Poštarino plaćena u gotovu,
vr. 32
DUBROVNIK, 11. Augusta 1927.
God. IX.
Naro
dna
| PLATIVO I UTUZIVO U DUBROVNIKU.
: Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Braćo i sestre! Orlovi i Orlice!
| Iza našega Đakova, iza Šibenika i Požege stupa
love godine naše Orlovstvo u srce Herceg-Bosne, u
bijelo bosansko Sarajevo, da tu provede smotru svo-
jih redova. ž
Historijsko je, braćo, tlo na koje će ove godine
[zakoračiti naša noga. Zemlja Kulina bana, zemlja umni-
ka Tvrtka, zemlja Hrvoje Vukčica i hercega Stjepana.
[Zemlja katoličke kraljice Katarine, Zemlja borbe i krvi,
[zemlja suza i mučeništva. Zemlja, u kojoj se već osam
[stotina (godina bije boj izmegiu vjere i nevjerja, iz-
megiu krsta i nekrsta, izinegju istoka i zapada.
Zemlja, gdje se jedan mali narod već stoljećima
(bori kao lav, herojski i krvavo za baštinu istine Božje,
[što su mu je namrli prvi vjesnici evangjela. Hetakombe
[krvnih žrtava uzidane su u njezine temelje. Svaka stopa
njezina poškropljena je krvlju mučeničkom.
Sveto je kršćanskome srcu tlo, na koje stupamo.
A svet je, a historijski je, braćo i sestre, i čas
u koji na nj stupamo.
| Hrvatski katolički narod Herceg-Bosne slavi slavu
svoje katoličke prošlosti. Unuci mučenika kunu se na
loporuku svojih otaca. Obnavljaju, slaveći spomen sv.
ranje i veličajući zasluge onoga Reda, koji je vjeko-
ma bio neimar njegovih vjerskih ideala, zavjeru
oju Križu i Crkvi. Izdižu iznova zastavu.borbe za
elinje, koje su krvlju stoput upisane u svaku žilicu
jihove duše.
U taj veliki čas: zove nas hrvatska katolička
osna sebi u goste. Zove nas, da budemo svjedoci
jezine slave. Zove nas, da s njome podijelimo njezin
onos i njezinu radost. Zove nas kao uzdanicu svoju,
ao zatočnike svojih ideala, kao novo makabejsko
oljeno, koje mora dalje ponijeti baštinu mučeništva
a Križ i za Boga. Zove nas, da nam daruje najdraže
[svoje blago, svoje sinove i svoje kćeri.
Braćo i sestre! Orlovi i Qrlice! Budimo svi
[svijesni važnosti ovog velikog časa! Braćo i sestre !
|Pokažimo se svi vrijedni povjerenja, . koje nam _iska-
|zuje katotička Bosna |
Oči prijatelja i veprijatelja biće na nas uprte.
Na jednoj vjekovnoj areni, na jednom stoljetnom
razbojištu ideja i pokreta, ma granici istoka i zapada,
(na razmegju triju kultura i triju vjera, pokazat će se
love godine maše Orlovstvo. Stati oko u oko, čelo u
telo u bojni red.
Braćo i sestre, podignimo ugled svoga Orlovstval
e prevarimo nađe katoličke Bosne! Otkupimo po-
ljerenje, s kojim nas je dočekala ta zemlja, na kojoj
e se odlučili sudbina našega naroda i naše domovine.
Injer naše budućnosti !
= Dogjimo svi u, Sarajevo | Manifestujmo svoju
ideju ponosno i časno, i brojem, i duhom, i disciplinom !
= Pružimo desnicu : katoličkoj Bosni i ponesimo
kupa s njom njezine i naše ideale do pobjede!
= Poklonimo se Kristu i skinimo kapu pred sjena-
la onih, koji su umirali zato da nama mogu namrijeti
eokaljan poklad Vjere i Slobode!
| Prošapćimo i mi sa katoličkom Bosnom tihu
tošnju velikome sv. Franji, da i dalje bdije i nad
Bosnom :i nad čitavom našom, dragom i ljubljenom,
ivatskom domovinom | Novom domovinom ! Katolič-
om, Božjom Hrvatskom !
U to ime, braćo i sestre, svi u Sarajevo! Bog živi!
Hrvatski Orlovski Savez.
. Sveza Hrvatskih Orlica.
brovački parobrodi.
= Bosanka 27/7 prispio u: Bona. Daksa 3/8 pris-
lo u Rosario. Dubac 6/8 otputovao iz Methila za
ubrovnik 2. Dubravka 2/8 prispio u Livorno. Feđde-
Iko Glavić 20/7 otputovao iz Newport Mon za Buenos
yres. Lapad 3/8 prispio u Anconu. Napried obavlja
tugu od Levanta. Pracat obavlja prugu od Levanta.
breno 9/8 otputovao iz Sušakaef Algerf o: f. Srgi
asgowa za Montevideo. Kumanovo obavlja pruge
lubrovnik-Trst i Kotor:Trst. Petka obavlja pruge Du-
tovnik Bari. Dubrovnik obavlja pruge Split. Dubrovnik
Split-Kotor \
[Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10.Din. mjesečno.
ispio u Rotterdam. Nikola Pašić 26/7 otputčvao iz-
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.
...vwv .
Kritičarima.
Svjetska demokracija doživljuje krizu. Kratko vri-
jeme iza francuske revolucije pokazalo se, da ona ne
može provesti bratstvo, jednakost i slobodu. Te čarobne
riječi stvorile su čudesa kod sviju naroda, koji su iz-
mrcvareni od feudalnog sistema tražili opću jednakost
i pravo utjecaja na vlast, koja odlučuje njihovom imo-
vinom i slobodom, Pod zastavom demokracije srljali
su u boj svi narodi Evrope. Njen pokret našao je oda-
ziva posvuda i nije bilo sredstva, a dotadanji vlasto-
dršci nijesu ih birali, kojim bi se pokret širokih masa
mogao zaustaviti. Danas, promatrajući demokraciju,
izgleda nam, kao da gledamo obnemoglog starca, koga
su napori njegove mladosti oko popravka imovine otaca
posve izmorili. U prispodobi sa starim. feudalnim si-
stemom demokracija je blagodat, a naoči potreba po-
jedinaca, staleža i naroda, prave jednakosti, bratstva i
slobode demokracija je nepravedan i zastario sistem.
Svijet se opet komeša. Milijoni radnih snaga kuju
kladivo, da obore svjetski kapitalistički sistem osnovan
na demokraciji. Gvožgjem ih opskrbljuje Rusija. Velik
broj naroda, koji uslijed svoje manjine spram vlada-
jućem narodu vode borbu na živol i smrt, prilaze tome
bloku ili ištu načine, kako bi udruženi dali udarac
demokraciji, koja više nije kadra, da dade slobode ni
pojedincu, ni staležu, ni narodu. Danas se vodi borba
pod geslom: za socijalno i nacijonalno bratstvo i je-
dnakost. Surovu borbu mača i olova vodi Rusija preko
komunističkih organizacija cijeloga svijeta. Ona svugdje
kopa jarke i minira podnožje, a dobro tlo nudi im
reakcija većine evropskih država, koje brane geslo:
za kapitalističko gospodsko buržujske reakcije i ,sveto“
pravo vladajućeg naroda. Sukob je rieizbježiv. Može
se oteguauti par godina, ali do njega će doći. Ko što
je došlo do pada ropstva i pada feudalizma, doći će
i do pada demokracije, koja je danas indentičan po-
jam sa kapitalističkim sistemom i nacijonalnim egoiz-
mom. Hoće li taj sukob prouzročiti lagum,. koji će
poništiti sve kulturne, moralne i gospodarske vrednote
i dovesti do užasa ruske revolucije i porevolucijonal-
nog stanja ili će se naći način, da se miinim putem
likvidira sa današnjom demokracijom i stvori novo
"bravičnije stanje ? To je sve ovisno o kulturi naroda,
snazi njegovog morala i uvigjavnosti njegovih rapre-
zentanata. Bude li ljudskim dušama carevao materija-
lizam a vogje se briuuli, da demagogijom podržavaju
svoje položaje, kao vrelo zarade — rasti će sve io
više broj socijalno i nacijonalno nezadovoljnih ljudi,
koji će stvarati bojne falange i njegovat svoju dušev-
nost samo u mržnji i težnji za osvetom.
Kršćanske stranke širom svijeta shvatile su sav
očaj, u kome se nalaze pojedini narodi i čovječanstvo.
One vide, da se izrogjena demokracija ne može da
složi sa principima kršćanskog morala, jer socijalna
nejednakost i mnacijonalistička tiranija stvaraju etiku,
koja nema ništa s kršćanskim moralom. I zato su krš-
čanske stranke cijeloga svijeta najaktivnije u smiriva-
nju klasnih i nacijonalnih sukoba. Socijalno zakono-
davstvo Belgije, Njemačke, Austrije, a dijelom i Švice
svjedoče, da su kršć. stranke kadre, da izvrše mirnim
putem likvidaciju izrogjene demokracije, bez krvi i
strahota komunističkih revolucija.
I mi smo dio svijeta, povezan s njime takovim
vezama, da svaki pokret u svijetu nužao utječe na naš
život, budućnost, a i opstanak. I mi smo puni ,demo-
kracije“, koje specijalno pokazuju svu rugobu u našoj
gospodarskoj, scc jalnoj i nacijonalnoj politici. — I u
nas se roje falange nezadovoljnika. Zato nam je duž-
nost da prekinemo sa dosadanjim političkim strankama,
čiji programi tvore dobro ličnosti ili kolektivno dobro
familije i čaršije. Naše socijalno zakonodavstvo traži
silu, moralnu silu, koja će otkloniti od nas požar i
pokolj, a niša kultura, naše gospodarstvo, naša naci.
jonalna politika i političke metode traže kršć:: etiku,
koja će prekinuti s iskorišćuvanjem, hegemonijom, de-
magegijom i podvalama.
Hrv. Pučka Stranka idejna je stranka čija se na-
čela i metode oslanjaju na kršć. moralu. Ona je sre-
dina megju dvjema silama, koje vode u propast. Bu-
dućnost je njezina, jer je život potreba, a borbom sa
životom pamet se stiče. To neka zapamte malođušnici
i kritici.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč
Dubrovnik,
Pisma iz naroda.
KORČULA. Nestašica vode radi dugotrajne suše
sve se to većina osjeća. Mnoge su privatne gustijerne
već sasma iscrpljene, a i javna općinska ,Na donju“
uza svu štednju još može davati vode samo nekoliko
dana. Za ,Sokolski slet“ naša mornarica šalje posebni
parobrod. pun vode, Otrag godina vlada je započela
i prošle godine dovršila veliki rezervoar vode u tvrgjavi,
gdje je gragjanska škola. Tu su potrošene koje stotine
hiljada dinara, ali koja hvajda, kad taj rezervoar nema
ni kapi vode, jer nema naplova. Dok se vlada odluči
da napravi i potrebiti naplov, sigurno će trebat opet
popravljati i rezervoar, Vlada uopće malo troši u našim
stranama, a eto i to što je potrošila samo je polovična
mjera, pak od toga još nikakve koristi, Stranci se
uprav čude, kako to, da jedan grad ostaje bez pitke
vode. A stranaca ima ove godine priličan broj iz raznih
strana, Radi suše je izgorjelo .sve povrće, te zeleni
nema više ni na javnom trgu, ni kod privatnika. I loza
i maslina, koje se do sada dobro drže, već vape za
kišom, Dobra i zdrava kiša bila bi prava, blagodat.
Bože je uskori! 8 <
JANJINA. Izborna borba. Federalistička nasto-
janja, Neuspjeli Zborovi Dr. Angjelinoviča. Izborna
je borba već nastupila u našoj općini, koja će slije-
dećih izbora dati svakoj kutiji izvijestan broj glasova.
Svakako lom radićevštine je tu. Poljuljali su se najjači
temelji Radićeve stranke u odlomcima Crnegore i Žu-
ljane, Radić je izgubio povjerenje kod naših birača,
jedino ga još organizacija podržava. — Na 26. VII.
posjetili su nas federalistički korteši: Stijepo I. Bjelo-
vučić, Dr. Perić, te neki Šibenčanac. Održali su Zbo-
rove u Dubravi i u Janjini. Narod ih je i u jednom
i u drugom mjestu mirno sasiušao kako obično slu-
šaju izaslanike hrv. stranaka. Na Zboru u Janjini bilo
je kojih 70 birača raznih stranaka. Nije isključeno da
federaliste odnesu koju desetinu Radićevskih glasova,
ali je svaki njihov veći uspjeh vrlo problematičan.
Narod kolikogod ne vjeruje više radićevštini koleba i
dobro gleda komu će dati povjerenje. — U večer istoga
dana posjetio nas je g. ministar Dr. G. Angjelinović,
U dvorani ,Miatović“, koja je bila dupkom puna sa
dvije trečine pristaša raznih hrvatskih stranaka i jednom
trećinom pristaša Samostalaca, radikala i demokrata
održao je svoj govor g. kr. ministar, Tu je bilo isprsa-
vanja da on jedan više može nego 71 radićevac.
Pa opet ivrdi: ,Jest ja sam glasovao za Vidovdanski
ustav I“ Kao da je to kakvo junaštvo. Pa to je baš
ono zašto mi Vas ne možemo! Simo to je dosta da
ste za uvijek pokopani za nas prave Hrvate. To Vam
mi g. ministre nećemo nikada zaboraviti! Zatim se je
g. ministar osvrnuo na federaliste i pravo im kazao
da vode jalovu politiku, a očešao se i o H. P. S. ve-
leći da je monopolizirala katolicizam, te da je on isto
tako dobar Hrvat i katolik. (E se non ridi?..) —
Nije g. ministre, istina da je H. P. S. monopolizirala
katolicizam, ali regbi da je stecajem prilika uistinu
pao na nju monopol obrane povrijegjenog katolicizma !
Zar vam g. ministre nijesu poznate nepravde nanesene
katolicima u proračunu ministarstva vjera, otimanem
crkava grkokatolicima, kancelparagrafom i t. d. ? A gdje
ste Vi bili g. winistre koji kažete da vjera nije u opa-
snosti, da kao dobar Hrvat i katolik protestirate protiv
tolikih nepravda nanesenih katolicima > Možda ste mi-
slili da to ne treba, jer će to već pučka stranka da uradi.
Ali na stvar, G. ministru je grigovarao g. Stijepo mali
Bjelovučić, odobravali prisutni pristaše hrv. stranaka
(a tih je bilo ogromna većina) što je dobar znak svi-
jesti janjinskih Hrvata. Tako treba. Mi možemo biti
prama uvjerenju, kojegod hrv. stranke, ali protiv srpskih
stranaka — svi složni! G. ministar je replicirao na iz:
vode g. Bjelovučića i rekao mu je izmegju ostalog i
ono što smo mi pučani odvajkada tvrdili, da je Hrva-
tima najviše škodila kobna apstinencija, koju su i no-
vopečeni federaliste provodili skupa sa Radićem.
Grešniei su i jedni i drugi, samo što g. Angjelinović
ima prednost u tom što on priznaje otvoreno da je
griješio, a federaliste to neće da priznadu. Kad je
g. Aogjelinović uvidio da nije gospodar situacije, za-