Poštarina plaćena u gotovu.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Pojedini broj 1:50 Din.
r. 31. DUBROVNIK, 4. Augusta 1927. God. IX.
Cjena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno: Izlazi svako Čet tk: Vlasnik - izdavač - urednik:
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. 8 IMI za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI1& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik
|Malodušnicima u spomenar.
Malodušnost i neodlučnost je naša najveća bo-
llest. Mi smo spremni razviti akciju u velikom stilu,
oduševimo se brzo za dobru stvar, gorimo od želje i
volje za radom, ali i brzo utrmemo kao vatra u slami,
lako ne vidimo odmah većih uspjeha svoga rada. Brzo
dakle stanemo na pola puta, umorni smo, tražimo
mira i pokoja, postajemo mrzovoljasti, pesimisti, ne-
aktivni. Teško nas je više! dobiti za najbolju stvar.
|To je naša opća karakteristika. U nama nije živo na-
|čelo, da samo o' teškoj muci grozdovi vise, da se
|preko mnogih zapreka, preko solidnog, konstantnog i
proračunanog rada, preko malih uspjeha dolazi do
|većih uspjeha. Mi dakle nismo sitni radnici nego rad-
[nici »velikih“ poteza ne pazeći, da naša narodna
poslovica: zrno do zrna pogača ili kamen do kamena
|palača imade i u političkom životu svoju punu vri-
| jednost, više nego u ikojem drugom poslu,
Ovdje je govor o Hrvaiskoj Pučkoj Stranci. I
|pred ovim izborima opaža se ovdje ondje akcija pe-
simista i malodušnih, koji proriču najgore stvari i
ojise ne mogu osloboditi pesimizma usprkos vijesti iz
svih hrvatskih krajeva, koji nam jednodušno govore o
velikom napretku Hrvatske Pučke Stranke i o dobrim
|njezinim uspjesima na dan izbora 11. rujna.
: Malodušnima i pesimistima moram samo dvije
stvari spomenuti. Za Hrvatsku Pučku Stranku kao dio
[Hrvatskog Katoličkog Pokreta do sada se vrlo: malo ra-
[dilo tako, da bi prave radnike mogli gotovo na prste
izbrojiti. Neprestano čitamo u novinama, kako gotovo
isti ljudi obilaze sela, drže sastanke, stvaraju organi-
zacije, a svi drugi miruju i ne brinu se gotovo ni za šta.
Kad se govori o uspjesima i neuspjesima Hrvat-
ske Pučke Stranke, onda se mora imati pred očima
I ne samo mali broj radnika nego i materijalna sredstva,
lskojima oni rade, a prije svega brojne protivnike. Val
tadićevštine impresionirao je sve. Inače ozbiljni i pa-
imetni ljudi gledali su u njegovom pokretu ipak neki
spas, pa su mu ili odobravali ili su postali šutljivi,
da se ne »zamjere« narodu. Na braniku su ostali uz
l|vodstvo seljaci u organizacijama, koji su u to najkri-
ičnije doba bacili u kutije katoličke stranke, najveće
rotivnice Stjepana Radića, preko 15.000 kuglica uza
av teror, koji je razvijala Radićeva »Čeka«.
Nakon sloma Radićeve politike, osvanuli su ved-
i dani. Hrvatska Pučka Stranka počela se širiti na
ni strane, tako da je u pojedinim županijama, u ko-
lekoliko stotina glasova, u posljednjim izborima za
oblasne skupšline porasla neočekivano bez prave agi-
lacije, bez radnika na hiljade glasova. Pobijedio je je-
dino hrvatski i katolički duh stranke. Uza sve to mnogi
(lit ostali i dalje malodušni i ne dadu se maknuti iz
voje letargije, jer tobože nema pravih onih »velikih
lltspjeha«, koji dolaze iz oblaka, jer nema uade veli-
tom broju »mandata«,
|. Dopustimo, da sve bojazni tih pesimista i očaj-
lika stoje, ipak je teza njihova nereda i malodušnosti
puno neopravdana, Treba samo pogledati, kakvu su
aću veliku i važnu vršile i najmanje organizacije
atske Pučke Stranke ma našim selima do sada,
le organizacije bile su kao košnica, oko kojih se gru-
ljirao čitavi kršćanski javni život u pojedinim selima
rajevima. Te su organizačije bile najbolja pomoć-
narodnim slojevima. 1e su organizacije odbijale
protivničke navale sa svojom postojanosti i od-
|Radićevog ateizma i protiv stare katolicizma.
Organizacije Hrvat. Pučke Stranke. po našim se-
& njima su se osnivale kao na eilica temelju.
|. Te dvije zadaće imadu i u buduće. vršiti organi-
es ije H.P.S. u svim našim selima i krajevima. I već
pići toga trebali bi svi naši prijatelji odbaciti svaku
malodušnost i pregnuti sa svim silama, da se te orga-
nizacije što više ojačaju i učvrste.
Priznajem, da je naš konačni cilj jaka stranka u
parlamentu s većim brojem mandata, ali nije to jedini
cilj i do toga cilja kod sadanjega izbornoga zakona
dolazi se nakon teških napora i dugotrajnog rada u
narodu. Dakle mi nismo poput ostalih liberalnih stranaka,
kojima je glavna i jedina svrha, da ovaj ili onaj go-
spodin dobije mandat i da se uopće vodi samo man-
datska politika, nego su nama pred očima uz cilj man-
data i drugi vrlo veliki i važni zadaci, jer ne treba
nikada s uma smeinuti, da je H.P.S. sastavni dio općeg
Hrvatskog Katoličkog Pokreta.
Zaključak : Zaklinjemo sve naše prijatelje, da bez
obzira na mandate prilikom ove izborne borbe, koja
se imade smatrati kao manevar organiziranih katoličkih
redova, obnove i probude duh u našim organizacijama,
da ih prošire i da ih dovedu sve bez iznimke u punom
broju na biralište, Osobito treba paziti ma to, da ne
nasijedamo raznim mandatolovcima.
Mi smo u prvom redu zato tu, da čuvamo i bra-
nimo kršćansku baštinu hrvatskoga naroda u uskoj
vezi s njegovim političkim pravima i da u toj borbi
i obrani budemo mne malodušni, ne apstinenti nego
ponosni'i hrabri i odlučni. Dr. IŠ.
Kongres Hrv. Kat. Narodnog Đaštva u Splitu.
I. Dan.
U 7%/a sati .otslužio je u katedrali preč. Dr. J.
Carević sv. Misu i održao prigodnu zanosnu propovijed.
U 9 sati započeše zborovanja po sekcijama.
1. Zborovanje akademičara i srednjoškolaca.
Predavanje je imao prof, Dr. Jakša Herceg: ,Naš
narodno - obrambeni rad“, Predavač je ocrtao očajno
stanje u kojem su naši sunarodnjaci pod Italijom, jer
ih megalomanski vlastodršci toleriraju i odnarogjuju
silom, zabranjujući im i narodni govor i narodnu školu
i narodnog svećenika.
Na koncu predavač izlaže plan, kako da se
pomogne bijednoj našoj braći, koji je primljen sa
silnim odobravanjem. Iza predavanja se razvila stvarna
debata u kojoj učestvuju: predstavnik Slovenaca prcf.
Dr. Puntar, predstavnik sjevernih Slavena Šedivy, prof,
Grgec i predavač. Zatim su seniori i akademičari otišli
u Bulićev muzej, a srednjoškolci su ostali da raspra-
vljaju o svojoj ,Luči“ i radu kroz iduću godinu.
Na koncu su primljene s velikim oduševljenjem slijedeće
Rezolucije :
1. Organizacije hrv. kat, nar, gjaštva ,Domagoj“
uz pomoć vodstva Lige i svojih seniora nastojat će
okolo unapregjenja praktičnog rada u svojim organ.
u smislu smjernica dobivenih na srednjoškolskom zboro-
vanju te u smislu generalnih rezolucija čitavog sastanka.
2. U vrijeme krize duhovnog života pieporučuje
se domagojskom gjaštvu, da najviše poradi oko vjerske
naobrazbe i praktičkog vjerskog života. U svezi s tim
neka drugovi u izboru životnog zvanja osobito razmi-
sle, da li ih milost Bcežja poziva u uzvišeni sveće-
nički stalež.
3. Domagojsko gjaštvo zaključuje, da u bučućoj
školskoj godini svaka organizacija izda barem jedan
put svoj list, da provede živu akciju oko osnivanja mi-
sijske, ćirilo - metodske i narodno - obrambene sekcije,
da svoj pomledak čim prije organizuje kao ,Mlade
junake“, da poradi oko još življeg prosvjeinog rada
u naroduiu vezi s time proširi listove i ostala izdanja
kat. pokreta, naročito knjige Društva sv. Jeronima. —
2. Žensko zborovanje nastavilo se u dvorani
zavoda Maitinis-Marchi. Predsjednica abiturijertkinja
g.ca A. Novak pozdravlja prisutnog presvij. biskupa
Dra Bonefačića, koji je pchcdio ovo zborovanje, a
zalim toplim riječima pozdravlja delegatkinje katol.
učeničkih organizecija sestre iz Bec grada i Skoplja.
Prelazi se na predavanje g.gie Danice Ciko: O
katoličkom feminizmu. Versirena u pitanju vrsna pre-
davačica iznosi razna naziranja o ženskom modernom
problemu; ističe bit i zadaću katoličkog femimzina :
naravno ili socijalno materinstvo žene, za što treba da
bude odgojena i prosvijećena. Zauzimlje se i za aktivno
i pasivno pravo glasa za žene, te dokazuje da žene
mogu i moraju imati uticaja na.javni život pai potem
zakone uvstva; > analizuje odnosne prigovore. Preda-
vanje pregledno i zanimivo saslušano je PGS
pažnjom radi lijepih originalnih misli.
Presvijetli biskup pohvalno se izrazio o predava-
nju i osvrnuo se, na pogrešnu modernu. pogansku
žensku emancipaciju, koja degradira ženu.
Slijediše zatim izvještaji pojedinih organizacija.
Iz tih se moglo razabrati kako je bujan odgojni,
prosvjetni i poučno-zabavni rad u organizacijama kat.
učenica.u gotovo svim većim mjestima naše države.
Na koncu su prihvaćene slijedeće
Rezolucije: 1. Svaka katolička učenica treba da
se bez oklijevanja priključi borbi za obnovu našega
naroda i da se kao članica katol. organizacija J.K. Đ.
Lige sprema za samostalan rad u svijetu, gdje će kao
spreman borac zastupati katol, načela.
2. Katol. učenica ima da se što ranije i savjesnije
sprema za kulturnu borbu: Ona će u svojim organi-
zacijama budno pratiti sve. pokrete, koji se razvijaju
u društvu. Najviše će se zabaviti ženskim pitanjem,
da ne bi na raskrsnici tolikih smjerova izgubila s vida
pravi put, već da se uzajamnim radom što lakše i što
snažnije izgradi, kako bi jednoć bila korisna socijalna
radnica i kako bi uskrisila u svom narodu Kristova načela.
Poslije toga uputiše se do gradskog Muzeja,
gdje im je Msgr. Bulić i veleuč. Dr. Karaman tumačio
rimske, kršćanske i hrvatske starine.
3. Zborovanje bogoslova.
Poslije podne je na zborovanju bogoslova vič. o,
Jordan Viculin, dominikanac održao predavanje ,Ka-
tolička akcija i uvjeti za njezin uspjeh“. Na temelju
papinskih enciklika predavač je izradio predavanje u
kojem jasno defnira kat. akciju i pokazuje koja su
sredstva za njezin uspjeh. Na ovom veoma uspjelom
predavanju zahvalio se je predavaču predsj. zborovanja,
a zatim se je razvila debata o radu bogoslovskih
zborova, Na koncu su primljene Rezolucije :
1. Hrvatsko katoličko naroduo glaštvo zaključue,
da će u proslavu 1100 godišnjice rugjenja slavenskog
apostcla svetog Ćirila uvesti u svojim organ zacijama
»Apostolat sv. Ćimla i Metoda“ voljno, da na taj način
suragjuje u ćirilometodijskom radu za iedinstvo svih
kršćana u jednoj Kristovoj Crkvi.
2. Prožeto načelima prave kršćanske ljubavi i
snošljivosti H. K. N. Đaštvo osugjuje prizelitizam bilo
koje vrsti kao i met. de, kojima stenoviti agitori ruše
vjerski mir megju katolicima zapadnog kao istočnog
obreda te pozivlje organizacije i pojediue članove, da
svojski porade na očuvanju vjerskog jedinstva u naro-
du, zapriječujući prelaz katolika na druga vjerstva i sekte.
Poslije podn: je bla zajednička sv, isp: vijest u
3 sata po raznim crkvama, a zatim izlet u Solin, gdje
je naš veliki arheolog Migr. Dr. F'ane Bulić tumačio
kongresistima iskopine baš mladenačkim žarom i
zanose m.
Ill. Dan. — Završetak kongresa.
Treći, zadnji dan kongresa — Nedjelja — bio
je velebna man feštacija hrv. katoličkih studenata.
U jutro u 7 sati u katedrali je ctslužio sv. Misu
presvij. biskup Dr. Bonefačić, preko koje je bila zajed-
nička sv. pričest. Ganutljivo je bilo vid eii gdje stupaju
stolu Gospodnjem uz srednjoškolce bogoslovi, akade-
mičari, sve vrste učenica, pa učiteljice i seniori: do-
ktori filozefje, prava i t. d. — Na koru pjevahu pje-
vači kongresisti uz pratnju orgulja.
U 9/2 sati slijedilo je svečano zborovanje u ka-
zalištu, kume je prisustvovalo do 800 osoba. Vidjesmo
uz pokrovitelja kongresa presvij. biskupa Bonefačića
odlične goste Migra Dr. Bulića, prepošt. provincijale
redova, Msgra Dr. Stjepana Bakšića, duhovnika J. K,
Di. Lige, g. Dr. Antu Dulibića, a općina je bila zastu-
pana po donačelniku g. J. Čuliću. — Na početku su
se pročitali mnogobrojni brzojavni pozdravi, koji su
stigli kongresu, a zatim su slijedila