SD SRE Str 2: siralo je mnoge strane financijske grupe a i domaće zavode, te su neke uzele već u proučavanje komunalna pitanja, koja se imaju da riješe zajmom. Sklapanje zajma nešto se je oteglo, što nikoga ne iznenagjuje kad se radi o tom, da se znjam dobije sa strane. U momentu sklapanja: nagodbe u aprilu t. g. držalo se je po mišljenju više uglednih upravitelja podružnica naših domaćih zavoda, da će veoma vjerojatno naši domaći zavodi dati Općini ovaj zajam. Na njihovo kao i na iznenagjenje Općine domaći zavodi, koji i ako uživaju dubrovačke kapitale, nijesu bili voljni dati Dubrovniku potrebiti zajam. Može li se zato objektivno krivit Općinsko Upraviteljstvo ? Ipak na umirenje »Dubrovačkom Listu« ovih pro- šlih dana došlo je od Državne Hipotekarne Banke odobrenje u načelu zajma Općini, ali isključivši za sada kredit za hidrocentralu. Jedna strana grupa ta- kogjer u svom privrednom tehničkom ekspozeu ogra- dila se je od davanja zajma za hidrocentralu. Jeli i tome krivo Općinsko Upraviteljstvo. ili kogod drugi ? Na osnovu gornjeg Općinsko Upraviteljstvo uzelo je i ter kako stanovište i započelo je sa gg. Kisićima pregovore za nagodbu glede otkupa vodovodnog na- mještaja, cijevovoda, čestica potrebitih za izgradnju vodovodne stanice, razriješenje pogodbe od g. 1927, te su ti pregovori dosta napredovali. Prema gorjem od pregovora i od projekta bit će nešto, a ,Dubrovački List“ morao bi biti objektiv- niji, kad donaša informacije o radu Općine. Dr. Baldo Poković. Veliki nemiri u Beču. Beč, a po najnovijim vijestima i čilava Austrija, bili su pozornicom i uzbudljivih dogogjaja, koji su prouzrokovali neznatni povodi. Ali i malo bolji poznavač austrijskih prilika vidi u tomu jedan čin ljevičarskih elemenata. Beč je danas po austrijskom ustavu priznat, kao autonomna savezna država, u kojoj su na zadnjim izborima soc. demokrati dobili apsolutnu većinu, te u upravi Beča sjede ekstremni opozicionalci, koji se ogorčeno bore proti vladi Dra Seipela, a imaju mnogo zajedničkoga i sa komunistima. Zato je i razumljivo, da je Beč sijelo komunističke propagande za srednju i istočnu Evropu, te za Balkan. To nam dokazuju i zadnji dogogiaji, koji su dobili izrazito komunistički karakter. Uzroci su bili bez većeg značenja. Tu skoro se je vodio proces proti jednoj monarhističkoj organizaciji (Frontkampferbund), čiji su članovi kod manifestacija republikansko socijalističkog Schutzbunda ubili jednog invalida i jednog dječaka. Proces je dobio politički karakter i kada je sud na temelju pravorijeka porote riješio optužene, došlo je do ogorčenih demostracija. U petak se 15. tek. radničke mase (po nekima preko 100.000 radnika) okupljaju pred gradskom vijećnicom i parlamentom uz bučue proteste. Policija nastupa u ratnoj spremi, ali ustaše podižu barikade i odbijaju policiju. Zatim provaljuju u sudsku palaču, zlostave sudce i sudski personal i konačno. zapališe zgradu. Vatrogasci pokušaše sa spasavanjem, ali ustaše ih odbije. Zatim demoliraju uredništva iriju dnevnika vladine koalicije, te i njima zapale zgrade. Mase su naglo rasle i ozbiljno se opirale policiji i vojsci, koji navaljuju sa vatrenim oružjem. Ministarstvo pravde je u jednom plamenu, a pobunjenici uz najveće žrtve odbijaju svaki pokušaj pomoći, koja i onako dolazi prekasno, Pobune su dobile takav značaj, da sui socijalisti stupili u protuakciju, te skupa sa vojskom, policijom i velikim brojem kršć. socijala uspijevaju da ustaše odbiju od parlamenta, te ga blokiraju. Tako su pod večer demostracije jenjale. Ipak pobune su uzele tolike dimenzije, da se jedino nada postavlja u vojsku. U čitavoj Austriji proglašen je generalni štrajk. Novije vijesti kažu, da su pobune ugušene, kao i da je broj ranjenih oko 400, a mrtvih 30, dok su prije javljali 1200 ranjenih i 400 mrtvih. Megjutim sve je to teško provjeriti, jer su demostranti prekinuli sve telefonske i brzojavne veze. Okolo kruže vijesti, da je vlada pala i da bi Društvo Naroda imalo dati Maloj Antanti mandat, da uguši pobune. Ipak, ako su istinite vijesti, da je pobuna ugušena, ovi dogogjaji bi mogli samo učvrstiti vladu, jer je ovo dokaz da je komunistička opasnost tu, a danas je jedino Dr Seipel sposoban da sredi prilike. Dapače, velike bi vlasti sa simpatijom gledale i malo ivrgju presiju na komuniste sa strane vlade. Tako se govori, da će svi strani komunisti biti istjerani iz Beča, jer se glavna krivica svaljuje ua njih i na socijaliste. Socijalisti se megjutim brane time, ća je postupak policije razdražio mase i da su i oni uzeli udjela u protuakciji. Zadnje vijesti donašaju, da je u Beču uspostavljeno momentano primirje, te da se radnici vraćaju k poslu. fi ,NARODNA SVIJEST“ Iz Hrvatske Pučke Stranke. Sastanci u dubrovačkom kotaru. Dne 10. tek. održao je agilni pobornik HPS iz Trstenoga g. Frano Banić sastanak HPS u Koločepu. Na sastavak je došlo do 200 osoba muških i ženskih. VIč. Da. Niko Šulić, agilni župnik, otvorio je sastanak, & zatim je g. Banić prikazao političku situaciju, program i nastup HPS u ovim izborima. Govor je vrlo lijepo djelovao. — G. Vlaho Fortunić obašao je takogjer u agitaciji za izbore nekoliko mjesta zapadnog dijela kotara i svuda naj- trijeznije saslušan od birača. — U dubrovačkom se kotaru svugdje opaža sve veće zanimanje birača Hrvata za HPS, koja se nalazi svugdje u porastu. Sastanci u Dalmaciji. U splitskom kotaru odr- žani su u Splitu, Trogiru, Suhomdocu, Dugopolju. U imotskoj krajini održani su sastanci u Imotskom, Vinjanima, Podbablju ; zatim u Kninu, Sinju, Drnišu, Gljevu, Prapatnicama, Stiljima i Zavojanima. — U sjevernoj Dalmaciji održani su sastanci u Šibeniku, Pagu, Bunjevcima, Pristegu, Radošinovcima, Vukšiću i Benkovcu. — Na otoku Krku pak u Baškanovoj, Dubašnici i S. Vidu. Štampa o napredovanju HPS. Sarajevski ,Ju- goslav. List“ donosi vijesti iz Mostara 0 velikim uspjesima HPS u Hercegovini. Osobito se nada — kaže isti list — postići HPS povoljan uspjeh u kotaru ljubuškom, jer je narod silno nezadovoljan kandida- turom, koju im je Radić protiv njihove volje nametnuo. A i sam Dr. Lazica Marković dao je beogradskim novinama kategoričku izjavu, da će u Hercegovini Hrv. Pučka stranka dobiti sigurno jedan: mandat. Pisma iz naroda. Petrovoselo kod Mokošice. Na 10. Jula o. g. bi blagoslov crkve Gospe od Zdravlja, koja je bila radikalno popravljena i unutra posve lijepo bojadisana, da takove nema u okolici; što služi na čast marljivim Petrovljanima i svima onima, koji su svoj doprinos dali e da se to uzmogne dovršiti. Tog dana u jutro okolo 6 sati bi tiha sv. misa u Mokošici a iza toga uputi se procesija put Petrovasela sa slikom Gospe od Zdravlja, koju su nosile 4 djevojčice u bijelo obu- ćene uz mnoštvo bogoljubnog naroda, školske djece i društvo kćeri Srca Isusova, te pjevajući litanije i Gospine pjesmice. Procesiju je vodio mjesni župnik VIč. Dn. Marin Radulović uz asistenciju župnika Ro- žata mp. O. Frana Čučevića. Nakon toga bi blagoslov crkve, koji je obavio, . dozvolom presvijet. Biskupa, mjesni župnik, a iza toga bi svečana sv. misa, koju je otpjevao gorespomenuti župnik Rožata, te iza E- vangjelja, isti održa takav zanosan govor o Gospi da je slušaoce do suza ganuo. Sv. misu pjevalj su pje- vači i pjevačice iz Mokošice posve lijepo. Iza mise veći dio naroda bi primljen od gostoljubivih Petro- vljana i tu pogošćen, tako isto i oba župnika i gosp. načelnik Ant. Kristović ostadoše na objedu. — Mofrioc. BROCE, kod Stona. Poslije četeres i četiri go- dine došao je ovih dana iz San Franceska čestiti i uzorni domorodac g. Mato Perić pok, Luke. Otišao je za mladih dana u slobodnu državu, gdje ga je ambjent uzgojio, te nam izgleda ko rogjeni fini Amerikanac. Tamo je neprestano i uzorno radio, da je stekao ugled i poštovanje, a naši se s njime ponosiše. Uvijek po- magao svoje stare roditelje i milu sestru, da_su mogli njegovom stalnom pomoći bezbrižno živjeti, a oni ga blagosivljahu i za nj se Bogu moljahu. Dobri Bog uslišao je njihove vapaje i molbe, jer g. Mato danas uživa junačko zdravlje i njegove poštene trude, da bi mogao i u ovećem gradu prihodima gospodski živjeti. Još mu je na starom ognjištu živa jedina sestra, koju je on častio i pomagao, te je sada do starosti osigurao. Pohodio grobište, gdje njegovi roditelji počivaju i za njih se Bogu pomolio, pa naredio glavaru, da urede crkvu na grobištu na njegov trošak. Sjeti) se dolaskom svoje mile rodbine, pa i siromaha, te crkve sv. Vlaha u Stonu, koja je u zadnjem potresu bila sveosve ošte- ćena. Ovakovi se: množili i unj se i drugi ugledali. Dobar nam došao i živiol Luka na Šipanu. Smrt i sprovod uzorne dje- vojčice. Na 16. ov. mj. preminula. je poslije teške i duge bolesti uzorna djevojčica u 23 godini života, g.gjica Nevenka Glavić, nepuća našeg prijatelja g. V. Fortunića. Dugu bolest ona je tako ustrpljivo podna- šala kao prava članica i sestra ,Društva Presv. Srca Jezusova“. Uvijek je bila ljubljena i poštovana od svega mjesta, a to je najbolje dokazao sjajni sprovod kakvog mjesto ne pamti. Djeca, djevojčice, društvo ,Presv. Srca Jezusova“, Pjev. Društvo ,Starčević“ oba barjacima, te mnoštvo naroda obojeg spola, djevojčice u bjelini, koje su vijence nosile, sve je to do hladna groba ispratilo suznih očiju žaleć dobru .Neveaku i grobnicu joj vijencima pokrili. Nije bilo kuće, a iz nekojih i po više članova, a da nije bila zastupana na sprovodu, pa je bilo mnogo odličnih osoba muških i ženskih iz Sugjurgja, te su. sprovod umnožili i po- častili. Dobra Nevenko, ti si tvojim uzornim i kršćan- skim življenjem, ustrpljivošću dugu bolest podnašala i slavu rajsku zadobila, pa se moli sada pred licem Svevišnjeg za tvoju skamenjenu majku, za tvoje gorko ucviljene sestre, za tvog ljubljenog brata, zenice oka tvog i za svu tvoju rodbinu, koje si ti dobra Nevenko svim žarom ljubila, a oni se tobom ponosili. , : Br. 29. Pokvarena telegrafska pruga. Ima nekoliko dana, da se je opazila pokvarenost telegrafske pruge i da je o tome obavješćena direkcija u Splitu. U brzojave se | danas nemožemo pouzdati, jer dolaze isti poslije tri četiri dana i to pogrešno, jer nema redovite struje, Nitko nam ne dolazi da istražuje, gdje je kvar nastao, Do kada ćemo ovu. nerednost trpjeti ? Znade dobro direkcija, da preko Šipana brzojavi idu na Lopud, gdje ima sijaset stranaca. Pa kakav će utisak ob. ovome ponijeti ? KORČULA. Svečanost u Pupnatu. Najstarije mjesto na otoku Korčuli Pupuat spravlja se da u Sri.' jedu na 24. augusta ove godine svečano proslavi 50; godišnjicu, otkako je tijelo O. Marka Tvrdeića, koga. narod općenito naziva ,blaženi Marko* preneseno iz. Rimini (Italija) u rodno njegovo mjesto. O. Marko; Tvrdeić rodio se je u Pupnatu 29. srpnja 1733. Već za rane mladosti isticao se pobožnim i pokorničkim. djelima, i stupi u franjevački red. Na Otoku (Badija) izuči škole i bi zaregjen za svećenika. Zatim po na. redbi starješina otide u samostan BI, Di. u Rimini, gdje provede 22 godine bogoljubna i pokorničkog življenja. Tu :i umre na glasu svetosti 24. augusta 1785. u 52 god. života. Odmah poslije smrti a i za života narod po otoku Korčuli i u Rimini stao se je uticati zagovoru ovog Božjeg ugodnika, što čini još i do današnjeg dana. I po njegovom zagovoru mnogi su zadobili tražene milosti. Zauzimanjem blagopuk, biskupa Marka Kalogjera korčulanski opat Dr. Trojanis prenese iz Rimini njegovo mrtvo tijelo ma Korčulu, odakle svečano bi preneseno u Pupnat 3. novembra 1877. Od tada još više ožive bogoljubnost piema ovom slugi Božjemu i narod ga poče općenito nazivali blaženim, premda Crkva o tom još nije ništa rekla, niti se još započeo proces za njegovu beatifikaciju. Narod mu se privatno moli i sazivlje njegovu pomoć u raznim nevoljama, a župnik bilježi sve dogogjaje, dok ne dogje vrijeme, da crkveni sud sve to prouči i ne započne rasprava, da' bude proglašen blaženim. Iz Jugoslavije. Politička situacija. Poslije sporazuma Velje Vukićevića sa Dr. Korošcem izgleda da je pokolebani koalacija radikala i demokrata. To se daje dosta jasno uvidjeti i iz govora g. Ljube Davidovića u nedjeli kod ,Tabota“, koji je oštro | osudio . rad vlade Velj Vukićevića i njegove policije. U svomu govoru g. Da vidović je navijestio, da bi moglo doći do raskidi koalacije, ako g. Velja Vukićević nastavi dosadašnjim radom svojim i svojih organa. Taj oštar nastup g Davidovića lako da ne ostane bez posljedica. Naproli Dr. Voja Marinković nastupa pomirljivo tvrdeći, da sti sporna pitanja uregjena, ali da se riješenja spor izvršavaju. Megju radikalima izbija sve veća podvojenost Na zboru Nastasa Peirovića u svom izbornom okrugi došlo do sukoba sa pristašama Velje Popovića. Di Dušan Subotić je nosioc liste službenih radikala 1 Somboru protiv Marka Trifkovića. Prošlih dana bili su na Bledu primljeni u audi jenciju Pavle i Stjepan Radić da, kako se javlja, 0 pravdaju svoju agitaciju u južnoj Srbiji. Kud ode radikalija! ,Samouprava“ kaže, da i pojedinih okruga i sreza dobiva dnevno proi telefonske ili pismene izvještaje o izvršenim kandidi cijama. Da nebi nastao kaos i zbrka u radikalnim tt dovima to će ,Samouprava“ donositi samo kandidacij zvaničnim putem dostavljene. Zaludu sav napor radi kalija ide onamo, kamo je davno imala otići. i Hodočašće i kongres trezvenosti na Trsal ,Sveta Vojska“ u Ljubljani priregju od 6-8 augu: hodočašće i trezveni tabor na Trsatu. Pobliže up tražiti na adresu ,Sv. Vojske“ Ljubljana, Poljani nasip br. 10. i Radić i centralizam. Dok Radić ide okolo mudro šuti o centralizmu, i dok njegovi agitatori g vore o reviziji ustava, dotle radikalska n»Samoupravi na sva usta hvali njegove ,prihvatanje ustavnog pl retka, oblika vladavine i drugih državnih osnovi ,Times“ o Korošcu. Uvaženi engl. dnevnik € nosi iz Sofije vijesti, da je dr. Korošec dolazio u Bi garsku po naročitoj želji Ni. V. Kralja Aleksandra,| se megju ostalim ističe vrlo laskav sud po dra. Korošt Odgovornost Augjelinovića utvrgjuje NO Doba“ u politici protiv Radića. I on je kao svi mokrati glasovao indirektno za obznanu. To nebi sm zaboraviti Hrvati, ,zastupniku Hrvata“ u ovoj vla HPS u Megjumurju. Federalistički list ,Naro jedinstvo« sve nekako preko volje priznaje, da | HPS u Megjumurju pobrati većinu glasova. đ Kako Radić voli seljake. Pred općinskom zgi dom u Privlaci držao je Radić govor, napadajući | dnevnom običaju gospodu i svećeaike. E oga gospoda kupuju ljubeznicama gjerdane. Netko doba da su i seljačka gospoda kupovala svilu. Radić razljutio te bijesno i sasvim gospodski doviknuo sel| eima: Vi ste magarci. Narod je revoltiran odvra sličnim izrazima, a Radić je u gospodskom bije otresao prašinu sa svoje obuće i pobjegao glave bez obzira. : 3 \ \ voy Kranjska hraniinica u Ljubljani postaje ob snim zavodom. Kranjska 'hranilnica (štedionica) u' bljani zaključila je na svojoj skupitini, da se pret u hipotekarni zavod ljubljanske oblasti. = ../\.;