St; 2.

Pisma iz naroda.

ZATON. Požar šume. U našem mjestu i bližoj
okolici nema mnogo šume, već su dosta gola obližnja
brdija. Ipak opaka “ruka hoće da. uništi i ono malo
šume što imamo. Lanjske godine zapališe na tri mjesta
poviše Zatona nešto šume, pa i ove godine u prošlu
subotu četvrti je put da smo morali gledati, kako ne-
mili oganj uništava i ono malo šume i zelenila po brdu
poviše Zatona. Većinom se pojavi oganj u večer po
prilici oko iste ure. Oko 10—11 sati eto češće rasvje-
iljenog Zatona. To je sigurno da netko podmeće vatru,
pa bi se moralo stati na put ovom divljaštvu i moralo
bi se pronaći krivce (što nebi bilo teško), pa onda ga
strogo kazniti. Svuda se čuvaju šume, a nami eto i
ono malo ispred očiju gine i nitko se ne briga da se
to ne dogagia.

Izborna agitacija. Ovdje nema baš osobite izborne
agitacije. Ljudi su do sada dosta apatični prema doj-
dućim izborima. Bio je neki dan na prolasku Dr. Gri-
sogono. Budući nije bilo skoro nikoga s kime bi
mogao idržati barem meli sastanak, to je proslijedio
sautom dalje.

BROCE kod STONA. Smri uzornog muža. Ovo
ubavo selo gorko oplakuje smrt uzornog domaćina,
oca i dičnog seljanina Antuna Lapačine, koga dne 7.
ov. mj. sve selo i muško i žensko suznih očiju do
hladna groba ispratiše. Njegova rana smrt skamenila
je njegovu čestitu obitelj, koja gorke suze lije, kao i
čitavo selo, koje se je s njim ponosilo. On je. bio
svakome od izgleda sa svakoga gledišta. Nikad se od
njega nije čula ni vidjela kakova nevaljalština, a u sva-
kome pothvatu za opće dobro uvijek je prednjačio.
Dobri i čestiti, naš Antune, moli se u slavi rajskoj za
sve mile tvoje, za tvoju čestitu djecu, da budu u slozi
i ljubavi živjeli i u svemu po tvojim stopama išli, da
budu koljenici čestitog koljena. Moli se za tvoju mno-
gobrojnu rodbinu, koja je u te gledala kao u ponositi
cvijet; moli se za tvoje selo, koje si žarko ljubio, a
ono se s tobom ponosilo, pa ti danas kliče: Slava!

SLANO. Predavanje ,Povjestničke crtice varoši
Slanoga“. Uskrsnuće Slanjske luke. Plaxdiranje pre-
davaču. Na 7. ov. mj. bivši učitelj Vlaho Fortunić
držao je jedno predavanje o povijesti ove varoši. Za-
segnuo je u prošlost već o Ilirima i o slanjskoj luci.
Lijepo je opisao llire, mačin njihova življenja, te
važnost slanjske luke za njihova vremena, Prošao je
na Rimljane, te. njihovu borbu sa llirima i ulogu
slanjske luke u tim borbam, pa istakauo rimski logor
u Slanome, ie je bdio na izvoznu trgovinu i prolaznu,
koja je po moru i kopnu išla izmegju Epidaura i
Narone; opisao Rimljane i način njihova vlaštenja.
Govorio je o seobi naroda:i o ustanovljenju Zahumlja,
te njegovih knezova, pa o stečevini zemalja od Orašca
do Imotice (terre nuove); istaknuo je borbu domaćih voj-
voda sa Dubrovčanima. Istaknuo je važnost franjevač-
kog samostana, te glasovite ljude, koje je onaj ma-
nastir dao i u njemu prebivali, zatim je prikazao gla-
sovitu obitelj Ohmućević-Grgurić, te njezino razgranje-
nje. Spomenuo je i slanjsko brodovlje u srednjem
vijeku, te njihovu ulogu u službi španjolskog dvora.
Bogatstvo Slanjana i gradnju brodova u Slanome.
Zanimivo je bilo sve, al neke sličice dubrovačkih
kneževa. osobitom nasladom :se slušalo. U svakom
dijelu predavanja isticao je važnost slanjske luke, nje
važnost sa trgovačkog i strategičnog pogleda, te o
njezinom uskrsnuću. Preko jednog sata veliki broj
slušaoca, izmegju kojih je bilo mnogo inteligencije,

 

,NARODNA SVIJEST“

a
te se:ovdi na ladanju nalazi, pomnjivo ga slušaše,
pa ga na svršetku obdariše velikim plaudiranjem i
čestitanjem. — Slanjani su se uvijek. osobitom ugo-
dnošću sjećali svog učitelja, a danas je u njihova srca
udario pečat osobite ljubavi harnosti sa učenim pre-
davanjem o njihovome zavičaju.

