Poštarina plaćena u gotovu.
/ Br. 24.
DUBROVNIK, 16. juna 1927.
God. IX.
Narodna Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Nova mčka
Politika g. Stjepana Radića ide u posljedrije vri-
jeme za tim, da se, napuštajući nacijonalno hrvatsko
stanovište orijentira potpuno u pravcu staleške seljačke
stranke, Pošto je njegova kratkovidna i vrtoglavna iz-
dajnička hrvatska nacijonalna politika dovela do pot-
punog kraha gigantsku borbu hrvatskog naroda za
ravnopravnost i slobodu, g. S. Radić nastoji naći for-
mulu, pomoću koje se nada sačuvati svoje neograni-
teno gospodstvo u hrvatskim masam. Misli da će naj-
bolje uspjeti, ako bude laskao seljačkom elementu i
ako bude našem seljaku omrazio inteligenciju, koju
on od reda naziva s, pokvarenom gospodom“,
Ostavimo na stranu sada svu štetu, koju naš hr-
vatski narod trpi od ovakve demagoške i nemoralne
lagitacije g. Radića. Mi ćemo se samo osvrnuti na rad
g Radića megju seljaštvom za vrijeme njegovog skoro
llvadeset godišnjeg javnog rada.
G. Stjepan Radić odmah u početku svog javnog
luda obratio je svoju pažnju našem zapuštenom selu
itamo započeo svojim radom. Ali rad g. Radića na
glu bio je jednostran. Radić je unio na selo političku
[borbu i ništa više. Megjutim za jednu akciju, koju je
|stj. Radić označio seljačkim pokretom, politička akcija
linije dovoljna da zadovolji sve zahtjeve sela, koje ono
| postavlja na jedan seljački pokret. Uz političku orga-
|lnizaciju, jedan seljački. pokret mora da pruži selu jaku
|iprosvjetnu i jaku ekonomsku organizaciju. Toga svega
imi u Radićevom pokretu nemamo. Radić se je zado-
lvoljio da na selu osnuje svoju političku organizaciju,
|lda proširi svoj »Domi« i na tome je stao. Tmina ne-
fmmanja i neprosvijetljenosti pokriva i dalje u ogrom-
| noj većini naše selo, a ekonomski ono i danas grca
u šakama lihvara i raznih bunaka. G. Stj, Radić u či-
[luvom svom javnom radu nije pokazao ni najmanje
(lsmisla za riješavanje uajprečih i najvitalnih pitanja na-
šega sela. Njemu je selo služilo samo za štafažu, da
se može popeti na ministarsku stolicu. Pa kako je
lljednom na laku ruku izdao hrvatski narodni program
lsamo da sebe. spasi, ne bi nas ni malo čudilo, da sutra
llizda i seljački program za zdjelu leće.
Hrvatski narod se trijezni. Na svim stranama pu-
caju obruči i ruši se zgrada, koja je bila zasnovana
[la laži i demagogiji. Hrvatski seljak se neće dati za-
(vesti najnovijim obećanjima Stj. Radića. Hrvatski narod
(le na svojim legjima osjetio koliko vrijedi Radićeva
riječ, pa čak i zakletva.
1 Kršćanska politika jedina je kadra da spasi hr-
fliatski narod od propasti političke, ekonomske i kul-
lume. Pogledajmo samo Sloveniju i rad SLS ne samo
Ima političkom, već i na kulturnom i ekonomskom ja-
|lčanju slovenskog seljaka, pa ćemo se uvjeriti, da je-
dino u redovima HPS hrvatski seljak može da nagje
svoj politički, kulturni i ekonomski spas.
Za slobodu škole.
| Masonerija, čim se dočepa vlasti u jednoj državi,
nastoji da monopolizira za državu škole, kako bi od-
ni sistem u školama mogla prilagoditi svojim na-
čelima dekristijanizacije. Katolici, i uopće sve pozi-
lvne religije, morali su da izdrže najveće i najteže
borbe sa. masonerijom upravo na školskom pitanju.
= I kod mas je masonerija svoj juriš ma kršćansku
šu našega naroda započela napadajem na školu.
[Svi smo mi svjedoci onih pokušaja, koji su kod nas
(flravljeni u cilju, da se uticaj religije ukloni iz škole.
(Grkva, koja je najviše doprinijela kulturnom razvitku
h evropskih naroda, imala bi da bude isključena iz
lskih zgrada, križ bi imao biti uklonjen iz školskih
toba, auktoritet. božji izbačen iz morala i zamijenjen
Huktoritetom prirode, čovječanstva i t. d. Ostavljajući
stranu sve dosadašnje pokušaje masonerije, za
kristijanizacijom naše škole, mi ćemo našim čitate-
ima svratiti pažnju na dva najnovija ataka na školu,
oj mi svoju djecu povjeravamo na uzgoj.
Ministar Prosvjete izdao je uredbu o školskim
[ltdborima oblasnim i općinskim. U tim školskim od-
borima zastupana je ssmoupravna vlast, škola, po
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Izlazi svakog Četvrta.
