arodna
DUBROVNIK, 7. jula 1927.
God. IX.
vijest
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
PLATIVO [ UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Izlazi svakog Četvrtka.
Vlasnik - izdavač - urednik:
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Ne trebaju nam!
Po Dalmaciji šetucka g. Dr. Angjelinović, narodni
poslanik bez količnika i ministar konstituante. Uz ta
dva titula, koji bez sumnje imponiraju, razvio je
g Dr. Angjelinović i hrvatski barjak, pa maše njime
lskovom žestinom, da bi čovjek rekao : Hanaovac pravi.
G. Dr. Angjelinović došao je u Dalmaciju, da se
zahvali hrvatskim biračima, što su mu omogućili da
bude lice hrvatske slave i da preko dalmatinskih
Hrvata svemu hrvatstvu iskaže bratsku ljubav Srba,
i nadasve demokrata, koji su u svojoj širokogru-
dnosti, njemu, jedinom Hrvatu u svojoj strai ci, pre-
pustili najvažniji resor: konstituantu. Kako sam naziv
loga resora kaže, njegov šef: konstituira t. j. tvori,
Izato, kažu, hrvatski krajevi mogu mnogo očekivati
od g. Dr. Augjelinovića, a nadasve njegovo mezimče
Dalmacija. Da nijesu sada izbori, koji nužno nalažu
g ministru da putuje po Dalmaciji, on bi za nju već
nešto skonstruisao. Ali, bude li sreće, da opet ode u
Beograd i zadiži svoj prevažan resor, kažu, obući će
irota Dalmacija svilene haljine.
Tako se govori. O vrijednosti g. Dr. Angjelino-
a, kao čovjeka i njegovoj ljubavi prema Dalmaciji
me ćemo raspravljati. Treba samo da progovorimo
o bezvrijednosti demokratske stranke za hrvatstvo i da
ijstanovimo, da je ministarstvo za konstituantu svršilo
ilavna svoju zadaću, te je moralo već olrag par godina
likvidirati. Život toga ministarstva služio je samo za
= ministarski život i sada za ,počest“ Hrvata.
Demokratsku stranku tvori skup sibijanske inte-
encije, pokupljen po starim srbijanskim strankama
isidentima radikala, Uz reakcijonere Obrenovićevskih
vemena, nalaze se i istinski demokrati Ljube Davi-
idlovića. To je stranka Srbije, koju su stvorile posebne
ibijanske prilike i težnje. To je druga strana čaršije,
kao što je radikalna stranka prva. Sa mnogo zapadno
titopskog demokratizma u formi ima u sadržini mnogo
ha kanskoga. U pitanju državnog uregjenja, u shva-
ju narodnog i državnog jedinstva, ne razlikuje se
stranka od ostalih srpskih stranaka u ničemu osim
U miloj riječi. Što bi radikali i samostalci silom, to će
ika Ljuba mekoćom.
= Ta je stranka čisto srpska, ne samo po svome
tavu, već po svome djelovanju i osjećanju svojih
nova. Podupire sve što srpstvo čini srpstvom i što
livatsivo može da oslabi. Svjedoči nam zato prosvjetna
itika u našoj državi, u kojoj su demokrate sudje-
lovali, Nikad sa demokratske sirane nije pala ni jedna
lječ proti onome što bi srpstve moglo ojačati, niti je
da jednome demokrati palo na pamet da u Srbiji
m u kojem beogradskom hotelu, a i to mudro)
vija ideju jugoslavenstva, a nadasve jugoslavenstva
0 narodnosti, Tu zabavu prepustila je hrvatskim
mokratima, koji su po marodnosti članovi četvrte
čije jugoslavenske, a pred izbore znadu posegnut
hrvatskim imenom. Dužnost je. svakoga Hrvata,
kloni izbor takovih ,Hrvata“, jer to njihovo
to nije izraz svijesti da pripadaju jednoj jedinici,
a nije isto što i srpska. Njihovo hrvatstvo stranačka
potreba pred izborima, mreža za uništenje hrvatstva.
