x st. 2 Iz Hrvatske Pučke Stranke. Svim organizacijama i povjerenicima stranke ! Narodna Skupština je raspuštena 15. o. mj. a novi izbori su odregjeni za 11. septembra. Kratko je vrijeme pa treba brzo raditi. S toga pozivljemo sve organizacije, a gdje ih još nema, naše povje- renike, da izvrše za sada slijedeće : 1. pregledati kod općine biračke spiskove, jesu li svi naši pristaše uneseni, te odmah zatra- žiti sve potrebite ispravke. Rok do kojeg se može reklamirati traje do 30. o. mj. 2. javiti odmah našem Tajništvu čuvare žara (dvojicu) za svako biralište (ime i prezime, ime očevo i mjesto stanovanja). Sve ostalo će Tajništvo javiti putem štampe ili okružnicom. Kotarsko Tajništvo H. P. S. Dubrovnik — ,Narodna Svijest“. Politički tečaj H. P. S. u Splitu. Vodstvo H. P. S. je predredilo politički tečaj u Splitu od 30. 5. do uključivo 3. 6. t. g. kojemu je i potpisati prisustvovao. Tečaju je prisustvovalo 30—40 slušalaca a predavali su najugledniji naši ljudi i to presjednik S. Barić, Dr. Deželić, Dr. Andrić, Dr. Ra- dunić, Dr. Ciko, Dr. Miličić, Dn. Vodanović i profesor Juras. Svi prisutni su dobili dojam da je to politička škola kakovu može da održi jedina pučka stranka. Stranka koja je skroz na skroz prožeta kršćanskim nače- lima. Stranka keja nije na riječi već na djelu. Stranka koja nije staleška već u pravome smislu hrvatska i pučka, a što se je najbolje pokazalo i kod toga da su se na tečaju skupa našli i svjetovnjaci i svećenici. Tu je sjedio skupa zagorski seljak i primorski radnik, primorski trgovac i gradski gospar, crvena kapica sa šeširom, tu je svak imao riječ i govorio je, a u jednu riječ vladala je potpuna ljubav i harmonija tako da je jedan od prisutnih seljaka iz Cetine zanešen divnim predavanjima i megjusobnom ljubavlju sav ushićen rekao : ,Gospodo predavači i braćo slušači, ja sam bio sve doskoro radićevac i to najistaknutiji, koji sam ne- žaleći truda ni napora obilazio cetinjskom krajinom i propovijedao Radićevu republiku i toliko za Radića bio oduševljen da bi i ako za nepoznata čovjeka bio dao i život, za samo njegovo ime. Bizo sam se za Radića zagrijao ali hvala Bogu (brzo je moja ljubav i ohlagjela. Netom sam vidio groznu izdaju g. P. Radića sa njegovom izjavom 27. marta 1923. koju je kašnje, a možda i prije sam S. Radić odobrio, odma i ako seljak uvidio sam da je tu izdaja, da su tu nečisti računi i moja je ljubav počela da prestaje. Od tada sam vidio u Radiću velikog hrv. zlotvora. Pošao sam da tražim istinu i vidim da sam je jedino našao u H. P. S. Eno već nekoliko dana smo skupa gdje ima svak tko hoće riječ i gdje se sve u majvećoj ljubavi razgovara a ne kao u Radićevoj stranci gdje se ljudi naput bacaju ako šta i pametna reznu a da nije po volji svemožnom presjedniku Radiću. Ovo mi je po prvi put vigjeti presjednika naše dične H. P. S. g. Barića u kome vidim bitnu razliku od g. Radića koji hoće da sam govori, dok naš dični presjednik Barić sve sluša sa svakim lijepo govori i sve što je dobro rečeno uvaživa. Gospodo, mogu vam reći da nikada se u životu nijesam osjećao veselijim i dragome Bogu zahvaljujem da sam došao do spo: znaje da je jedina H. P. S. prava Hrvatska i katolička slranka u koju bi morali da svi svijesni Hrvati i kato- lici što prije pristupe*. — Ovaj ganutljivi govor bivšeg radićevca na sve prisutne je učinio lijep dojam. Preda- vanja su kako rekoh trajala pet dana, da smmo