:

 

 

 

Str

laznoj stanici da mu udare na legitimaciju žig polazne
stanice. Na parobrodima može se izvaditi i polovica karte.

Zaiednički polazak iz Zagreba bit će za one,
koji putuju preko Zagreba, dne 20. srpnja u 23.30 sati
naveče. Svi, koji će putovati preko Zagreba, neka nam
to jave što prije, da uzmognemo prema tome rezervirati
posebni vagon. Jednako neka nam jave oni, koji bi
htjeli imati 20. srpnja u Zagrebu objed i večeru, da
im nagjemo prilike za jeftiniju hranu.

Početak sastanka.

Svi učesnici imaju biti u Splitu po mogućnosti
već 21. srpnja naveče. Sastanak počinje dne 22. srpnja
u 7.30 sati sa svetom misom u stolnoj crkvi. Dalje
prema programu, kako je već objavljen.

Izlet u Solin-Trogir.

Svi, oni, koji će ići ma izlet, koji će biti zadnji
dan sastanka t. j. 24. srpnja, neka nam svakako to
napose jave prigodom prijavljivanja ili inače. Izlet će
stajati 20 Din. po osobi.

Opskrba (stan i hrana) iznosi za srednjoškolce
za sva tri dana 30 Din. (10 Din. dnevno). Za ostale
učesnike stoji zajednički stan i hrana (u činovničkoj
menzi) 18 Din. dnevno. Posebna soba stoji 30 Din.
dnevno. Tko na takovu reflektira, treba da io odmah javi,

 

Pisma iz naroda.

CAVTAT. Žandaru smeta hrv. zastava. Što je
žandarski podnarednik M. Petrović u Cavtatu pokušao
na Vidovdan prelazi svaku mjeru.

Rečenog dana bile su radi drž. blagdana okićene
kuće i dućani u Cavtatu raznim narodnim zastavama.
G. M. Penjak vijao je na svome dućanu hrvatsku tro-
bojnicu, koja je valjda smetala rečenom poduaaredniku
i ovaj ti junačina ni pet ni šest nego u dućan g. Pe-
njaka i tražaše da hrvatsku zastavu skine i smijeni u
državnu. Pošto žandarev postupak nije bio u skladu
ni sa zakonom ni s državnim probicima g. Penjak je
pokazao Petroviću vrata. Petrović je kao žandar mo-
rao biti poučen, da je hrv. zastava svetinja svakome
Hrvatu i da ni ustavom ni ikakvim zakonom nije za-
branjena. Oa je osim toga vidio, da se hrvatska tro-
bojnica vije i na našoj općini u Cavtatu, pa je i oda-
ile morao da stvori logičan zaključak. Petrović je
štoviše istom prigodom imao vidjeti, da se u Cavtatu
viju i neke srpske zastave i to ga je moralo uvjeriti,
da su u našoj državi dozvoljene i srpska i hrvatska
i slovenačka zastava. Nije naša dužnost napominjati
Petroviću, što bi ma pr. Srbijanci — jer je Petrović
srbijanac — učinili jednomu žandaru Hrvatu, koji bi
se usudio u Srbiji pokušati, da privatnik skine dičnu
srpsku zastavu. Naša je dužnost, patriotska i držav-
ljanska, javno i otvoreno poručiti žandarskim starješi-
nama od najnižeg do g. Ministra Policije, da je više
nego žalosno, da se ovakav izaziv može dogoditi od
strane organa zakona i javne sigurnosti i to još nakon
poznate okružnice g. V. Vukičevića, kojom strogo
upućivaše podložne organe na nepristranost i tačno
primjenivanje zakona prema svakome jednako.

CAVTAT. Poludržavna ženska zanatska škola.
Dne 29. i 30. lipnja t. g. imali smo prigodu vidjeti izložbu
radnja koje su kroz šk. god. 1926/27 uradile učenice
I razr. poludržavne ženske zanatske škole u Cavtatu.
Svak se je divio savršenim radnjama i čudio, kako se
je u jednu školsku godinu mogao obaviti onoliki ma-
terijal kroja, šivenja, veziva i dekorativnog risanja.
Radnje sa svojom preciznošću ističu veliku sposobnost
učenica, te čestitamo skromnoj učiteljici gospojici Ro-
mildi Škaričić na tako odličnom uspjehu.