Pojedini broj 1:50 Din.
jednom učitelju, te roditelji sa pet pismenih odbornika.
Crkva, kao važni prosvjetni i kulturni faktor, nema
zastupstva u ovim odborima, premda je osnovni zah-
tjev svih pozitivno vjerujućih roditelja, da uzgoj u
školi mora da ide paralelno i u suglasju sa religij-
skom nastavom. Ali naši liberalci i liberalčići, boje se
crkvenog uticaja i nastoje, da njezin upliv na školstvo
sasvim isključe. Nadamo se da će naše oblasti i općine
znati da doskoče ovoj nepravdi, koja je nanesena crkvi,
pa da će i u oblasne i u općinske odbore uvijek bi-
rati barem po jednog svećenika.
U mjesecu travnju održana je u Ministarstvu
Prosvjete anketa, na kojoj se raspravljalo pitanje reor-
ganizacije nastave u srednjim školama. Na ovu kon-
ferenciju nije bio pozvan ni jedan predstavnik ni ka-
toličke ni pravoslavne crkve, pa ipak je donesen za-
ključak, da se vjeronauk u realnim gimnazijama pre-
dava samo od 1 do 6 razreda po 2 sata tjedno, u
klasičnim gimnazijama pak i realkama samo od 1 do
4 razreda. Proti ovom nacrtu protestovali su zajednički
predstavnici katoličke i pravoslavne crkve.
Ovo su samo dva primjera masonske akcije oko
dekristijanizacije društva. Ako masorierija Hoće da po-
moću državne vlasti utuče svaki uticaj crkve na kul-
turni život našega naroda, onda i mi katolici moramo
nastojati, da političkom snagom odbijemo navale.
Svakim danom sve više uvigjamo, kako je izdajničko
nastojanje svih onih, koji propovijedaju depolitizaciju
katolika. Hrv, Pučka Stranka poziva u svoje redove sve
one, koji osjećaju potrebu borbe odlučne i beskompro-
misne za slobodu kulturne i odgojne akcije katoličke
crkve u našem hrvatskom narodu.
Što je na stvari?
U novinama se je u posljednje vrijeme mnogo
pisalo o t. zv. Hrvatskom Bloku, u koji bi pored fede-
ralista i frankovaca i bućevaca ušla i naša hrvatska
pučka stranka. I zaista u tom smislu su i vogjeni
pregovori izmegju ovih stranaka, ali ma žalost ovi
pregovori nijesu doveli do rezultata, uslijed upravo
smiješnih prijedloga sa strane federalista, frankovaca
i bućevaca. Mi ćemo progovoriti u našem listu o toku
ovih pregovora, da naši pučani budu upućeni u stvar
i da znadu do koga je krivica što nije došlo do iz-
bornog sporazuma ovih hrvatskih stranaka.
Sa naše strane sudjelovali su u pregovorima pred-
sjednik Barić, tajnik Šimrak i urednik Matulić. Na pr-
vom sastanku sporazumjeli su se delegati odnosnih
hrvatskih stranaka, da kao osnova ima da služi broj
glasova palih u prošlim oblasnim izborima. Na tim
izborima pučka stranka je dobila oko 27.000 glasova,
federalisti oko 22.000, a pravaši i bućevci zajedno nešto
oko 14.000 glasova. Dakle prema našim 27.000 gla-
sova, stoji njihovih 36.000, pa su naši izaslanici prema
tome imali pravo tražiti, da na svaka 4 njihova zastu-
pnika dogju tri naša.
Megjutim, da se ne bi reklo, da Pučka Stranka
radi pohlepe za mahdatima cijepa slogu Hrvata, naši
su delegati postavili zehtjev, koji'je morao biti pri-
hvaćen, da je bilo dobre volje kod protivne strane,
Naši su tražili, da od 10 zastupnika bude 7 njihovih,
a 3 naša. Uz to su naši izjavili da, ako bi mi dobili
više zastupnika nego nam po razmjeru glasova kod
oblasnih izbora pripada, naši će zastupnici dati ostavke,
da bi njihovi ljudi mogli doći na ta mjesta.
Ovaj predlog naših delegata pregovarajuće stranke
nijesu htjele da prime, već su naknadno postavile
protu prijedlog po kome oni Hrvatskoj Pučkoj Stranci,
kao najjačoj hrvatskoj protucentralističkoj sranci ustu-
paju od 10 mandata 1 mandat, a njima ih ostaje 9.
Razumije se, da na ovakav prijedlog naši delegati
nijesu mogli pristati, a da su mudro i pametno radili
dokazuje jednoglasno odobrenje Vrhovnog Vijeća
stranke njihovim pregovorima i zaključcima.
Federalisti, frankovci i Dućevći nudili su nam
još i politički sporazum, naime sporazum po kome
bi HPS prestala postojati i pretopila u novu stranku.
