: Str laznoj stanici da mu udare na legitimaciju žig polazne stanice. Na parobrodima može se izvaditi i polovica karte. Zaiednički polazak iz Zagreba bit će za one, koji putuju preko Zagreba, dne 20. srpnja u 23.30 sati naveče. Svi, koji će putovati preko Zagreba, neka nam to jave što prije, da uzmognemo prema tome rezervirati posebni vagon. Jednako neka nam jave oni, koji bi htjeli imati 20. srpnja u Zagrebu objed i večeru, da im nagjemo prilike za jeftiniju hranu. Početak sastanka. Svi učesnici imaju biti u Splitu po mogućnosti već 21. srpnja naveče. Sastanak počinje dne 22. srpnja u 7.30 sati sa svetom misom u stolnoj crkvi. Dalje prema programu, kako je već objavljen. Izlet u Solin-Trogir. Svi, oni, koji će ići ma izlet, koji će biti zadnji dan sastanka t. j. 24. srpnja, neka nam svakako to napose jave prigodom prijavljivanja ili inače. Izlet će stajati 20 Din. po osobi. Opskrba (stan i hrana) iznosi za srednjoškolce za sva tri dana 30 Din. (10 Din. dnevno). Za ostale učesnike stoji zajednički stan i hrana (u činovničkoj menzi) 18 Din. dnevno. Posebna soba stoji 30 Din. dnevno. Tko na takovu reflektira, treba da io odmah javi, Pisma iz naroda. CAVTAT. Žandaru smeta hrv. zastava. Što je žandarski podnarednik M. Petrović u Cavtatu pokušao na Vidovdan prelazi svaku mjeru. Rečenog dana bile su radi drž. blagdana okićene kuće i dućani u Cavtatu raznim narodnim zastavama. G. M. Penjak vijao je na svome dućanu hrvatsku tro- bojnicu, koja je valjda smetala rečenom poduaaredniku i ovaj ti junačina ni pet ni šest nego u dućan g. Pe- njaka i tražaše da hrvatsku zastavu skine i smijeni u državnu. Pošto žandarev postupak nije bio u skladu ni sa zakonom ni s državnim probicima g. Penjak je pokazao Petroviću vrata. Petrović je kao žandar mo- rao biti poučen, da je hrv. zastava svetinja svakome Hrvatu i da ni ustavom ni ikakvim zakonom nije za- branjena. Oa je osim toga vidio, da se hrvatska tro- bojnica vije i na našoj općini u Cavtatu, pa je i oda- ile morao da stvori logičan zaključak. Petrović je štoviše istom prigodom imao vidjeti, da se u Cavtatu viju i neke srpske zastave i to ga je moralo uvjeriti, da su u našoj državi dozvoljene i srpska i hrvatska i slovenačka zastava. Nije naša dužnost napominjati Petroviću, što bi ma pr. Srbijanci — jer je Petrović srbijanac — učinili jednomu žandaru Hrvatu, koji bi se usudio u Srbiji pokušati, da privatnik skine dičnu srpsku zastavu. Naša je dužnost, patriotska i držav- ljanska, javno i otvoreno poručiti žandarskim starješi- nama od najnižeg do g. Ministra Policije, da je više nego žalosno, da se ovakav izaziv može dogoditi od strane organa zakona i javne sigurnosti i to još nakon poznate okružnice g. V. Vukičevića, kojom strogo upućivaše podložne organe na nepristranost i tačno primjenivanje zakona prema svakome jednako. CAVTAT. Poludržavna ženska zanatska škola. Dne 29. i 30. lipnja t. g. imali smo prigodu vidjeti izložbu radnja koje su kroz šk. god. 1926/27 uradile učenice I razr. poludržavne ženske zanatske škole u Cavtatu. Svak se je divio savršenim radnjama i čudio, kako se je u jednu školsku godinu mogao obaviti onoliki ma- terijal kroja, šivenja, veziva i dekorativnog risanja. Radnje sa svojom preciznošću ističu veliku sposobnost učenica, te čestitamo skromnoj učiteljici gospojici Ro- mildi Škaričić na tako odličnom uspjehu. Prava je sreća imati u mjestu ovaku školu, koja kroz tri godine podava