Prava je sreća imati u mjestu ovaku školu, koja
kroz tri godine podava djevojčici obuku nie samo raz-
nog kroja, šivanja i veziva, veći vjeronauka, nastavnog
jezika, aritmetike, obrtne aritmetike i obrtnog knjigo-
vodstva, poslovnih sastavaka i općenitih obrtnih pro-
pisa, mercelogije i kućanstva, higijene i gragjanske
nauke, dekorativnog risanja, risanja kroja, pjevanja i
gimnastike, što sve djevojčici uz moralni život stiče
vrijednost u njezinom budućem životu. Hvala presjed-
nici mjesne narodne ženske Zadruge g.gji Jelki Ben-
doni, koja se je živo zauzela za uspostavu ove za
mjesto tako korisne ustanove.

STON; Stonjske starine. Ove dane pri uregjiva-
nju kafine |T. Baća našla se u pločniku, djelomično
okrnjena ploča na kojoj je natpis uklesau, što je sta-
jao nad glavnim vratima grada Stona. Naš vrijedni i
zaslužni nadučitelj Frano Vlašić odmah se je zauzeo,
da se ta svetinja za naš Ston sačuva i prama cijelome
matpisu, što u arkivu ima, nova ploča napravi. Čestiti
patriota Tonći Baća radostan, što se je u njegovoj
zgradi našlo, pa uložio svu pomnju i preporuku, da
se i na najmanju mrvicu pazi, što bi moglo služiti
za ures stonjskog muzeja.

 

 

NARODNA _ SVIJEST

LISAC. Blagoslov zavjetne kapele. Antun Ljubi-
šić nalazeći se u prošlom strašnom svjetskom ratu
usred ratnih grozota na fronti, čestiti i pobožni doma-
ćin iz Lisca, promišljajući na svoju dragu dječicu, na
svoju ženu i svoj dom, učini Bogu zavjet ostane li u
životu, da će po svojim silama podignuti u Liscu spo-
menik u čast Presv. Srcu Isusovu.

To svoje obećanje eto je napokon ovih dana do
kraja ispunio sagradivši u plodnome Lisačkom polju
malenu, ali ukusnu kapelicu sa lijepim zvonikom i
milozvučnim zvonom u čast Presv. Srcu Isusovu. Na
lijepoj spomen - ploči nalaze 'se doslovce napisane
ove posvetne riječi :

.U znak harnosti — Presv. Srcu Isusovu —
Ovaj zavjet svjetskog rata -— Antun Ljubišić pok.
Pera — Lisač 1. XI. 1926. — Podigne — Presv.
Srce Isusovo — Smiluj se nama!“

Na dan sv. Antuna 13. 6. ove godine dozvolom
Presv. Biskupa blagoslovila se je njegova kapelica i
novo zvono, te za prvi putu njoj bi održana sv. misa
u zahvalu Bogu svevišnjemu i sv. Autunu, što ga je
Bog živa i zdrava povritio u krilo svoje obitelji, i što
je mogao da ovaj zavjet dolično ispuni.

Mnoštvo naroda iz cijele Lisačke župe dohrlilo
je na ovu svečanost i sa osobitom pobožnošću pratilo
je sv. obrede i vruće molitve uzdizalo preko sv. mise,
da nas Presv. Srce Isusovo oslobodi u buduće sličnih
strahota prokušanih za minulog svjetskog rata. A na
to su ih potakle dirljive riječi našeg župnika, Da. Spasa

Korunić, koji je preko sv. mise do suza ganuo sve >

prisutne obnovivši tužne uspomene proživjelih dana u
svjetskome ratu, koje sl i bile uzrokom ovom da-
našnjem zavjetu.

Preko sv. mise pročitana su imena onih dobro
činaca iz Amerike, koji su inicijativom braće Ljubiši
u Americi doprinijeli svoj obol, da i oni postanu dio;
nici u ovom zavjelnom spomeniku. Župnik se je svima
tima u ime Antuna Ljubišića javno zahvalio, te iste
preporučio svima prisutnima u svete molitve. Iza dovr-
šene svečanosti narod se je razišao svojim kućama
noseći u svom srcu najugodnije uspomene ovog sve-
čanog obreda.

