. ,Klaride“, kojemu je uz preuzv.
Nuncija bilo nazočno beogr. svećenstvo, kume i bar-
jaktari. Preko banketa izrečeno je više nazdravica.

2. Odlikovanje g.gje Mataušek. Plemenita g.gja

Matilda Mataušek, supruga g. Karla M. i majka četvero
sinova, odlikovana je od sv. O. Pape Križem ,pro

Ecclesia et Pontitice“. To je odlikovanje gospogja

za odbor
gipal Dubrovačke Hrvatske Tiskare E I Birimša) - Dado nA

Vlasnik - izdavač - urednik:

»NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik.

potpuno zaslužila. Ona je uporedo sa svojim supru-
gom g. Karlom, koji je već prije bio odlikovan istim
odličjem od sv. O, Pape, vazda megju prvima, kad
se radi o kakvoj katoličkoj stvari u Beogradu. Pred-
sjednica je karitativnog društva sv. Vinka kao što je
g. Karlo predsjednik društva za gradnju katedrale.
Obojica i moralno i materijalno (jer su imućni) pot-
pomažu kat. institucije i svakom prigodom spravui su
ua svaku žrtvu, kad se radi o katoiičkoj stvari. Čast
im i dika, a ugledali se u njih i drugi!

3. Kat. akademsko društvo sv. Ćirila i Metoda
završilo je u subotu na 28. maja predavanjem O. P.
Vlašića ,o bibliji i znanosti“ ovogodišnje svoje dje-
lovanje ispunjeno predavanjima i inim radom u duhu
katoličkih ideala. Mladi junaci domalo idu na ferije,
Želimo im, da se osviježeni vrate do godine i nastave
raditi u započetom pravcu na probugjenju kat. života
megju studentima u Beogradu.

Jubilej g. Andra Mitrovića.

U subotu 14. maja proslavio je 25-godišnjicu svog
umjetničkog rada naš sugragjanin, direktor opere u
Mariboru g. Andro Mitrović. Čitav svoj život on je
posvetio muzici, umjetnosti i premda je na mnoge za-
preke i teškoće nailazio, njegov idealizam nije malak-
sao nikada. Čak ni danas, kada se uslijed raznih naših
balkanskih prilika i neprilika nalazi u teškoj krizi nje-
govo najveće, a sigurno i najmilje djelo, mariborska
opera. On ne očajava, on radi, on spašava. I mi mu
želimo u tom radu puno uspjeha na korist i procvat
velikog kulturnog djela, koje on vodi.

G. Andro Mitrović započeo je svoju dirigentsku
karijeru, po svršetku studija u Pragu, na kazališiu u
Ljubljani. Tu je prvi put dirigirao 1901. Kasnije je po
raznim našim gradovima služio kao kapelnik, dok nije
primio mjesto dirigenta opere u Osijeku. Dubrovčani
se još sjećaju gostovarija osječke opere 1914. god. i
uspjelog crkvenog koncerta u Dominikanaca, koje je
vodio gospar Andro. Za vrijeme rata bio je kapelnik
vojne muzike u Zagrebu, a kasnije za šest sezona bio
je kapelnikom zagrebačke opere, gdje je na poseban
način afirmirao svoje dirigentske sposobnosti. Od 1915.
do 1922. vodi Gradsko Kazalište u Varaždinu, a 1922.
prima mjesto direktora epere u Mariboru i sa kratkim
prekidom u 1925-1926 na tom mjestu ostaje do danas.

G. A. Mitrović je poznat i kao komponista. Ističu
se njegove ,Alleluja“, ,Miris Smirne“, ,Super Flu-
mina Babylonis“ i ,Canticum Canticorum“ kompono-
van za krunisanje Kralja Petra. Komponirao je i operu
u 1 činu ,Priča jedne noći“, koja se je izvagjala u
Zagrebu te bila lijepo primljena od publike i kritike.
Maribor se je dostojno odužio 14. maja g. Mitroviću.
Kazalište je bilo prepuno. Brojni darovi i čestitke, te
lovor-vijenci bili su znak očitog priznanja naše umjet-
ničke javnosti za kulturni i umjetnički rad našeg gos-
para Andra. Kako čujemo g. Mitrović dolazi ovoga
ljeta u Dubrovnik, pa bi za Dubrovnik bilo časno,
kada bi se i on pridružio Mariboru u proslavi jubileja
jednog zaslužnog sina svima uam milog Dubrovnika.

 

Pismo iz Rima.

Uspostava Križa u Koloseju. Historija nekadaš-
njeg rimskog carstva posvetila je mnogo stranica gla-
sovitom amfiteatru Flavijaca, jer je.to bilo mjesto, gdje
je ondašnja poganska publika udovoljavala svojoj
»kulturnoj“ težnji za ,panes et cincenses“ prisustvu-
jući poznatim gladiatorskim igrama.

I kršćanstvo se, dakako na drugi mačin sjeća
arhitektonske nemani Koloseja. Jer, u areni, oko koje
su stajale hiljade rimskih gragjana, žednih kršćanske
krvi, sa Imperatorom, praćenim od vestalinka na čelu,
prolijevali su mučeničku krv oni, kojima je Krist bio
početak i svrha života. Arena Koloseja, dio je one
njive, koja je natopljena mučeničkom krvlju, urodila
bezbrojnim četama Kristovih sljedbenika.

Doba poganskog Rima ustupilo je konačno mjesto
novom, kršćanskom vječnom Rimu, gdje je Petar vid-
ljivi vladar Kristove crkve. Tako i Kolosej mjesto do-