kaže da je po narodnosti Jugoslaven, taj ne može
| po narodnosti Hrvat. Kome je ideal rogjenje jugo-
lenske narodnosti, tome je cilj smrt hrvatske naro-
osti i ko to ispovjeda a kaže da je Hivat, taj je
ik, Hrvatom se smije nazivati samo onaj ko osjeća
(je hrvatstvo jedna posebna jedinica, koja ima svoja
lježja i težnju za održanjem i unapregjenjem i ko
tome radi. hošr
: Po svome državopravnom naziranju demokratska
anka je centralistička stranka. Za nju je Vidovdanski
tv Evangjelje, Gosp. Dr. Angjelinović nazivlje sebe
dovdanskim Hrvatom. Nijedan izbornik ne smije za-
taviti, da Vidovdanski ustav znači uništenje hrvatstva,
Ovdanski ustav znači gospodstvo većine. Za Vidov-
i uslav ne postoje Hrvati kao jedna jedinica već
io jedne jedinice.: Taj je; ustav dao večem delu
ast i om:tu vlast iskorišćuje kroz ovo devet go-
da nameće manjem dijelu svoja obilježja. Poli-
U
Pojedini broj_1'50 Din.
tika narodnog jedinstva kroz ovo devet godina. vodi
se u znaku posrbljivanja Hryata. Demokratska stranka
za Hrvate je jednaka radikalnoj stranci, Ko pomaže
u našim stranama demokratsku stranku jača velikosrp-
stvo, koje je jedina zapreka stvaratfju napredne ii +ra-
vnopravne Jugoslavije.
Proslava franjevačkog jubileja
u Rijeci Dubrovačkoj.
Božja je providnost jednim zasebnim načinom
povezala sudbinu Hrvata sa sinovima sv. Fianje Asi-
škog. Historija našeg naroda i život današnjice neda
se zamisliti kao jedna cjelina bez Franjevaca. U pro-
svjeti, u odgoji, u borbi proti narodnim i vjerskim
protivnicima, u_ privatnom dnevnom i javnom nacijo-
nalnom životu Franjevci su bili prvi vogje i učitelji.
Proslava jubileja 700-godišnjice smrti sv. Franje, po
čitavoj našoj domovini nema ništa od službene _uko-
čenosti ili oficioznosti, nego je to spontani izlijev za-
hvalnosti i odanosti Franjinim sinovima, najnesebičnijim
narodnim, kulturnim i vjerskim radnicima. Megiu ta-
kve spada i proslava iranj. jubileja u Rožatu, Rijeka
Dubrovačka. Proslava se održala 3. ov. mj.
Slavljenje zvona i rasvjeta oko samostana mu
predvečerje stvaralo je svečano raspoloženje u srcima
Riječana koji preko 500 god. uživaju blagodat franje-
vačkog rada. Sutradan, na dan proslave iza tihih sv,
Misa u 9 s. bila je svečana sv. Misa. Za ovu zgodu
došli su iz Dubrovnika pjevači crkvenog pjev. zbora
da uveličaju svečanost. Izvagjali su ozbiljnu troglasnu
misu od Ravannello; Sanctus, Benedictus i Agnus od
Riccia. Agnus je imao posebni čar uz pratnju violon-
cela od g. R. Vučetića. Preko mise je cdržao zanosan
govor u počast Sveca veleč..Karlo Capurso. U svom
govoru prikazao nam je/sv. Franju kao apostola XIII.
vjeka koji je obnovio duh evangjelja, a u kojem duhu
treba obnoviti i današnje društvo. Na cbjedu su, #
gostoljubivom samostanu, zadržani svi pjevači i uz
načelnika Kristovića neka uglednija gospoda iz Rijeke.
Poslije podne u 5 sati održana je svečana akademija u
klaustru samostana. Sav klaustar bio je iskićen cvije-
ćem, lovorikom te državnim i hrvatskim zastavama.
Kao režijski kuriozitet spominjem smještenje pozornice
sa pogledom na dva krila tako da je akademiji mo-
gao prisustvovati i najveći broj gledacca. Za akade-
miju štiglo je poslije podne nekoliko članova 'dubr.
tilbarmonije te jedna grupa kat. učenica.