POPOVIĆI. Sport. Enkel-Popovići — Gragjan-
ski-Dubrovnik 3:1, corneri 8:8. 2. jula odigrana je
prijateljska utakmica izmegju ova dva kluba, koja je
svršila Porazom Gragjanskog. Igralo se lijepo s obiju
strana te jedni i drugi su nam pružili lijepu igru.
Gragjanski je naprezao i svim silama nastojao prodrijet
redove domaćih, ali požrtvovnost i sprema uže obrane
nije mu dopustila. Ljiepo je bilo gledati kako bekovi
krše navale Gragjanskog koji je više puta oštro napao.
U drugoj polovici drugog poluvremena Gragjanski je
znatno popustio osobito bekovi, dok vratar iako izvr-
stan dobivene golove nije mogao braniti, jer su mu
svi prošli kroz kutove i iz neposredne blizine, dok
više puta je neočekivano spasio situaciju Gragjanskog,
koji je inače mogao još loše proći. Igru je sudio prvo
poluvrijeme gosp. Klaić, a drugo gosp. Capurso, oba
veoma dobro.

ČILIPI. Čirilometodska zabava. 10. VII. je mjesna
osnovna škola u čast slavenskih apostola sv. Girila i
Metoda priredila prosvjetno uzgojnu zabavu, koja je
u cilju i izvedbi veoma uspjela. Na dugo bismo zašli
kad bismo htjeli isticati odvažan i siguran nastup po-
jedinih učenika u zabavi angažovanih, njihovu simpa-
tičnu pojavu i t. d., jer svi bijahu na svome mjestu,
svi razdragaše i roditelje, koji ih uživahu i publiku
koja je svaki komad bogatog programa nadarila apla-
uzom. Poučne deklamacije izvedoše gracijozno i dotje-
rano, igrokaz: čestitka majci za imendan, prestavljahu
slobodno i glatko, a dvoglasno pievanje morali su na
zahtjev oduševljene publike ponoviti, i ako je u dvo-
rani bilo kao u peći vruće. Uz djecu sudjelovahu g.g.
N. Skurić učitelj i P. Skurić, koji vrlo vješto prikazaše
Preradovićevu : ,Braća“ i šalu u 1 činu: »Zamišljeni
gospodar“. — Moralni uspjeh ove zabave neka bude
nagrada za uložen trud i nastavnicima i djeci.

LOPUD. Izlet jug. sokola iz Dubrovnika. U
prošlu nedjelju dne 10. ov. mj. slavilo se na Lopudu
Girilovo slavlje. Zato g. župnik nekoliko dana prije
pozvao je mjesne vlasti, da onaj dan t.j. u nedjelju
okite svoje urede zastavam. I zbilja onaj dan osvanu
okićeni svi uredi. Crkva razvila obični svoj hrvatski
barjak, pa i općina. Na luži, starom položaju gdje se
od pamtvijeka vila mila mam hrvatska trobojnica i
onaj dan ,bandiera vecchia“ davala je počast uspo-
meni slavenskih apoštola. Poslije podne okolo četiri
sata eto nam izleinika iz Dubrovnika Jugoslavenskog
sokola sa glazbom. Na mostu se sakupilo mnogo
svijeta, al ne Lopudjana, već stranaca, da pričekaju
izletnike. Bilo je nekoliko iz Lopuda, što su sa nekim

Be. je, da kroz ne puna 2,/2 mjeseca pripravi ovo |

Br. 28.

 

strancima i radnicima pričekali izletnike udaranjem u |
tamburice, a na polasku nijesu ih. više ispratili. Bilo.
je živahno doduše, te sokolske vježbe popraćene a.
plaudiranjem, ali skoro od samih stranaca, jer Lopu. |
gjani sjedili su i pri dolazku i polazku indiferenti, |:
Glazba je pri dolazku i polazku pozdravila općinu i |
dobrotvora našeg g. Iva Kuljevana, što nam je bilo |
milo. Općina je odvratila pozdravom spuštavajući i
dižući hrvatski barjak, Pri polazku izletnici i stranci | i
Braća Česi zanosno su klicali i pjevali: Oj Slaveni,
Gospodin Ivo Kuljevan počastio je nekoliko članova |
uprave sokola, te im toplo zahvalio na iskazanoj počasti, I

 
   
 

Na dopis iz Janjine koji je izašao u prošlome |
broju našega lista moli nas gosp. obl. zast. N. Ko. |
privica da uvrstimo slijedeće: Gosp. Dinko Sarnečić, |
obi. zastupnik, porekao je da bi se bio o meni omako |
izrazio na sastanku držanom u Janjini, pa molim g,
dopisnika odnosno učesnike sastanka, da bi bili dobri |
sapćiti mi, dali su na tome sastanku pale u dopisu |
navedene riječi tičući se moje osobe. 4

Intermacijonalna Kulturna afirmacija ratu. |

Triumf hrv. pjevačkog društva ,Kolo“ u Frankfurtu I

sa izvedbom Sirolinog oratorija ,Život i spomen |

slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda. ap. slaven. |
Zagreb, 10. juna.