djevojčici obuku nie samo raz- nog kroja, šivanja i veziva, veći vjeronauka, nastavnog jezika, aritmetike, obrtne aritmetike i obrtnog knjigo- vodstva, poslovnih sastavaka i općenitih obrtnih pro- pisa, mercelogije i kućanstva, higijene i gragjanske nauke, dekorativnog risanja, risanja kroja, pjevanja i gimnastike, što sve djevojčici uz moralni život stiče vrijednost u njezinom budućem životu. Hvala presjed- nici mjesne narodne ženske Zadruge g.gji Jelki Ben- doni, koja se je živo zauzela za uspostavu ove za mjesto tako korisne ustanove. STON; Stonjske starine. Ove dane pri uregjiva- nju kafine |T. Baća našla se u pločniku, djelomično okrnjena ploča na kojoj je natpis uklesau, što je sta- jao nad glavnim vratima grada Stona. Naš vrijedni i zaslužni nadučitelj Frano Vlašić odmah se je zauzeo, da se ta svetinja za naš Ston sačuva i prama cijelome matpisu, što u arkivu ima, nova ploča napravi. Čestiti patriota Tonći Baća radostan, što se je u njegovoj zgradi našlo, pa uložio svu pomnju i preporuku, da se i na najmanju mrvicu pazi, što bi moglo služiti za ures stonjskog muzeja. NARODNA _ SVIJEST LISAC. Blagoslov zavjetne kapele. Antun Ljubi- šić nalazeći se u prošlom strašnom svjetskom ratu usred ratnih grozota na fronti, čestiti i pobožni doma- ćin iz Lisca, promišljajući na svoju dragu dječicu, na svoju ženu i svoj dom, učini Bogu zavjet ostane li u životu, da će po svojim silama podignuti u Liscu spo- menik u čast Presv. Srcu Isusovu. To svoje obećanje eto je napokon ovih dana do kraja ispunio sagradivši u plodnome Lisačkom polju malenu, ali ukusnu kapelicu sa lijepim zvonikom i milozvučnim zvonom u čast Presv. Srcu Isusovu. Na lijepoj spomen - ploči nalaze 'se doslovce napisane ove posvetne riječi : .U znak harnosti — Presv. Srcu Isusovu — Ovaj zavjet svjetskog rata -— Antun Ljubišić pok. Pera — Lisač 1. XI. 1926. — Podigne — Presv. Srce Isusovo — Smiluj se nama!“ Na dan sv. Antuna 13. 6. ove godine dozvolom Presv. Biskupa blagoslovila se je njegova kapelica i novo zvono, te za prvi putu njoj bi održana sv. misa u zahvalu Bogu svevišnjemu i sv. Autunu, što ga je Bog živa i zdrava povritio u krilo svoje obitelji, i što je mogao da ovaj zavjet dolično ispuni. Mnoštvo naroda iz cijele Lisačke župe dohrlilo je na ovu svečanost i sa osobitom pobožnošću pratilo je sv. obrede i vruće molitve uzdizalo preko sv. mise, da nas Presv. Srce Isusovo oslobodi u buduće sličnih strahota prokušanih za minulog svjetskog rata. A na to su ih potakle dirljive riječi našeg župnika, Da. Spasa Korunić, koji je preko sv. mise do suza ganuo sve > prisutne obnovivši tužne uspomene proživjelih dana u svjetskome ratu, koje sl i bile uzrokom ovom da- našnjem zavjetu. Preko sv. mise pročitana su imena onih dobro činaca iz Amerike, koji su inicijativom braće Ljubiši u Americi doprinijeli svoj obol, da i oni postanu dio; nici u ovom zavjelnom spomeniku. Župnik se je svima tima u ime Antuna Ljubišića javno zahvalio, te iste preporučio svima prisutnima u svete molitve. Iza dovr- šene svečanosti narod se je razišao svojim kućama noseći u svom srcu najugodnije uspomene ovog sve- čanog obreda. POPOVIĆI. Sport. Enkel-Popovići — Gragjan- ski-Dubrovnik 3:1, corneri 8:8. 