na koncu svi mislili da je tek prvi dan. Svakoga je slušaoca pojedini predavač tako rekuć zanosio, da se na koncu nije drugo govorilo već da je grehota da još koji dan tečaj ne traje. Ja sam pak na koncu mislio e kad bi naš Hrvatski narod malo bolje progledao te ostavio lažne proroke bilo to Radiće bilo Trumbiće, a priključio se svojoj pučkoj stranci, onda bi smo tek mogli računati da bi na skoro bio kraj našim patnjama, pošto bi naši ljudi znali i u parlamentu i vanka istog braniti interese svoga uaroda. I dok se je narod srednjom i sjevernom Dalmacijom počeo da osvješćuje, mi kao da u ovim krajevima još potpuno spavamo opijeni radićevskim kineškim opiumom, Mevideći da nas je Radić ostevio, da mu je došlo i hrvatsko ime odvratno, te nema više ni H. S. stranke već tobože nekoje nazovi Narodne seljačke stranke. Braćo Hrvati! Probudite se i uvidite kamo nas to sve vodi. Nijesu se naši stari sramili svoga hrvat- skog imena u prošlosti ne sramimo ga se ni mi a tko ga se srami, pa makar to bio i Radić, recimo mu dok je još na vrijeme, daleko ti naš Vidovdanče kuća od moje, i to je jedini za nas Mrvate spascnosni put. F. Banić. NARODNA _ SVIJEST Rad dubr. Oblasne Skupštine. Dne 12. ov. mj. priredila je oblasna skupština komemorativnu sjednicu u počast 1100 godišnjice smrti sv. Ćirila i Metoda. Govorili su predsjednik g. M. Kla- rić i poslanik fra A. Gnječ. Prihvaćena je rezolucija, da bi Ministarstvo Prosvjete na 1100. sv. Braće odmah u nastajnoj šk. god. uvelo u višim razredima realnih i klasičnih gimnazija te preparandija učenje staroslo- venskog jezika. Dne 17. ov. mj. na 21. sastanku obl. skupštine iznesen je budget dubr. oblasti. Izvjestitelj fra A. Gnječ čita izvješće Odbora za budžet i ovako ga obrazlaže : Prvi oblasni proračun kreće se u najskromnijim gra- nicama. Nastojalo se je zadovoljiti potrebe pučanstva bez razlike na političku pripadnost s punim uvjere- njem, da su svi jednako do skrajnosti siromašni i po- trebni. Oblasni prihodi ne mogu pokriti ni 10% pred- vigjenih potreba u predračunu. Pošto se novi prirezi i takse ne mogu udariti kad i samo Ministarstvo pri- znaje, da je poreska snaga gragjana gotovo iscrpljena, io se treba obratiti državi, da ona novčano uzdrži dubr. Oblast. Ne učini li to, Oblast se može razići. Budget dubr. Oblasti za ovu godinu iznaša 4,400.000 D. Tro- škovi skupštine i odbora iznašaju 1,000.000 D., osta- tak za stručne radove i melioracije. Udaren je porez 50%, na zemljarinu i razrednu kućarinu, 20% na naj- movnu kućarinu i na tečevinu u I. i I. pogl., 50% na prihodarinu od fasija što sve skupa iznaša 400.496 D. Ostatak se traži od države. Važna je uredba o obl. šk. zakladi, o kojoj iz- vješćuje prosvi. referent Dr. Posedel. U načelu se U- redba prihvaća, ali radi njene važnošti specijalna de- bata se odgagja za jesensko zasjedanje. Kod gener. debate budgeta govori g. Klarić pri- lično oštro o skučenim obl. samoupravama, o suživa- nju opć. autonomije, te o hipotekarnoj banci, koja na- šim općinama ne dava zajmova i ako su u njoj ulo- ženi kapitali dalm. vjeresijskog zavoda. Napada poku- šaj, da se odstrani upliv Crkve iz škola, te zagovara spajanje dubr. i splitske Oblasti. Zastupnik Kunjašić, radikal, veli da je radikalna stranka stvorila dubr, Oblast, zato se izjavljuje proti spajanju sa Splitom. On kao član rad. stranke, koja najpravilnije shvaća drž. jedinstvo, čudi se kako neki od