Na prošlom internacionalnom natjecanju u Lon.
donu izabran je oratorij Dr. Božidara Širole: , Život |
i spomen slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda, [
slavenskih apostola“ kao najbolje djelo zborne muzike. |

Dirigent zagrebačkog hrv. pjev. društva ,Kolo“ |

 

 

 

  

 
  

jelo, koje je zadavalo mnoštvo poteškoća. Ono je |
napisano za sole i mješoviti zbor a capella, a gra: |

im elementima. i
Najveća je poteškoća za ,Kolo“ bila financiranje (
putovanja u inozemstvo. Grad Zagreb dao je koliko |
je mogao, ali vlada beogradska o subvenciji ni riječi, |
dapače nije dozvolila ni 50% popust na željeznicam, 1
što ga lako dobijaju i pojedine grupe, kojim je samo t
do putovania, a nemadu nikakvih većih kulturnih ci- f
ljeva. Ovakovo postupanje je jasni dokaz partajstva i
separatizma. Grupa ,Stanković“ uživa sve moguće po: |
lakšice, kad putuje po Jugoslaviji, a Kolo“ kad pu: [
tuje u inozemstvo, da nas prodiči pred cijelim svije. |
tom, ne nailazi malo shvatanja. I
Mi ,Kolo“ ne odustaje od namisli, nego post:
gjuje više svog doma 100.000 dinara, i stiže na 1. o
mj. u Frankfurt na Majni, da se na 3. prikaže pred |
forumom kojih 600 raznonarodnih muzičkih kritičara, |
Počinje oratorij. Dr. Viktor Benković kristalno |

čisti tenor, prekrstivši se moli se Bogu na hrvatskom |
jeziku pre raprezentantima svih kulturnih naroda. Ti-|
šina u publici i zanos, lo je kao vizija. Slijede slika |
za slikom, najčešće dolazi sv. Ćiril (Križaj) i sv. Me. |
tod (Betetto), te na upotpunjenje kvarteta uz gornju |
trojicu g. Banovec. a
To je zborni kvartet jedini na svijetu po prizna: |

nju prisutnih muzičara. A zbor, vogjen od svog diri-|
genta i rukom i cijelim mišičjem, izvagja majstorski
niansiranje od najnježaijeg pianissima do najjačeg for |
tissima, prikazujuć oduševljeno priznanje vjere od svete.
braće i pjesmu zahvalnicu Svevišnjemu. 4
Publika se ne miče, nego napeto slijedi oratorij |

i sudjeluje vučena snagom Široline glazbe i izvedbe:
Kola“, da na finalima provali u urnebesni zanos, koji
nije tako običan kod sjevernih naroda, a koji trajaše |
i preko četvrt sata. dl
Inače hladni Englezi dive se i očima punim žana |
izriča: ,To je fenomenalno“. Nijemci kažu, da je preko |
Kola“ na njih djelovala Božja objava. Glavni aranžel |
festivala ljubi i grli dirigenta i vodi ga naokolo, ka-|
zujuć ga kao drugoga Mesiju. A skromni Širola kad |
se pojavi izmamljuje na oduševljene povike odobra+
vanja i po koju suzu. Od četiri sata trajanja izvedbe
jedan sat se je izgubio u ovacijama. i
Nakon izvedbe ,Kolaši“ su bili srdačno počašćeni.
Ovim je ,Kolo“ proslavilo pred svim svijetom hrvat
sku produktivnu i neproduktivnu umjetnost i po svo.|
jim najboljim sinovima odnijelo prvo ime. Mnogo je
nakladnika zatražilo od Širole, da im ustupi na štam-
panje svoj oratorij, izrazivši se: Mi smo znali, da po:
stoji Zagreb i hrvatska kultura, ali da nešto ovakovi|
može dati jedan mali narod, to nijesmo nikada mogli
ni promisliti.
Pjesniku-libretisti Dru Velimiru Deželiću ml,
odličnom kompozitoru Dru Božidaru Široli i Pjevač
kom društvu ,Kolo“ neka je čast i zahvalnost cijelog
našeg naroda, koga su tako prodičili.

Bo: je na primitivno-arhaističkim i pučkim slaven-