Akademiju je otvorio treglasni crkveni zbor sa
himnom sv. Franji ,Zdravo sv. Oče“ od dn. P. Ma-
tijevića. Zbor je još otpjevao oscbito snažan i efektan
»Nebesa šire Božju slavu“ od Beethovena, te n»Zdravo
zvijezdo mora“ i ,Slovenac, Srb, Hrvat“. cd Vilhara.
Zbor je potpuno zadovoljio te bio nadaren dugotrajnim
pljeskanjem. Čast crkvencm pjev. zbcru a csobito nje-
govom neumornom dirigentu g A. Gjivanoviću. Gu-
dalački kvartet izvanredno se svidio, žaliti je samo
što se nije moglo doći do klavira, nego se moralo
pratiti na harmonijumu. Udarali su ,Notturnino“ od
Puligheddu s osobitom prefinjenošću, snažnu ,Serena-
tella spagnola“, koju su na zahtjev publike morali
opetovati. G. F. Šmida s posebucm majstorskom vje-
štinom otsvirao je poznatu simpatičnu ,La serenata“
od Braga. Posebni novitet za publiku bile su simbo-
lične vježbe izvagjsne od kat, učenica ,B« di zdrava do-
movina“, koja se morala opetevati, te ,Po jezeru“ i
»Lijepa naša“ ; vježbe su svojom finoćom i preciznošću
potpuno uspjele i zadovoljile, Gica M. Zaninović je
svojom deklamatorskcem rutinom vrlo l:jepo interpreti-
rala odu ,Bratu Franji“ od F. S. M lovanova. Ipak
smisao i središte čitave ove proslave prikazao uam g,
S. Zaninović, diplom. pravnik, u svom snažnom go-
voru o sv. Franji. Predočio nam Sveca kao drugoga
Krista, kao velikog obnovitelja moralnog i socijalne g,
čiji se upliv preko triju franj redova i“ danas opaža.
Posebuo je istaknuo važnost Ill.eg reda, komu su pri-
padali najveći umnici svijeta. Na kraju je prikazao sv.
Franju, koji je već u XIII. vjeku išao onim smjerom
za spašenjem duša kojim nas danas upućuje moderna
Katolička Akcija, radi čega je on i proglašen od sv,
“Oca pape kao zaštitnik Kat. Akcije. Govornik je sa-
slušan osobitom pažnjom.
Drugi dio akademije bila je. šala ,Odličan po-
sjet“, a izvagjale su kat. učenice iz Dubrovnika. Či-
tava šala puna je svježeg humora, a ima i svoju jaku
tendenciju, da si ljudi ne priušte neke aristokratske
manire, koje po svom položaju ne mogu da zadovolje.
Giumice su igrale izvrsno,
( Ova akađemija bila je prvoklasna, mnogobrojna
publika potpuno zadovoljna. Pa i čilava ova proslava
skroz je uspjela.
Za taj uspjeh u prvom redu ide hvala riječkim
franjevcima mp. oo, Franu Cučeviću i Fulgenciju Lo-
pižiću te svim onima, koji su na bilo koji način do-
prinijeli uveličanju ove drage franjevačke proslave,
Svima Bog platio, a bilo i na duševno dobro našeg
naroda. Izvjestitelj.
Pisma iz naroda.
TRSTENO. Pastirski pohod i krizma. Jutrom
na blagdan sv. Ivana Krstitelja pohodi nas presvijetli
Biskup Barbić uz pratnju preč. kanonika Božića. Ci-
jelo Trsteno okićeno zelenilom i barjacima dočeka svog
natpastira uz pucnjavu trombuna i oduševljeno klicanje.
U nedjelju na 26 prošlog mjeseca slijedila je za
cijelu župu u Trstenome sv. Potvrda, ali pošto se je
taj dan svetkovao i blagdan Srca Isusova, bio je po
Misi a prije krizme svečani ophod, u komu se je no-
sio kip Srea Isusova do starodrevnih velebnih platana,
gdje je vič. župnik Don Danko održao kratku, ali divnu
prigodnu propevijed. U večer je slijedila lijepa rasvjeta.