većine ove skupštine mogu pripadati skupu ljudi bez programa. Ova je skupština sastavljena od 2 opo- zicionalca i skupine od 10 brojeva, koji nemaju svoje volje, jer su sputani verigama zagreb. efeadije. Oštro napada poslovnik, nema povjerenja u većinu zato glasuje proti. Zast. Kolumbrć odgovara Kunjašiću i brani HSS. Izvjestitelj Gnječ isporegjuje naše samouprave sa vjetrenjačama, koje jedino rade onda kada ih blago- hotni lahor vladajućih stranaka pokreće. Ipak se nada da će Ministarstvo priteći potrebama dubr. Oblasti. G. M. Klarić vrlo oštro odgovara g. Orebui naj- energičnije prosvjeduje na njegove ispade. Ističe za- postavljanje Hrvata i traži ravnopravnost za sve. — Iza specijalne debate budget se prima sa 10 :2. Za članove oblasne kontrole izabrani su gg. Dr. Niko Iveta i Lujo Kalčić. : Na ovoj zadnjoj sjednici čita fra A. Gnječ svoju deklaraciju. U ptvom dijelu govori o skućenosti obi. samouprava, tako da me može zadovoljiti ni svom osnovnom ekonomskom programu, pošto je lišena ekonomskih vrela....,Megjutim pošto su ekonomska, društvena i kulturna pitanja u uskoj vezi, to sam slo- bodan da iznesem svoje poglede i nazore na nekoje pojave u društvenom i državnom životu, koje su od odlučnog zamašaja i za materialno iza moralno stanje našeg naroda. 3 U prvom redu ističem kapitalni nedostatak sa-. motprave, što je administrativna podjela zemlje done- šena Uredbom a ne zakonom, te što se svi važni problemi u državi rješaju putem Uredaba a ne putem zakona. Posebice ističem čudnu zbrku u mijenjanju financijskih zakona, pa i naš historijski ,Opć. Pravilnik“ već je doživio neke izmjene..... Te Uredbe zadiru u osnovna prava roditelja. ... Takova najzadnja Uredba digla je potezom pera upliv Crkve na sastav u nadzoru nad školama, premda je ona prva pozvana, da nadzire vjersku obuku. .,.. Crkva se katolička ne može prila- goditi ovakovim izmjenama bez protesta, a najbolnije se dojimlje i to, da je iz svih školskih vlasti isključen svaki utjecaj Crkvenoj vlasti na prosvjetu. ... Izgleda prama svemu, da se ide za tim, kako bi se iz škole isključio svaki vjerski upliv, e da ova bude takova, kakovom je želi loža, biva potpuno ateistička i bez- vjerska, Ipak ako država želi svoj opstanak, ona mora počivati jedino na osnovi vjersko-moralnih načela. Mo- ralno vjerski odgoj u školi osigurati će ju protiv pre- Br. 25. 1 vratnih težnja budućeg naraštaja, inače eboren je prih : cip auktoriteta i otvoren put korupciji i pljački. U ovoli borbi liberalizam je uzeo na nišan Hrvate katolike ,,f Potpomaganjem starokatoličke vjerske sekte sa strani lože i saveznika (Radića op. ur.) i pirenjem vjerski borbe i proselitizma ide seza tim, da se Hrvati oslati u svojoj prirogjenoj borbi za očuvanje Hrvatstva..,,l Sve ovo ističem i kao predstavnik hrvatskog ki toličkog seljaka iz Neretve i kao član velike franjevačit obitelji, i majke pjesnika Audrije Kačića i mučenil Grabovca, one obitelji, koja je kroz vijekove brani i širila kršćansku zdravu kulturu....... z. Nije tomu čudo, da su protivnici katoličke kultug uperili svoje strijele i na Franjevce, kaonoti na glavi stup Hrvatstva1 vjerske svijesti megju hrv. seljaštvon Kao mandatar kršć, i.kat. naroda usredotočuje njegove želje prama našoj samoupravi u zahtjevu, di cijeli javni život u svim njegovim manifestacijama, upravi, u školi, u judikaturi i društvenom snošenjii bude prožet moralno vjerskim principima. 1 Mi tražimo slogu i ljubav, ravnopravnost megji: trojnom braćom na kršćanskom temelju. - - - Mi tražim Boga i Križ i Njihovo Gospodstvo u javnom i p | vatnom životu !“ | Iza ove deklaracije većina je zastupnika -povil gjivala dok je izaslanik Vel. Žifpana oštro pretestirli: S ovim je obl. Skupština zaključena do jesen Iz spoljne politike. Naš spor s Albanijom. Na naš odgovor seki tarijatu Saveza Naroda Albanija nije ništa poduz4 da dade zadovoljštinu, te je naša vlada prekinula s veze s Albanijom. Naši konzuli u Skadru, Valoniji Korči ostavili su albanski teritorij, a zaštita, naših ii teresa povjerena je francuskom poslanstvu u Tirani Isto tako je albanski poslanik Cena-beg ostavio Bell grad i preko Dubrovnika krenuo u Albaniju, uvjeti vajući pri polasku o svojoj blagonaklonosti prama nali državi te o svom skorom povratku. Zaštitu albans interesa preuzueo je u Beogradu privremeno papin nuncij Msgr. Pellegrinetti. Velevlasti su u neslužbeniji sastancima tražili način riješenja ovog spora. Napoli su zaključili, da se posreduje u Beogradu i Tin tako, da se spor dokrajči ovako : Albanija će pustiti slobodu Đuraškovića, a Jugoslavija će povući ošli izraze u svojoj noti. Zatim će se povesti pregovori| potpunoj uspostavi diplomatskih odnošaja. Rusko pitanje. U Ženevi su se sastali 14. | zastupnici šestero država, da se dogovore o postuj nju proti Rusiji, — Poslije prekidanja diplomatsiji odnošaja sa Engleskom, javljaju se vijesti iz Rasije teroru i mobilizaciji koje da je poduzela: sovjet vlada. To pak Sovjeti demantuju. Vijesti o jedinstveni fronti proti Rusiji ne edgovaraju istini već sva akciji Engleske i s njom udruženih šestero velesila ide tim, da dokažu ruskim sovjetima, kako se sve veći politički izoliraju. Provala crvenog terora znači slaboj Rusija će trebati kredita, ali ih sovjeti neće dobiti. l U Ženevi se čuju i druge vijesti. Poznavali ruskog pitanja tvrde da velesile mogu postići proti uspjeh od onoga što oni žele. i K tomu se raspravlja nacrt ruske koference, kt bi se držalaza jesenskog zasjedanja Društva narodi imala bi svrhu na novo proučiti i urediti odnošaj | vropskih država s Rusijom. Znamenita je izjava njemačkog vanjskog mini Stresemana, da Njemačkoj, koja je od svih zapad velelesila bila u najužoj vezi s Rusijom, nije st moguće uže sudjelovanje s Moskvom, dakle sovj vrše u inozemstvu revolucijonarnu propagandu, k znači opću pogibelj. Utisak je te izjave silan, jeti niko nije nadao, da će se Streseman staviti tako | dlučno na stranu Engleske. Pred padom rumunjske, vlade. Pogagjanja gju liberalcima i narodnom seljačkom strankom nij uspjela pa je došlo do potpunog preloma megju njin Sastav koncentracijske vlade je time postao nemogi te se je izjalovio mandat sadašnje vlade. Očekuje stoga skori pad Stibeyevog kabineta. Novu vladu! po svoj prilici sastaviti Bratianu a u njoj će biti | stupana samo liberalna stranka. | Poljska. Prijeki sud je osudio Koverdu, ubij sovjetskog poslauika u Varšavi Vojkova, na doživol tešku tamnicu i gubitak svih državljanskih prava. | jedno je sud zaključio, da se predloži molba pi sjedniku republike, za pomilovanje Koverde na 15 dina tamnice. Za rasprave su komunisti kušali pr diti demonstracije, ali ih je policija zapriječila. _ | Savjet Društva naroda je muenadano zaklj svoja: zasjedanja radi odlaska Brianda zbog bo Buduća sjednica će se držati početkom novembra