2. jula odigrana je prijateljska utakmica izmegju ova dva kluba, koja je svršila Porazom Gragjanskog. Igralo se lijepo s obiju strana te jedni i drugi su nam pružili lijepu igru. Gragjanski je naprezao i svim silama nastojao prodrijet redove domaćih, ali požrtvovnost i sprema uže obrane nije mu dopustila. Ljiepo je bilo gledati kako bekovi krše navale Gragjanskog koji je više puta oštro napao. U drugoj polovici drugog poluvremena Gragjanski je znatno popustio osobito bekovi, dok vratar iako izvr- stan dobivene golove nije mogao braniti, jer su mu svi prošli kroz kutove i iz neposredne blizine, dok više puta je neočekivano spasio situaciju Gragjanskog, koji je inače mogao još loše proći. Igru je sudio prvo poluvrijeme gosp. Klaić, a drugo gosp. Capurso, oba veoma dobro. ČILIPI. Čirilometodska zabava. 10. VII. je mjesna osnovna škola u čast slavenskih apostola sv. Girila i Metoda priredila prosvjetno uzgojnu zabavu, koja je u cilju i izvedbi veoma uspjela. Na dugo bismo zašli kad bismo htjeli isticati odvažan i siguran nastup po- jedinih učenika u zabavi angažovanih, njihovu simpa- tičnu pojavu i t. d., jer svi bijahu na svome mjestu, svi razdragaše i roditelje, koji ih uživahu i publiku koja je svaki komad bogatog programa nadarila apla- uzom. Poučne deklamacije izvedoše gracijozno i dotje- rano, igrokaz: čestitka majci za imendan, prestavljahu slobodno i glatko, a dvoglasno pievanje morali su na zahtjev oduševljene publike ponoviti, i ako je u dvo- rani bilo kao u peći vruće. Uz djecu sudjelovahu g.g. N. Skurić učitelj i P. Skurić, koji vrlo vješto prikazaše Preradovićevu : ,Braća“ i šalu u 1 činu: »Zamišljeni gospodar“. — Moralni uspjeh ove zabave neka bude nagrada za uložen trud i nastavnicima i djeci. LOPUD. Izlet jug. sokola iz Dubrovnika. U prošlu nedjelju dne 10. ov. mj. slavilo se na Lopudu Girilovo slavlje. Zato g. župnik nekoliko dana prije pozvao je mjesne vlasti, da onaj dan t.j. u nedjelju okite svoje urede zastavam. I zbilja onaj dan osvanu okićeni svi uredi. Crkva razvila obični svoj hrvatski barjak, pa i općina. Na luži, starom položaju gdje se od pamtvijeka vila mila mam hrvatska trobojnica i onaj dan ,bandiera vecchia“ davala je počast uspo- meni slavenskih apoštola. Poslije podne okolo četiri sata eto nam izleinika iz Dubrovnika Jugoslavenskog sokola sa glazbom. Na mostu se sakupilo mnogo svijeta, al ne Lopudjana, već stranaca, da pričekaju izletnike. Bilo je nekoliko iz Lopuda, što su sa nekim Be. je, da kroz ne puna 2,/2 mjeseca pripravi ovo | Br. 28. strancima i radnicima pričekali izletnike udaranjem u | tamburice, a na polasku nijesu ih. više ispratili. Bilo. je živahno doduše, te sokolske vježbe popraćene a. plaudiranjem, ali skoro od samih stranaca, jer Lopu. | gjani sjedili su i pri dolazku i polazku indiferenti, |: Glazba je pri dolazku i polazku pozdravila općinu i | dobrotvora našeg g. Iva Kuljevana, što nam je bilo | milo. Općina je odvratila pozdravom spuštavajući i dižući hrvatski barjak, Pri polazku izletnici i stranci | i Braća Česi zanosno su klicali i pjevali: Oj Slaveni, Gospodin Ivo Kuljevan počastio je nekoliko članova | uprave sokola, te im toplo zahvalio na iskazanoj počasti, I Na dopis iz Janjine koji je izašao u prošlome | broju našega lista moli nas gosp. obl. zast. N. Ko. | privica da uvrstimo slijedeće: Gosp. Dinko Sarnečić, | obi. zastupnik, porekao je da bi se bio o meni omako | izrazio na sastanku držanom u Janjini, pa molim g, dopisnika odnosno učesnike sastanka, da bi bili dobri | sapćiti mi, dali su na tome sastanku pale u dopisu | navedene riječi tičući se moje osobe. 4 Intermacijonalna Kulturna afirmacija ratu. | Triumf hrv. pjevačkog društva ,Kolo“ u Frankfurtu I sa izvedbom Sirolinog oratorija ,Život i spomen | slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda. ap. slaven. | Zagreb, 10. juna. Na prošlom internacionalnom natjecanju u Lon. donu izabran je oratorij Dr. Božidara Širole: , Život | i spomen slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda, [ slavenskih apostola“ kao najbolje djelo zborne muzike. | Dirigent zagrebačkog hrv. pjev. društva ,Kolo“ | jelo, koje je zadavalo mnoštvo poteškoća. Ono je | napisano za sole i mješoviti zbor a capella, a gra: | im elementima. i Najveća je poteškoća za ,Kolo“ bila financiranje ( putovanja u inozemstvo. Grad Zagreb dao je koliko | je mogao, ali vlada beogradska o subvenciji ni riječi, | dapače nije dozvolila ni 50% popust na željeznicam, 1 što ga lako dobijaju i pojedine grupe, kojim je samo t do putovania, a nemadu nikakvih većih kulturnih ci- f ljeva. Ovakovo postupanje je jasni dokaz partajstva i separatizma. Grupa ,Stanković“ uživa sve moguće po: | lakšice, kad putuje po Jugoslaviji, a Kolo“ kad pu: [ tuje u inozemstvo, da nas prodiči pred cijelim svije. | tom, ne nailazi malo shvatanja. I Mi ,Kolo“ ne odustaje od namisli, nego post: gjuje više svog doma 100.000 dinara, i stiže na 1. o mj. u Frankfurt na Majni, da se na 3. prikaže pred | forumom kojih 600 raznonarodnih muzičkih kritičara, | Počinje oratorij. Dr. Viktor Benković kristalno | čisti tenor, prekrstivši se moli se Bogu na hrvatskom | jeziku pre raprezentantima svih kulturnih naroda. Ti-| šina u publici i zanos, lo je kao vizija. Slijede slika | za slikom, najčešće dolazi sv. Ćiril (Križaj) i sv. Me. | tod (Betetto), te na upotpunjenje kvarteta uz gornju | trojicu g. Banovec. a To je zborni kvartet jedini na svijetu po prizna: | nju prisutnih muzičara. A zbor, vogjen od svog diri-| genta i rukom i cijelim mišičjem, izvagja majstorski niansiranje od najnježaijeg pianissima do najjačeg for | tissima, prikazujuć oduševljeno priznanje vjere od svete. braće i pjesmu zahvalnicu Svevišnjemu. 4 Publika se ne miče, nego napeto slijedi oratorij | i sudjeluje vučena snagom Široline glazbe i izvedbe: Kola“, da na finalima provali u urnebesni zanos, koji nije tako običan kod sjevernih naroda, a koji trajaše | i preko četvrt sata. dl Inače hladni Englezi dive se i očima punim žana | izriča: ,To je fenomenalno“. Nijemci kažu, da je preko | Kola“ na njih djelovala Božja objava. Glavni aranžel | festivala ljubi i grli dirigenta i vodi ga naokolo, ka-| zujuć ga kao drugoga Mesiju. A skromni Širola kad | se pojavi izmamljuje na oduševljene povike odobra+ vanja i po koju suzu. Od četiri sata trajanja izvedbe jedan sat se je izgubio u ovacijama. i Nakon izvedbe ,Kolaši“ su bili srdačno počašćeni. Ovim je ,Kolo“ proslavilo pred svim svijetom hrvat sku produktivnu i neproduktivnu umjetnost i po svo.| jim najboljim sinovima odnijelo prvo ime. Mnogo je nakladnika zatražilo od Širole, da im ustupi na štam- panje svoj oratorij, izrazivši se: Mi smo znali, da po: stoji Zagreb i hrvatska kultura, ali da nešto ovakovi| može dati jedan mali narod, to nijesmo nikada mogli ni promisliti. Pjesniku-libretisti Dru Velimiru Deželiću ml, odličnom kompozitoru Dru Božidaru Široli i Pjevač kom društvu ,Kolo“ neka je čast i zahvalnost cijelog našeg naroda, koga su tako prodičili. Bo: je na primitivno-arhaističkim i pučkim slaven-