PELJEŠAC. Vladini ljudi po Pelješcu. Tu ne-
davno je Dr. Angjelinović održao u Trpnju izbornu
skupštinu i to u pratnji Poglavnra i visokotituliranih
,Seoskih Knezova“. Naš g. Ministar za izjednačenje
govorkao je kao Hivat, ali nije spomenuo, da imamo
koje vanredno dobro, ili da je ikad koji Srb zauzeo
se za koju hrvatsku stvar ! — Par dana prije amo je
obilazio viši porezni činovnik, koji se nadmudrivao
sa selima glede odmjerenja lične dohodarine za jadnu
g. 1926. Galantari, prosjaci i cigani koji nas pohagjaju
razume da prošle g. nije loza po Pelješcu dala !/
roda. od sredtije godine, nego '/s- a .roda. .Ako. se
uzme u obzir, da jako hara žiloždera, iliti tko je vidio
vinograde, mora priznati spomenutu nerodicu | —
Tako slabo poznaju stanje naroda, tako muče siroma-
šan i gladan puk sada u ,slobodi“ jer — prije mi na
selu nijesmno znali za ličnu dohodarinu. — Vratimo se
ua prvo! Kada Dr. Grga spomenuo Srbe u Dalmaciji,
jedan je domorodac u Trpnju prigovorio: U Dalma-
ciji nema Srba nego Pravoslavnih ! — E, moj kume,
drugi put; kada dogje koji naš glavati od srpske
stranke kušaj mu pamet osoliti i neka ubilježi u notes
ovo: God. 1922 ministarstvo prosvjete: pod brojem
28,899 odobrilo je za podučavanje u puč. školi ze-
mljopis od nekog Bujanca, učitelja u Beogradu. Prema
toj knjizi kod nas su svuda Srbi. Na strani 72 ovako
piše ovu lažetinu : ,Po. varošima i ostivima ima i
Talijana, inače su Dalmatinci svi Srbi. (Dakle, po
vragu i ti, kume!) Srbi katoličke vjere nazivlju se
Hrvati, ali svi oni govore srpskim jezikom“. — Mudri
li su svi oni naši, koji mahnitaju za srbijanskim
strankama! —ć —

JANJINA. Gradnja škole. Do godine se navršava
100-godišnjica pučke škole u Janjini. To je zacijelo
jedna od najstarijih pučkih škola ne samo u Dalma-
ciji nego iiu Jugoslaviji. Za tu se (prigodu spremaju
Janjinjani da izgrade vlastitu školsku. zgradu sa pot-
punim modernim uregjajem. Već se je kupilo zemljište
na lijepom položaju ;i otpočeti će se u najskorije
vrijeme sa gradnjom gustijerne. Da se gradnja pospješi
počeli su se sakupljati doprinosi megju pučanstvom i
megju domorodcima u inostranstvu. Glavni će trošak
žrtvovati općina t. j. ako bude imala sredstava.

Vidovićevština. Neki dan slučajno mi je upao u
ruke ,N. čovjek“ i oko mi zapne o jedan odgovor
uredništva u kojem Vidovićev ponos g. Rudimir
odgovara Mati Sk((aramiući?) na kritiku nekog Vido-
vićevog predavanja u dopisu iz Janjine izašlom. u
Vašem cij. listu. Ala su ovi Vidovićevci nespretni u
citiranju evangjelja! To sam i u prošlom dopisu istak-
nuo. Ja bih bio slobodan da takovima šapnem u uho:

,Ne sutor!...“ Zanimljivo je koga to on misli pod

firmom ,oni“. Zar kat..svećenike ?... I on, g. Rudimir,
on glavni učenik etičkoga pokreta gosp. inženjera
Vidovića, usugjuje se ,njima“ predbacivati — nerad!
Mislim da mu Bosna —-ako se u njoj sada nalazi —
najbolje to demantuje. Ipak \reba priznati da g. Vidović
bolje radi od ,njih“, jer kat. svećenici ne prave re-
klame za svoj rad; budući da se vladaju prema onoj:
,Neka ne zna ljevica što uradi desnica“. U ostalom

je Dr. Tomić dokazao da g. Vidović zna raditi bolje
nego itko!

 

Br. 33.
KLIŠEVO. Neurednosti na pošti. Pošiljka pred.
zadnje »Narod. Svijesti« broj 31. nije prispjela na poš.
tanski Ured u Orašcu, tako da nije niko od prebroj.
nika u Orašcu i svim mjestima ,podložnim odnosnom
poštarskom Uredu primio. Na našu reklamaciju uvje.
rilo nas je to Urednistvo, da nam je svima bila po.
šiljka svojedobno poslata. Nakon punih deset dana
čekanja nijesmo je do danas primili, te se po tom
može zaključiti, da je dotična otišla izgubljena. Nije
ovo prvi put, da se dogagjaju ovakove ili slične ne.
podopštine na pošti. Na ove rieurednosli upozoravamo
Upravu Pošta i molimo, da se već jednom ukloni ova.
kove neugodne'i više puta štetne neprilike: _:; ili
Izborna agitacija. U. nedjelju na 7. ov. mj. bila
je surečena od strane naše Općine skupština u selu
Mravinjcu, na koju su:bili pozvati svi domaćini sela
Rigjice, Mravinjca i Mrčeva. U pismenom pozivu bilo
je istaknuto, daih se pozivlje radi školske zgrade, za
koju je Vlada tobože dodijelila pomoć od 20.000 Di.
nara. I doista na urečeni dan skupiše se svi domaćini
spomenutih sela, pa uz gosp. načelnika nije falio ni
g. Kolumbić, zastupnik Oblasnog Odbora, koji dogje
sa svojim partijskim štabom, Ovaj navjesti skupljenom
narodu, kako je njegovom zaslugom. Vlada dodijelili
za gradnju školske zgrade kao prvu pomoć 20.000
Din., a da neka se nada i daljnjoj pomoći, jer da &
on nastojati za to. Megjutim ja sam bio nekoliko dani
prije upozorio glavara sela Mravinjca i Rigjice, neka
budu oprezni, te ne nasjedaju pukom laskanju, jer di
tobožnja pomoć nije njima dodijeljena već selu ,Mra.
vinjica“ Općine Slano. Gosp. Kolumbiću bilo je već
u svoje vrijeme vrlo dobro poznato priopćenje Velikog
Župana Oblasnom Odboru, čjji je on član ; poznato mu
je bilo takogjer saopćenje Oblasnog Odbora od dam
25/7 pod Br. 1385 Upravi naše Općine Zaton, pa
uza sve to'on se kasnije toliko dana od toga usugjujt
_ doći, pred moje Župljane, da im objavi veliku neistinu;
a pri tom bojeć se opovrganja njegove tvrdnje nagjt
shodnim, da upozori skupljene neka drugim glasinami
ne vjeruju! Evo mene g. Kolumbiću sa čitljivim sve!
jim potpisom, da vam rečem, da ste na gorispome!
nutu skupštinu neistinito izvijestili jadne'moje župljane
i uvjeravam vas, da žalim, što nijesam mogao biti pri
sutan toj skupštini, buduć zapriječen neodgodivom
službom, jer bih vam bio: tada i pred narodom: to 04
povrgao sa nepobitniim dokazima. Vama se Žurilo doli
megju moje župljane ne radi te tobožnje njihove sle!
čevine, koli radi indirektne preporuke skorih izbora,
+da vaša radićevska siranka još jednom dobije kuglict
mojih zaveđenih župljana. Nek vam bude, samo ne:
mojte neistinitimi stvarima dolaziti pred narod, jer toga
ja ne mogu dopustiti. A u ostalom znajte, da neće nl
narod biti uvijek slijep, progledat će, kad li tad li, d
što kasnije on progleda, to će biti gora osuda i žešd
kazna za njegove 'varalice. Više je vrijeme, gospodin
zastupniče,. da se prestane varati jadni prosti puk
Prvo su ga radićevci varali republikom, pak zatim
raznim zavodljivim obećanjima, a sada mu se hoće
laskati nečim neistinitim. Ne, ne riječi, ni isprazna 01
bećanja,. gosparu Kolumbiću, jer je narod više sit ča
kula, nego već jednom pokažite svoja djela, pak &
plodovi vašeg rada sami. agitirali za vas i za vaštj
vogju Radića, koji je, mimogred budi rečeno, moga
kad no je bio ministar Prosvjete, a baš tada osobm
i pismeno zamoljen od mojih župljana za otvor do
tične škole, svemu tomu priskočiti, ali se Radić nij
onda udostojao niti odgovoriti potrebnim svojim birt
čima, odnosno mojim jadnim zavedenim župljanimt
Vicko Lisičar. |

(|

 
 
 

svi Wu
Hrvalske

 

Pučke Stranke!

 

žaru
naše Hrvatske
_ Pučke Stranke!