SD SRE

 

 

Str 2:

siralo je mnoge strane financijske grupe a i domaće
zavode, te su neke uzele već u proučavanje komunalna
pitanja, koja se imaju da riješe zajmom. Sklapanje
zajma nešto se je oteglo, što nikoga ne iznenagjuje
kad se radi o tom, da se znjam dobije sa strane.
U momentu sklapanja: nagodbe u aprilu t. g. držalo
se je po mišljenju više uglednih upravitelja podružnica
naših domaćih zavoda, da će veoma vjerojatno naši
domaći zavodi dati Općini ovaj zajam. Na njihovo kao
i na iznenagjenje Općine domaći zavodi, koji i ako
uživaju dubrovačke kapitale, nijesu bili voljni dati
Dubrovniku potrebiti zajam. Može li se zato objektivno
krivit Općinsko Upraviteljstvo ?

Ipak na umirenje »Dubrovačkom Listu« ovih pro-
šlih dana došlo je od Državne Hipotekarne Banke
odobrenje u načelu zajma Općini, ali isključivši za
sada kredit za hidrocentralu. Jedna strana grupa ta-
kogjer u svom privrednom tehničkom ekspozeu ogra-
dila se je od davanja zajma za hidrocentralu. Jeli i
tome krivo Općinsko Upraviteljstvo. ili kogod drugi ?

Na osnovu gornjeg Općinsko Upraviteljstvo uzelo
je i ter kako stanovište i započelo je sa gg. Kisićima
pregovore za nagodbu glede otkupa vodovodnog na-
mještaja, cijevovoda, čestica potrebitih za izgradnju
vodovodne stanice, razriješenje pogodbe od g. 1927,
te su ti pregovori dosta napredovali.

Prema gorjem od pregovora i od projekta bit
će nešto, a ,Dubrovački List“ morao bi biti objektiv-
niji, kad donaša informacije o radu Općine.

Dr. Baldo Poković.

 

Veliki nemiri u Beču.

Beč, a po najnovijim vijestima i čilava Austrija,
bili su pozornicom i uzbudljivih dogogjaja, koji su
prouzrokovali neznatni povodi. Ali i malo bolji poznavač
austrijskih prilika vidi u tomu jedan čin ljevičarskih
elemenata. Beč je danas po austrijskom ustavu priznat,
kao autonomna savezna država, u kojoj su na zadnjim
izborima soc. demokrati dobili apsolutnu većinu, te u
upravi Beča sjede ekstremni opozicionalci, koji se
ogorčeno bore proti vladi Dra Seipela, a imaju mnogo
zajedničkoga i sa komunistima. Zato je i razumljivo,
da je Beč sijelo komunističke propagande za srednju
i istočnu Evropu, te za Balkan. To nam dokazuju i zadnji
dogogiaji, koji su dobili izrazito komunistički karakter.

Uzroci su bili bez većeg značenja. Tu skoro se
je vodio proces proti jednoj monarhističkoj organizaciji
(Frontkampferbund), čiji su članovi kod manifestacija
republikansko socijalističkog Schutzbunda ubili jednog
invalida i jednog dječaka. Proces je dobio politički
karakter i kada je sud na temelju pravorijeka porote
riješio optužene, došlo je do ogorčenih demostracija.
U petak se 15. tek. radničke mase (po nekima preko
100.000 radnika) okupljaju pred gradskom vijećnicom
i parlamentom uz bučue proteste. Policija nastupa u
ratnoj spremi, ali ustaše podižu barikade i odbijaju
policiju. Zatim provaljuju u sudsku palaču, zlostave
sudce i sudski personal i konačno. zapališe zgradu.
Vatrogasci pokušaše sa spasavanjem, ali ustaše ih
odbije. Zatim demoliraju uredništva iriju dnevnika
vladine koalicije, te i njima zapale zgrade. Mase su
naglo rasle i ozbiljno se opirale policiji i vojsci, koji
navaljuju sa vatrenim oružjem. Ministarstvo pravde je
u jednom plamenu, a pobunjenici uz najveće žrtve
odbijaju svaki pokušaj pomoći, koja i onako dolazi
prekasno, Pobune su dobile takav značaj, da sui
socijalisti stupili u protuakciju, te skupa sa vojskom,
policijom i velikim brojem kršć. socijala uspijevaju da
ustaše odbiju od parlamenta, te ga blokiraju. Tako su
pod večer demostracije jenjale. Ipak pobune su uzele
tolike dimenzije, da se jedino nada postavlja u vojsku.
U čitavoj Austriji proglašen je generalni štrajk.

Novije vijesti kažu, da su pobune ugušene, kao
i da je broj ranjenih oko 400, a mrtvih 30, dok su
prije javljali 1200 ranjenih i 400 mrtvih. Megjutim sve
je to teško provjeriti, jer su demostranti prekinuli sve
telefonske i brzojavne veze. Okolo kruže vijesti, da je
vlada pala i da bi Društvo Naroda imalo dati Maloj
Antanti mandat, da uguši pobune. Ipak, ako su istinite
vijesti, da je pobuna ugušena, ovi dogogjaji bi mogli
samo učvrstiti vladu, jer je ovo dokaz da je komunistička
opasnost tu, a danas je jedino Dr Seipel sposoban da
sredi prilike. Dapače, velike bi vlasti sa simpatijom
gledale i malo ivrgju presiju na komuniste sa strane
vlade. Tako se govori, da će svi strani komunisti biti
istjerani iz Beča, jer se glavna krivica svaljuje ua njih
i na socijaliste. Socijalisti se megjutim brane time, ća
je postupak policije razdražio mase i da su i oni uzeli
udjela u protuakciji. Zadnje vijesti donašaju, da je u
Beču uspostavljeno momentano primirje, te da se
radnici vraćaju k poslu. fi

,NARODNA SVIJEST“

Iz Hrvatske Pučke Stranke.

Sastanci u dubrovačkom kotaru. Dne 10. tek.
održao je agilni pobornik HPS iz Trstenoga g. Frano
Banić sastanak HPS u Koločepu. Na sastavak je došlo
do 200 osoba muških i ženskih. VIč. Da. Niko Šulić,
agilni župnik, otvorio je sastanak, & zatim je g. Banić
prikazao političku situaciju, program i nastup HPS u
ovim izborima. Govor je vrlo lijepo djelovao. — G.
Vlaho Fortunić obašao je takogjer u agitaciji za izbore
nekoliko mjesta zapadnog dijela kotara i svuda naj-
trijeznije saslušan od birača. — U dubrovačkom se
kotaru svugdje opaža sve veće zanimanje birača Hrvata
za HPS, koja se nalazi svugdje u porastu.

Sastanci u Dalmaciji. U splitskom kotaru odr-
žani su u Splitu, Trogiru, Suhomdocu, Dugopolju.
U imotskoj krajini održani su sastanci u Imotskom,
Vinjanima, Podbablju ; zatim u Kninu, Sinju, Drnišu,
Gljevu, Prapatnicama, Stiljima i Zavojanima. — U
sjevernoj Dalmaciji održani su sastanci u Šibeniku,
Pagu, Bunjevcima, Pristegu, Radošinovcima, Vukšiću
i Benkovcu. — Na otoku Krku pak u Baškanovoj,
Dubašnici i S. Vidu.

Štampa o napredovanju HPS. Sarajevski ,Ju-
goslav. List“ donosi vijesti iz Mostara 0 velikim
uspjesima HPS u Hercegovini. Osobito se nada —
kaže isti list — postići HPS povoljan uspjeh u kotaru
ljubuškom, jer je narod silno nezadovoljan kandida-
turom, koju im je Radić protiv njihove volje nametnuo.

A i sam Dr. Lazica Marković dao je beogradskim

novinama kategoričku izjavu, da će u Hercegovini
Hrv. Pučka stranka dobiti sigurno jedan: mandat.

 

Pisma iz naroda.

Petrovoselo kod Mokošice. Na 10. Jula o. g.
bi blagoslov crkve Gospe od Zdravlja, koja je bila
radikalno popravljena i unutra posve lijepo bojadisana,
da takove nema u okolici; što služi na čast marljivim
Petrovljanima i svima onima, koji su svoj doprinos
dali e da se to uzmogne dovršiti. Tog dana u jutro
okolo 6 sati bi tiha sv. misa u Mokošici a iza toga
uputi se procesija put Petrovasela sa slikom Gospe
od Zdravlja, koju su nosile 4 djevojčice u bijelo obu-
ćene uz mnoštvo bogoljubnog naroda, školske djece
i društvo kćeri Srca Isusova, te pjevajući litanije i
Gospine pjesmice. Procesiju je vodio mjesni župnik
VIč. Dn. Marin Radulović uz asistenciju župnika Ro-
žata mp. O. Frana Čučevića. Nakon toga bi blagoslov
crkve, koji je obavio, . dozvolom presvijet. Biskupa,
mjesni župnik, a iza toga bi svečana sv. misa, koju
je otpjevao gorespomenuti župnik Rožata, te iza E-
vangjelja, isti održa takav zanosan govor o Gospi da
je slušaoce do suza ganuo. Sv. misu pjevalj su pje-
vači i pjevačice iz Mokošice posve lijepo. Iza mise
veći dio naroda bi primljen od gostoljubivih Petro-
vljana i tu pogošćen, tako isto i oba župnika i gosp.
načelnik Ant. Kristović ostadoše na objedu. — Mofrioc.

BROCE, kod Stona. Poslije četeres i četiri go-
dine došao je ovih dana iz San Franceska čestiti i
uzorni domorodac g. Mato Perić pok, Luke. Otišao je
za mladih dana u slobodnu državu, gdje ga je ambjent
uzgojio, te nam izgleda ko rogjeni fini Amerikanac.
Tamo je neprestano i uzorno radio, da je stekao ugled
i poštovanje, a naši se s njime ponosiše. Uvijek po-
magao svoje stare roditelje i milu sestru, da_su mogli
njegovom stalnom pomoći bezbrižno živjeti, a oni ga
blagosivljahu i za nj se Bogu moljahu. Dobri Bog
uslišao je njihove vapaje i molbe, jer g. Mato danas
uživa junačko zdravlje i njegove poštene trude, da bi
mogao i u ovećem gradu prihodima gospodski živjeti.
Još mu je na starom ognjištu živa jedina sestra, koju
je on častio i pomagao, te je sada do starosti osigurao.
Pohodio grobište, gdje njegovi roditelji počivaju i za
njih se Bogu pomolio, pa naredio glavaru, da urede
crkvu na grobištu na njegov trošak. Sjeti) se dolaskom
svoje mile rodbine, pa i siromaha, te crkve sv. Vlaha
u Stonu, koja je u zadnjem potresu bila sveosve ošte-
ćena. Ovakovi se: množili i unj se i drugi ugledali.
Dobar nam došao i živiol

Luka na Šipanu. Smrt i sprovod uzorne dje-
vojčice. Na 16. ov. mj. preminula. je poslije teške i
duge bolesti uzorna djevojčica u 23 godini života,
g.gjica Nevenka Glavić, nepuća našeg prijatelja g. V.
Fortunića. Dugu bolest ona je tako ustrpljivo podna-
šala kao prava članica i sestra ,Društva Presv. Srca
Jezusova“. Uvijek je bila ljubljena i poštovana od
svega mjesta, a to je najbolje dokazao sjajni sprovod
kakvog mjesto ne pamti. Djeca, djevojčice, društvo

,Presv. Srca Jezusova“, Pjev. Društvo ,Starčević“ oba
barjacima, te mnoštvo naroda obojeg spola, djevojčice
u bjelini, koje su vijence nosile, sve je to do hladna
groba ispratilo suznih očiju žaleć dobru .Neveaku i
grobnicu joj vijencima pokrili. Nije bilo kuće, a iz
nekojih i po više članova, a da nije bila zastupana na
sprovodu, pa je bilo mnogo odličnih osoba muških
i ženskih iz Sugjurgja, te su. sprovod umnožili i po-
častili. Dobra Nevenko, ti si tvojim uzornim i kršćan-
skim življenjem, ustrpljivošću dugu bolest podnašala
i slavu rajsku zadobila, pa se moli sada pred licem
Svevišnjeg za tvoju skamenjenu majku, za tvoje gorko
ucviljene sestre, za tvog ljubljenog brata, zenice oka
tvog i za svu tvoju rodbinu, koje si ti dobra Nevenko
svim žarom ljubila, a oni se tobom ponosili.  , :

Br. 29.

   
  

Pokvarena telegrafska pruga. Ima nekoliko dana,
da se je opazila pokvarenost telegrafske pruge i da je
o tome obavješćena direkcija u Splitu. U brzojave se |
danas nemožemo pouzdati, jer dolaze isti poslije tri
četiri dana i to pogrešno, jer nema redovite struje,
Nitko nam ne dolazi da istražuje, gdje je kvar nastao,
Do kada ćemo ovu. nerednost trpjeti ? Znade dobro
direkcija, da preko Šipana brzojavi idu na Lopud,
gdje ima sijaset stranaca. Pa kakav će utisak ob.
ovome ponijeti ?

KORČULA. Svečanost u Pupnatu. Najstarije
mjesto na otoku Korčuli Pupuat spravlja se da u Sri.'
jedu na 24. augusta ove godine svečano proslavi 50;
godišnjicu, otkako je tijelo O. Marka Tvrdeića, koga.
narod općenito naziva ,blaženi Marko* preneseno iz.
Rimini (Italija) u rodno njegovo mjesto. O. Marko;
Tvrdeić rodio se je u Pupnatu 29. srpnja 1733. Već
za rane mladosti isticao se pobožnim i pokorničkim.
djelima, i stupi u franjevački red. Na Otoku (Badija)
izuči škole i bi zaregjen za svećenika. Zatim po na.
redbi starješina otide u samostan BI, Di. u Rimini,
gdje provede 22 godine bogoljubna i pokorničkog
življenja. Tu :i umre na glasu svetosti 24. augusta
1785. u 52 god. života. Odmah poslije smrti a i za
života narod po otoku Korčuli i u Rimini stao se je
uticati zagovoru ovog Božjeg ugodnika, što čini još
i do današnjeg dana. I po njegovom zagovoru mnogi
su zadobili tražene milosti. Zauzimanjem blagopuk,
biskupa Marka Kalogjera korčulanski opat Dr. Trojanis
prenese iz Rimini njegovo mrtvo tijelo ma Korčulu,
odakle svečano bi preneseno u Pupnat 3. novembra
1877. Od tada još više ožive bogoljubnost piema
ovom slugi Božjemu i narod ga poče općenito nazivali
blaženim, premda Crkva o tom još nije ništa rekla,
niti se još započeo proces za njegovu beatifikaciju.
Narod mu se privatno moli i sazivlje njegovu pomoć
u raznim nevoljama, a župnik bilježi sve dogogjaje,
dok ne dogje vrijeme, da crkveni sud sve to prouči i
ne započne rasprava, da' bude proglašen blaženim.

 

Iz Jugoslavije.

Politička situacija. Poslije sporazuma Velje
Vukićevića sa Dr. Korošcem izgleda da je pokolebani
koalacija radikala i demokrata. To se daje dosta jasno
uvidjeti i iz govora g. Ljube Davidovića u nedjeli
kod ,Tabota“, koji je oštro |

osudio . rad vlade Velj

Vukićevića i njegove policije. U svomu govoru g. Da
vidović je navijestio, da bi moglo doći do raskidi
koalacije, ako g. Velja Vukićević nastavi dosadašnjim
radom svojim i svojih organa. Taj oštar nastup g
Davidovića lako da ne ostane bez posljedica. Naproli
Dr. Voja Marinković nastupa pomirljivo tvrdeći, da sti
sporna pitanja uregjena, ali da se riješenja spor
izvršavaju.
Megju radikalima izbija sve veća podvojenost

Na zboru Nastasa Peirovića u svom izbornom okrugi
došlo do sukoba sa pristašama Velje Popovića. Di
Dušan Subotić je nosioc liste službenih radikala 1
Somboru protiv Marka Trifkovića.
Prošlih dana bili su na Bledu primljeni u audi
jenciju Pavle i Stjepan Radić da, kako se javlja, 0
pravdaju svoju agitaciju u južnoj Srbiji.
Kud ode radikalija! ,Samouprava“ kaže, da i
pojedinih okruga i sreza dobiva dnevno proi
telefonske ili pismene izvještaje o izvršenim kandidi
cijama. Da nebi nastao kaos i zbrka u radikalnim tt
dovima to će ,Samouprava“ donositi samo kandidacij
zvaničnim putem dostavljene. Zaludu sav napor radi
kalija ide onamo, kamo je davno imala otići. i

Hodočašće i kongres trezvenosti na Trsal
,Sveta Vojska“ u Ljubljani priregju od 6-8 augu:
hodočašće i trezveni tabor na Trsatu. Pobliže up
tražiti na adresu ,Sv. Vojske“ Ljubljana, Poljani
nasip br. 10. i

Radić i centralizam. Dok Radić ide okolo
mudro šuti o centralizmu, i dok njegovi agitatori g
vore o reviziji ustava, dotle radikalska n»Samoupravi
na sva usta hvali njegove ,prihvatanje ustavnog pl
retka, oblika vladavine i drugih državnih osnovi

,Times“ o Korošcu. Uvaženi engl. dnevnik €
nosi iz Sofije vijesti, da je dr. Korošec dolazio u Bi
garsku po naročitoj želji Ni. V. Kralja Aleksandra,|
se megju ostalim ističe vrlo laskav sud po dra. Korošt

Odgovornost  Augjelinovića utvrgjuje NO
Doba“ u politici protiv Radića. I on je kao svi
mokrati glasovao indirektno za obznanu. To nebi sm
zaboraviti Hrvati, ,zastupniku Hrvata“ u ovoj vla

HPS u Megjumurju. Federalistički list ,Naro
jedinstvo« sve nekako preko volje priznaje, da |
HPS u Megjumurju pobrati većinu glasova. đ

Kako Radić voli seljake. Pred općinskom zgi
dom u Privlaci držao je Radić govor, napadajući |
dnevnom običaju gospodu i svećeaike. E oga
gospoda kupuju ljubeznicama gjerdane. Netko doba
da su i seljačka gospoda kupovala svilu. Radić
razljutio te bijesno i sasvim gospodski doviknuo sel|
eima: Vi ste magarci. Narod je revoltiran odvra
sličnim izrazima, a Radić je u gospodskom bije
otresao prašinu sa svoje obuće i pobjegao glave
bez obzira. : 3

\ \ voy
Kranjska hraniinica u Ljubljani postaje ob
snim zavodom. Kranjska 'hranilnica (štedionica) u'

bljani zaključila je na svojoj skupitini, da se pret

u hipotekarni zavod ljubljanske oblasti. = ../\.;