Naši delegati su ovo najodlučnije odbili. Razloge ćemo
iznijeti drugi put. Za sada samo ovo : Od svog po-
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun F1č — Dubrovnik,
stanka do danas HPS nije, ni u pobjedama ni u po-
razima, osjetila potrebu da likvidira. Najmanje tu
potrebu osjeća danas, kada se broj njezinih pristaša
svakim danom uvećava. Mi ćemo i danas ići samo-
stalno u borbu, kao što smo išli i onda, kada su i
frankovci i federalisti i bućevci bili Radićeve trublje,
kad su izvikivali Radićeve laži i prikazivali ih na-
rodu kao svetinju. Mi imamo svoj program, kome
ostajemo vijerni, a nijesmo hobotnice da mijenjamo
boju svaki čas. Mi vjerujemo u pravednost i istinitost
našega programa, pa smo sigurni da će nam doći po-
bjeda u znaku : hrvatstva, križa i pluga.
Komunikej Vrhovnog Vijeća H. P. Stranke.
U srijedu, 8. lipnja, sastalo se u Zagrebu Vir-
hovno Vijeće Hrvatske Pučke Stranke. Prisustvovalo
je do 150 delegata iz svih hrvatskih krajeva. Sastanak
je otvorio i predsjedao mu predsjednik stranke g.
Stjepan Barić. Glavni tajnik stranke dr. Janko Šimrak
podao je izvještaj o radu stranke od zadnjeg sastanka
Vrhovnog Vijeća prigodom raspisa oblasnih izbora.
Zatim su izaslanici izvjestili o stanju stranke u raznim
krajevima. Iz svih tih izvještaja vidi se veliko napre-
dovanje Hrvatske Pučke Stranke. Svi su izvještaji pri-
mljeni na zuanje. Zatim je predsjednik stranke gosp.
Barić prikazao maš vanjski i nutarnji politički položaj
te opširno izvijestio Vijeće o pregovorima predsjedni-
štiva HPS sa delegatima Hrvatske federalističke seljačke
sranke, Hrv. stranke prava i grupe Dra Buča oko
sklapanja izbornog sporazuma svih hrvatskih protu-
centralističkih stranaka. Vrhovno je Vijeće jednodušno
primilo na znanje taj izvješjaj i potpuno odobrilo
držanje svojih delegata. Napose je s odobravanjem
usvojilo, što su odmah na početku odlučno odbili
razgovor o stalnoj i trajnoj političkoj i parlamentarnoj
kooperaciji tih stranaka. Vrhovno Vijeće nije našlo za
shodno da mijenja štatute stranke, po kojima se iza-
brani poslanici imaju ravnati jedino po direktivima
Vrhovnog Vijeća Hrv. Pučke Stranke. Ta bi promjena
bila nužna u slučaju da se poslanici obvežu na disci-
plinu poslaničkog kluba, koji bi bio sastavljen od
poslanika raznih stranaka, jer bi ih ta disciplina mo-
gla priječiti u provogienju zaključaka svog vrhovnog
stranačkog foruma. Vrhovno je Vijeće požalilo, što
su delegati drugih stranaka svojim konačnim nepri-
hvativim predlozima onemogućili svaki izborni spora-
zum s HPS te je konstatiralo, da su oni time razbili
pregovore i isključili svaki daljnji razgovor oc izbornoj
kooperaciji. Vrhovno je Vijeće s oduševljenjem jedno-
glasno prihvatilo zaključak, da HPS samostalno na-
stupi u slijedećim izborima. Birano je novo vodstvo
stranke, pa je megju ostalima za predsjednika ponovno
izabran gosp. Stjepari Barić, za podpredsjednika Dr.
Ante Dulibić i seljak Đuro Deverić, a za glavnog
tajnika Dr. Janko Šimrak,
Proslava svetoga Frana u Sarajevu.
Sarajevo sprema veličinstvenu proslavu 700-go-
dišnjice sv. Frana 14. i 15. augusta o. g. Proslavu,
kojom hoće: kao glavni grad hrvatske katoličke Bosne
da dostojno završi i okruni čitav niz vanredno uspje-
lih proslava održanih širom Bosne i Hercegovine, Pros-
lavu, kojom hoće da iskaže svoju harnost za ogromna
dobročinstva, koja mu je izkazao sv. Frano preko svo-
jih sinova. Proslavu, kojom hoće bosanski Hrvat i
katolik da posvjedoči i naglasi pred čitavom javnošću
braniti djedovsku baštinu sv. vjeru, koju je kroz či-
tavu svoju žalosnu i krvavu ali slavnu. povijest tako
skupo plaćao itako brižljivo čuvao. Proslavu, na koju
će, nadamo se, u velikom broju dohrliti i ostala naša
katolička braća iz svih zemalja hrvatske domovine, pa
i iz čitave države, da manifestiraju s nama nepokole-
bivu slogu, zajednicu u ciljevima borbi i obrani.
Odbor za: proslavu porazdijelio se je na razne
sekcije i marljivo se sprema da omogući sve pogod-
nosti, kako će ova proslava biti dostojan osvit_na
700-godišnjicu sv. Frana, zahvalni spomen na 400 go-
dina bosanske katoličke povijesti, sretni početak nove
epohe u katoličkom radu i najveća katolička manifes-
tacija, što ju je vidjelo naše Sarajevo i Herceg-Bosna.