Akademija. Don Danko Lepeš prožet vjerom u
katoličku budućnost i ketolički preporod naše hrvatske
domovine cdvajkada nastoji, da okupi omladinu, odu-
ševi ju i svrsti u. bojni red katoličke akcije. U doba
liberalizma, koji je rastrovao već prije rata osobito
mladež, kada je sada nadošla takogjer perioda ofea-
zivnog nasrtaja liberalizma, a rastrovane političke pri-
like povukle mali puk u redove predvogjene po naj-
liberalnijim, političarima, koji se ne žacaju otvoreno
istupiti proti Crkve i svećenstvu, hoću reći u ovo doba
neophodno je potrebno, da se po mogućnosti u svim
župama, stvore organizacije, koje će biti u stanju mje-
riti se sa svim protivnicima. Da se to uspije Don Danko
uvigja, da mladost mora zadovoljiti potpuno odgojno
savremenom programu i dali omladini bar nešto, što
savremeni vijek daje i traži. Don Danko zato neumorno
nastoji, da mladež zadrži na okupu gimnastikom, za-
bavom i lakom poukom skupljenu u Hrv. Kat. Oml.
Orlovskom Društvu. I doista pomoću čeličnog g. Frana
Banića, upravitelja ovog društva, to provodi uspjehom
usprkos mnogim zaprekama i neprilikama.
U nedjelju ma 26 Juna baš na blagdan Srca Isu-
sova i podijeljivanja sakramenta sv. Krizme bi prire-
gjena lijepa akademija _uz sudjelovanje Orlovskog Druš-
tva iz Dubrovnika i Župe Dubrovačke, čiji su članovi
zadivili mnogobrojnu publiku sa preciznim izvagjanjem
nekih simboličnih vježba uz pjesme: ,Po jezeru“, ,Li-
jepa naša“ i ,Pilismo vino oholosti“. Moramo istak-
nuti krasno predavanje g. VI ha Kojakovića o zadaći
»Orlovske Organizacije“, te cijemmo, da bi bilo potrebno
tako što slično progovoriti publici pri svakoj zabavi,
neka se upozna svrha i cilj Orlovskog Društva. Na-
posljedku se izvagja od mladeži Trstena komedija
»Crveni nosovi“, koja je pobudila veselo raspoloženje
publike. Ovu je zabavu počastio presvijetli Biskup
Barbić svojom prisutnošću. Dok hvalimo požrtvovnog
D. Danka i njegovog neutrudivog vjernog pomoćnika
g. Banića, dotle čestitamo omladini na krasnom us-
pjehu. Vicko Lisičar.
JANJINA. Kako radićevci agitiraju. Dne 28. VI.
održali su radićevci prvi izborni sastanak u Janjini,
kojemu je prisustvovalo 26 birača. Tom prigodom je
referirao g. Dinko Sarnečić, oblasni zastupnik, o radu
oblasne skupštine u Dubrovniku. — Neću se pobliže
osvrtati na njegovo dosta objektivno razlaganje o pro-
računu oblasne skupštine, jer je taj izvještaj ispresije-
can s onim neprestanim ,Samo ako vlada odobri“...
Karakteristično je pritom da g. Sarnečić sumnja u G.
N. Koprivicu te u Fra Antu Gnječa, da nisu prave
pristaše N. S. S.
Kasnije je g. Sarnečiću išlo teže, kad se je javio
za riječ jedan pučanin. Tu se dokazalo kako je g. Ra-
dić pisao pismo pok. Pašiću iz tamnice, da će prevesti
Hrvate - katolike preko starokatolicizma na pravoslavlje.
G. zastupnik nije imao što da na to odgovori, već da
g. Radić napada samo pokvarene popove. Na to mu
prisutni pučanin uzvrati,. da g. Radić ne napadu sve-
ćenike samo zato što su mu stranački protivnici, nego
da je u Zagrebačkoj Oblasnoj skupštini izrugao sa-
moj tajni sv. krštenja, dakle da je dirao u samo bit
SE
i
|
5
: