Sith &
Vidovdanski Hrvati.
Vidovdanskim Hrvatima nazivljemo one Hrvate
po rogienju, koji pripadaju strankama, koje odobra-
vaju Vidovdanski ustav i smatraju ga jedinim temelj-
nim kamenom našeg zajedničkog narodnog i državnog
života. Tri su u glavnome stranke kojima pripadaju
Vidovdanski Hrvati: demokratska samost,, demokrat-
ska i radikalna, osnovnih programatskih razlika megju
tim strankama apsolutno nema. Svi imaju jednu za-
jedničku osnovnu ideju : centralizam. Megiju njima ima
nešto razlike u taktičnim pitanjima, ali glavnu razliku
prave težnje pojedinih istaknutih generala i politčka
prošlost u Srbiji.
Srbijanci smatraju ovu našu državu proširenom
starom Srbijom. ,Naša proširena otadžbina“, »naši
novi krajevi“ to su nazivi, kojim se služe i najkom-
peteniniji faktori pri označivanju ove naše nove dr-
žave. Logično u ovoj našoj državi morala s€ je na-
staviti politika stare Srbije i morale su je i nadalje
voditi stare srbijanske stranke, koje u ničemu nijesu
smjele da izmijene svoje političke programe, samo
zato, da bi se sačuvao srbijanski karakter ove države
i srbijanski politički kontinuitet. Zato je stav srbi-
janskih stranaka prilikom stvaranja ustava bio posve
razumljiv, jer samo ovakav ustav omogućuje ovaj sr-
bijanski politički ideal.
Na osnovu toga ustava i blaženih plodonosnih
političkih poljana južne Srbije, koje izvrsno uspjevaju
sa starim popisom pučanstva, vladale su ovom drža-
vom i danas vladaju isključivo srbijanske stranke-
Koja li drskost, da u naše strane dolaze Hrvati
radikali, demokrate i samost. demokrate, da se lupaju
po prsima nazivajući ih hrvatskim i da se riječima i
gestama bore proti ,srbijanskom shvatanju“ države ?
Ko je nosioc toga ,srbijanskog shvatanja“, ako ne
stranke, kojima oni pripadaju i za čije programe traže
hrvatske glasove? Zar bi to ,srbijansko shvatanje“
došlo do izražaja u ovoj državi, kad bi ona bila de-
centralistički uregjena ? Zar oni loveći glasove postižu
što drugo osim toga, da će odsad biti mjerodavna ri-
ječ čika Ljube, Voje i Velje, umjesto što je dosad bilo
Bože i Nikole? Zar je za Hrvate i Slovence od oso-
bite važnosti hoće li ,smenivati“ župane, sreske po-
glavare i razne direkore Ljuba ili Velja? Zar je za nas
od nekog presudnog interesa ko će li nam tiskat ćiri-
licu, i ekavicu, dosadanje shvatanje narodnog jedinstva;
ko će nam dokazivati protudržavnost i austrijski duh
samo zato, jer smo Hrvati i Sloveaci ? Zar še nas tiče
ko će nam od te gospode raspuštati općine i društva;
ko provagjati izborne presije ?
Ta se gospoda varaju, ako misle, da je Hrvat-
stvo toliko naivno, da nezna misliti. Oni su privukli
uza se malo hrvatske inteligencije u Dalmaciji, koja
nije znala kud će ili je želila da se uspne malo više.
Skupit će par glasova ljudi, koji traže preporuke i kon-
cesije kojega g. ministra i ništa više. Ti ljudi neće do-
biti ni jednoga svijesnoga Hrvata, jer je svijesni Hr-
vat revizionista.
Nije Hrvat onaj, koji kaže da je Hrvat, već ko
hrvatski misli i osjeća.. A onaj koji hrvatski misli i
osjeća hoće da ova naša država bude mova država.
On hoće, da se revizijom ustava stvori siguran temelj,
koji će hrvatstvu dati jednako pravo vlasti i bez čijeg
sudjelovanja ne će moći, da se u ovoj državi vlada.
To je moguće jedino u decentralistički uregjenoj Ju-
goslaviji, u kojoj će Hrvat moći da u svome krugu
sprovodi kontinuitet hrvatske politike i da po svojoj
uvigjavnosti i svojim nazorima razvija svoje kulturno
i materijalno blagostanje. Jedino ta politika može da
bude hrvatska i jugoslavenska. Mi ne možemo čekati
dok Makedonac obuče cipele, jer će nam se noge
ukočiti, Mi ne možemo dozvoliti, da nam Čika Ljuba
ili Boža milostivo dijele uvjete za kulturni i materi-
jalni napredak, ako to ,shodnim pronagju“. Mi sami
najbolje znamo što nam treba i hoćemo, da živimo i
da se razvijamo. :
Vidovdanski Hrvati ne osjećaju, da su Hrvati
jedna posebna jedinica, koja se u historiji pojavila i
razvijala kao i svi drugi narodi. Vidovdanski Hrvati
ne osjećaju, da je naš život, naš položaj naša kultura
djelo napora naših djedova, koji su se kao Hrvati za
hrvatstvo borili, Oni to ne osjećaju i zato za njih
život hrvatstva nije potrebit. Ali oni se varaju, ako
misle, da će to mišljenje marinuti širim slojevima
našega naroda.
Hrvatstvo pozdravlja ovu državu, jer zna da je-
dino u njoj može razviti svoju snagu. Hrvatstvo srcem
prisvaja jugoslavensku državnu ideju, ali svoje smrti
neće nikada potpisati. I zato je trud Vidovdanskih
Hrvata uzaludan.
NARODNA SVIJEST“
Ko traži pravu, ravnopravnu Jugoslaviju, taj treba
da otkloni Vidovdanske Hivate, jer su oni samo
smetnja pravom raspoloženju Hrvata. Hrvat u hrvatsku
anticentralističku stranku ! Slavljanska braća Hrvati,
Srbi i Slovenci sporazumjevat će se samo preko iskre-
nih svojih predstavnika, koji ljube svoje ime i zaje-
dnicu, kojoj pripadaju. To će se brzo dogoditi, jer to
traži interes sviju nas. Tada će se Vidovdanski Hrvati
uvjeriti, da su bili samo Crnci, koji su svoju ulogu
slabo odigrali.
Problem vode.
»Dubrovački List« u svom zadnjem broju ne u-
straje više u svim onim svojim tvrdnjama, kojeje bio
iznio u broju 22, a na koje sam ja bio ponukan, da
u interesu tačnog obaviještenja gragjanstva i zamolbom
»N. S.« odgovorim u zadnjem broju »Nar. Svijesti«,
već samo i nadalje hoće, da dokazuje mogućnost ve-
ćeg dotjeka vode. »Dubrovački List« doduše ovog puta
ne tvrdi o nekoj mogućnosti većeg dotjeka od 400.000
do 500.000 litara već samo od 90 m? (90.000 I) dnevno,
čim se je znatno popravio, a što bi iznosilo popriječno
12 1. na sekundu.
Budući da je tim »Dubr. List« ostao i dalje ne-
tačan u jednom čisto tehničkom pitanju, to imaju za-
vršnu riječ gg. stručajaci, koje sam zamolio kao stručne
članove odbora za vodu, da o ovom dadu svoje stručno
mnijenje. Gospoda su se rado tome odazvala i evo
njihove izjave :
Cijevi su Kisićeva vodovoda od ljevanog željeza
pokušane na 20 atm. tlaka, sa normalnim spojenim
mufama, koje prema važećim propisima ne bi smjele
biti podložene većem konstantnom tlaku od 9 atm.
Pri količini vode, koju Kisić dava prema pogodbi
općini t. j. 11:11 litara na sekundu, ovaj je vodovod
podložen tlaku od 12:4 atm. i prema tome ne pruža
nikakovu sigurnosti za redovito funkcijonisanje. To je
i razlog radi čega na Kisićevom vodovodu vječito po-
puštaju spojevi i usljed čega se često gube znatne
količine vode.
Prema tome smatramo, da je količina vode, koju
Kisići davaju sada općini, ne samo maksimum nego
maximum maximorum kapaciteta tog vodovoda, kojeg
se nijedan stručnjak ne bi usudio prekoračiti nili za
1/10 litre na sekundi, jer bi svako i najmanje povi-
šenje tlaka u cijevovodu moglo katastrofalno djelovati
i imati za posljedicu, da grad za nekoliko dana ostane
bez kapi vode. p
Dubrovnik 26. jula 1927.
Inž. Josip Jug s. r. Inž. Damjan Lučić-Roki s. r.
Ovim je jasno, da se ne bi smjele iznositi u jav-
nost netačne tvrdnje, koje su kadre zavesti pučanstvo
u zabludu i uzrujat javno mnijenje, a da odnosne
tvrdnje ne budu prije temeljito povjerene.
Dr. Baldo Poković.
Skupština Penzijonog Zavoda
privatnih namještenika u Ljubljani.
Pri ovogodišnjoj redovitoj skupštini održanoj dne
9. srpnja, bili su iz Dalmacije nazočni delegati: Spa-
venti iz Dubrovnika, a iz Splita Donadini, Berković i
Seitz. — Privatne će namještenike zanimati, kako je
dobrim i autonomnim gospodarenjem od sloma do
danas prikupljena glavnica od 80 milijuna Dinara, od
kojih su raspoloživa sredstva, popriječno položena su
81/2%, dok je trećina položena u državnim pupilarnim
sigurnim papirima.
Rente su dosada iznašale oko 700 Din. mjesečno,
a udovama oko 400 Din. ma mjesec. Megjutim će
novim pravilnikom biti povišene barem do približaog
ekzistentičnog minimuma, koji će rentnika pripadati
po pravu i nikako u obliku milostinje. Ova će povišica
da uslijedi putem izvanrednih doplataka. — Pravo će
regulisanje rente moći da nastupi novim zakonom,
koji će naskoro biti odaslan svim namješteničkim orga-
nizacijama na mišljenje. Biti će na to sazvana izvan-
redna skupština penzijskog zavoda u kasnu jesen ove
godine, pa će po odobrenju biti iznešen novi zakon
pred parlamenat. Nastojati će se, da i rentnici (penzijo-
neri) budu osigurani za slučaj bolesti kod O. U. Z. O. Ra.
jer se za njih u bolesti nitko ne briga. Ovogodišnja je
skupština ovlastila upravu na podijeljivanje potpora
siromašnim nezaposlenim članovima. :
Posvetila se dužna pažnja i gradbenoj akciji.
Za 6% stanbene kredite odregjena je bila svota od 5
milijuna Dinara, od koje je pripalo Dalmaciji preko
Din. 700.000.—. Uz postojeću zgradu u Ljubljani i u
Mariboru, gradit će se još jedna u Ljubljani i u Celju.
Zatim će i u Splitu, u koju je svrhu načelstvo ovla-
šteno da nagje zato zgodno zemljište, i za koje će se
da zatraži predhodno odobrenje ministarstva. Skupština
je prihvatila i zaključak o gradnji zgrade i u Beogradu “.
za slovenačke i dalmatinske namještenike, ali nakon
što bude provedena gradbena akcija u Sloveniji i Dal.
maciji, naime i u Splitu sjedištu poslovnice i u Du-
brovniku, gdje će biti obrazovano povjereništvo zavoda,
Nije daleko čas, kad će privatni namještenici u
svom Penzijonom Zavodu imati puniu garanciju opstanka
u starijim i iznemoglim danima svojih, kao i poro-
dica njihovih, — F, Ž, D. ; :
Br. 30.
Pisma iz naroda.
STON. Sajam sv. Liborlja, javni zbor, loš ulog |
ribe, popravljanje razvaline od potresa, Muzej. Na 23,|
ov. mi. na dan sv. Liborija, po starome običaju, ovdi
je sajam. Ali siromašnijeg i mršavijeg sajma ni u vri. je
jeme vrata nije se vidjelo. Znak tuge i nevolje, što y|
narodu vlada. Navrvjelo sa svih strana prosjaka. Bilo je i
priličan broj malih svinja na pazaru, te se je lijepi f
broj prodao, bičnije dakako uz dobru cijenu. Ipak se|-
je povratilo mnogo kući, nema novaca u narodu, a nema | :
zašto ni uhvatiti. Za taj razlog nije bilo ni naroda sq
bližnjih otoka. Gosp. Dr. S. Perić onaj dan držao jej.
javni zbor u opć. dvorani. Bio mu je lijepo posjećen, [ |
nema sumnje a da neće iznijeti barjak u ovoj općini |“
jer je Dr. Stijepo vrijedan i obljubljen, te zaslužan u|
ovoj krajini. Bit će i za H. P. S. štogod, a možda više |
nego li se i nada. Na ribarnici takogjer slabo oborite |
ribe, ali srednje obilno, pa neka za siromašniji sloj. (
Bog se misli i za pticu u gori. Narod se duži, podle.|:
gava sve što ima, samo da popravi ruševine svojih(
kuća od potresa, jer ne popravili sada, ne bi bio u|
stanju, da zimu dočeka u poremećenim kućama. Još se(
očekuje vladina pomoć, a znala je odbiti pruženu iz|.
Beča i t. d. Živo se radi u Stonu okolo osnutka mu.
zeja, za kojim se davno vapi. i
OTOK kraj Korčule. Franjevačka gimnaziju sa|
pravom javnosti na Otoku kraj Korčule javlja, da i[
akoprem za ove godine primiti u Zavod 50 učenika|.
više nego li prošle školske godine, da ipak još pre.
ostaje sasma mali broj nepopunjenih mjesta u Inter.
natu. Roditelji dakle, koji žele da smjeste svoje dijee|-
tamo, neka brzo pošalju svoje molbe na upravu za.
voda. Uz molbe valja još priložiti: krštenicu, liječničku|
svjedodžbu, zadnju školsku svjedodžbu i svjedodžbu
ponašanja. Gimnazija je klasičaog tipa, te će, svi oni
učenici, koji:su dosad potazili koju sredaju školu dru.
gog tipa, morati da polože diferencijalni ispit, iz o
predmeta, koje nisu učili u dotičnom zavodu, a u kla
sičnoj se gimnaziji iraže. Učenici, koji stupaju u p
razred moraju.da se podvrgau prijamnom ispitu, ni
kojem se iziskuje: 1. Iz nauka vjere ono, što se uči
u prva četiri razreda osnovne škole. 2. Iz nastavnog
jezika : okretnost u čitanju i pisanju, poznavanje pra-
vilnih oblika i razglabanje prostih i raširenih rečenica.
3. Iz računice: četiri osnovna računa sa cijelim bro.
jevima. Dan dolaska u zavod će se naknaduo javili
pismenim putem. Molbe se šalju na: Upravu franje«
vačke gimnazije, Otok kraj Korčule.
Iz NINA i okolice. Lanjska ljetina bila nam je| -
srednja, dočim ljetošnja — osim mjestimice odnosno
na ječam — za polovicu lanjske; glede sočiva, pše,
nice, krumpira i drugih poljskih i vrtnih proizvoda
sasvim slaba, skoro nikakva. Vinogradi uopće neće
nam dati neg jednu trećinu lanjskog ploda. Ovaj uža:
san ispadak, sa prijetnjom crne gladi, od Božića o
unaprijed, prouzročile nam otrovne bure uz posolicu,|
na Uskis o. g. i, najviše na 23. 24. maja. Sva nadij.
u kukuruz, uslijed silne žeze i nestašice kiše, propali
nam. Ova užasna slika vrijedi za sva skoro primorskaj:
mjesta općine Nina: za otok Vir, skoro za cijeli otok|
Pag i za sve naše sjeverno otočje. — Uzrok tomi
užasu jesu: golotinja našega starca Velebita i naših
krševa po cijeloj sjevernoi Dalmaciji, gdje nema ništi
izvan malenkosti paradnih borovih šumica pokojn
Monarhije. — Ovi krajevi bez intenzivnoga pošumlji
vanja i diobe općinske kuće — predestinirani su pro:
padanju, gladovanju i silnom iseljivanju. Steta na ovo
godišnjoj ljetini iznaša nam više milijuna. u
Naš lijepi Biograd na našem Jadranu, taj drevti
naš prijestolni grad, takmac Zadra, zato od cin
Mlečana 1125. potpuno raznešen, kao i naš povjesniči
Nin, lijepo u našoj državi napreduje gragjevno i bro
čano, te je pučanstvo doseglo broj od 1500 stanovni
Ovih dana, vrlim nastojanjem: nadžapnika don
Matulina, sina dične Silbe, popravlja se temeljito sav
nutrnji krov, plafon, lijepe nadžupske crkve sv. Ana
stasije, koja je već lani nastojanjem istog, obskrbljeni
sa tri milozvučna zvona. Opažamo, da Biograd ni
moru, zbog svoje sjajne prošlosti, lijepe sadašnjosti
ljepše budućnosti zaslužuje da zadobije naslov gradi
poput Nina. Općina i svi pozvani faktori neka svojsl
nastoje o tomu, to vrijedi i za uaše Preko, sijelo t0
likih ureda sa preko 3 tisuće radišnih stanovnika. Izl“
Preko treba općina i dotičnici da uzrade potrebiloj“
barem neka prometno i privlačivo Preko zadobije, 44
sada, ime varoš. “
Zadrugarstvo, na čemu općina Nina užasno hram
lje, opažamo da počinje lijepo napredovati, se
blagajna u Ninu oživjela, zadobila novu okretnij
pravu, tako da je počela provigjevati pučanstvo pi
irebitim poljskim predmetima. Dobro bi bilo da bi U
lijepa i savremena uslanova proširila svoj djelokrig
na svu okolicu Nina — Pri koncu opažamo da jd!
nema ništa stalnoga odnosno na kotarski sud u Nini
ni sresku ispostavn, ni uregjenje luke, ni dospjetaka n0!
ceste Nin-Zemunik, ni barem jedne čedne bolnice |
Petičanima itd., što bi sve Nin zaslužio zbog središ
njega položaja i gubitka Zadra.
MALI PROLOG. Početak tunela. Jučer oko 12
svečano se je otvorio odnosno počeo bušiti tunel
sa druge strane it. j. zapadne (od Vrgorca) Neretvanskoj
Vrgorskom , Jezeru“ u. mjestu zvamom Krotuša Pol
Jamom. Svečanosti je prisustvovao vič. fra Karl Čuluri:
župnik u Plimi, g. ing. Josip Marinović, nadzirači gl
Božinović Ivo i Martin Veger, epć. presj. Petar At
gjelić i Ćiril Nikolac, trgovac, sa 63 radnika pa mnogi
interesanata_ iz: okolišnih sela.“ Velečasni fra Karl Čului