+ >
i Poštarina plaćene u gotovu.
POE AO RA
Narodna
i
DUBROVNIK, 25. Augusta 1927.
vi je
God. IX.
tijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstve 10 Din. mjesečno.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava ked Dubr. Hrv. Tiskare.
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor. ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast.l. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik.
»Pokvarena Gospoda“.
Već znate ko upotrebljava danas kod nas tu kri-
alicu ! Upotrebljava je na žalost dosadašnji vogja
\tvatskog naroda. 1 dok on prišiva taj naslov svakomu
koji i dalje ne ide slijepo za njim, dotle on kvari i
falje hrvatski narod.
Čovjek sluša, izgovara te dvije riječi sa smješkom
ia ustima, a ne promišlja na duboki smisao i teške
posljedice, kojima mcgu te riječi urediti, kad se s njima
luži u demagoške svrhe. U današnjoj borbi društvenog
joretka, kad je liberalizam uzgojio logično strašni
holjševizam, i kad val tog boljševizma neprestano udara
po obalama skoro svih država na kruglji zemaljskoj,
rebalo bi združiti sve ljude dobromisleće da odbiju te
lalove,.a ne da ih netko gore potiče, Čovjek lako pri-
ati svaku ideju, koja pe goduje njegovoj na zlo naklo-
ijenoj naravi i onda ne zna postaviti granice, već hoće
la goni dalje do skrajnosti, pa kako bile grozne i
nepravedne i te nekršćanske posljedice. Tu se lako dade
vesti osobito neuka masa, koja nema dovoljno ra-
iora. I stoga svu odgovornost za njezine čine trebalo
li da snose vogje te neuke mase,
Težak grijeh proti narodu svome i državi uopće
ini stoga onaj, koji hoće kod nas razdvojiti selo od
grada, seljaka od gospodina, siromaha od bogatog. —
(od nas treba ljudi razboritih i učenih, koji će urediti
vu našu mladu državu, a to sigurno ne može ići bez
pokvarene gospode“. — To je: uvjeren i zlokobni
tosadašnji vogja hrvatskog naroda, pa stoga neće
predložiti u svojoj stranci za unosna mjesta ili mini-
larske stolice te jadne izrabljivane od njega seljake
ić ponovno školovane ljude, dakle ipak neke od
pokvarene gospode“. — Gospodin Radić i sva nje-
gova svojta imaju dosta grijeha, što su ih počinili ma
udnom od njega izrabljenom narodu. Dosta je samo
tati što proti njemu. iznašaju njegovi dojučerašnji pri-
lji i istomišljenici. Mislim da su se rijetko kada
ašale takve porazne, pogubne i grozne činjenice
ti jednom narodnom vogji, kao što dojučerašnji
atelji i saradnici iznašaju proti Stjepanu Radiću.
bi dobro da svi oni što još vjeruju u Radića, pro-
ju što ovih dana iznaša proti njemu g. Prpić.
imade u Radića imalo obraza, on bi odstupio od
oga mjesta i ne bi dalje kvario naroda, jer je on
lista tip , pokvarene gospode“.
| A od kada se Radić bori proti ,pokvarenoj go-
odi?“ Dok mu je trebalo skupiti hrvatski narod
no, da s njime gospodari kao neograničeni gospodar,
(su mu ,pokvarena gospoda“ mnogo trebovala i
ih je zvao u pomoć, i hvalio i t. d. — A kad ta
kvarena gospoda“ neće da slijede Radićevu štetnu
tlitiku, onda treba upotrebiti demagošku krilaticu :
Iboj protiv pokvarene gospode! Više ne zove u boj
ti neprijatelja pravde i jednakosti u ovoj državi,
ba zaslijepiti nerazumnu masu sa pozivom, koji
masi danas godi, a to je: u boj proti ,pokvarene
pode 1“ — Proti one ,pokvarene gospode“, koja
je nastojala podignuti do onolikog vogje naroda,
je bila progonjena i utamničena i oglobljena i
na službe te bačena na put i t, d., dok je on slo-
no šetao po inozemstvu, nagomilavao svoje imanje,
10 čučio u svojoj rupi, da može slobodno izaći i
variti i svoj narod i ,pokvarenu gospodu“, kad
li, da je to zgodno za njega.
| Da, Hrvati, Srbi, Sloverici borimo se proti ,po-
ei
Sj izrabiti položaj svoj na štetu naroda i države;
tlvojiti selo od grada, gospodu od seljaka. Državu
lu ne može sačinjavati ni podignuti niti samo selo;
sami grad, nili samo seljak, niti samo gospodin.
dničkim silama treba da gradimo ovu našu državu
zajednički 'trijebimo korov iz polja našeg narodnog
Stoga pravi ljubitelj naroda i države jednako
se boriti, kao proti Radiću rušitelju mira i poretka,
Di'proti svima centralistima i onima, koji podrža-
U i bore se za nejednakost i nepravicu u državi.
U
BRO što Radićeva lozinka proti , pokvarene gospode“
može imati kobnih posljedica, te nas sasvim lako do-
vesti do zatornog boljševizma, tako nas mogu dovesti do
plemenske borbe i razni Radićevci, Pribičevićevci i t, d.
I dok ne uvigja kobne posljedice Radićeve poli-
tike jadni hrvatski neuki narod, mora se čovjek čuditi,
kako on može imati još megju pristašama ono malo
hrvatske inteligencije, a opet izmegju te rekao bi
razmjerno najviše svećenika !
Hrvati, izbornici ! Nastojmo glasovati svi prigo-
dom dojdućih Izbora proti svim nutrnjim neprijate-
ljima našega hrvatskog naroda i države. Glasujmo za
Hrvatsku Pučku Stranku, koja jedina kod nas radi
za temeljito nacijonalno socijalno. gospodarsko ure-
gjenje ove države; kojoj nijesu na ustima samo kri-
latice i prazne riječi, već ozbiljni rad na svakom naro-
dnom polju. Već bi trebalo da prestane nadmudrivanje
i cijepanje uz razne pojedine ljude, koji su doista do
sada upropastili i ogulili naš narod. Treba da čim
prije prestane plemenska borba u državi, a da se dogje
do socijalnog-financijalnog ozdravljenja našeg osiroma-
šenog naroda! O0.—
Reduciranje osnovnih škola.
Ima skoro dva mjeseca, da se je prosuo glas,
da je Ministarstvo Prosvjete odlučilo reducirati neko-
liko osnovnih škola. u pokrajini radi štednje. Nije se
vjerovalo, al se na žalost obistinilo ! Eto u našemu
kotaru zatvorilo je osnovnu školu u Dančanju, Brocama
i Trnovici, a trorazrednu u Stonu snizilo na dvorazrednu.
Rečeno je radi štednje, da se reduciraju osnovne
škole. U tome je ogromna pogreška sa strane Min.
Prosvjete; takova pogreška, jest smrtni grijeh prama
narodnoj prosvjeti. Štednja je krepost, te bi željeti,
da takova krepost resi svakoga gragjanina, kao i neke
korporacije, te razne ustanove i odlučujuće faktore.
Ali ko što je prećerana štednja smitni grijeh takova
štednja i na prosvjeti naroda jest ubojstvo prosvjete.
Takav grijeh ne smije nitko da počini, a Ministarstvo
* Prosvjete nadasve. U mašoj državi ima mjestimice i
suvišno srednjih škola, gdje se većinom uzgajaju pole-
tarci, pa kad se je Min. Prosvjete prohtjelo štednje,
imao je na takovim i njima sličnim školama štediti,
al nikad ne osnovnim. Pučka je škola hram narodne
prosvjete, koji otimlje narod iz neznanja, te ga štiti,
da ne upada u nezgode i bezumne navike.
Taj hram pučke prosvjete zovemo i općom pu-
čkom školom, jer se kroz istu širi opća prosvjeta za
sve slojeve ljudske zadruge. Opća pučka škola naj-
više upliva na naobrazbu puka, na duh i opće blago-
stanje naroda, kazao je pedagog Vander. Ali zadaća
pučke škole nije samo da podučaje, nego da narod
i odgaja, što je pretežnije od pouke. I kao što sunce
služi svakoj biljci, da bujno raste i razvija se, tako i
nauka prosvjetljuje narod, da se u svemu bolje razvija
i napreduje. Gdje sunce ne dopire, tu je sve blijedo
i kržljavo, a gdje nema pučkih škola tu je neznanja
i svakih bezumnih navika, tu se opaža mana i svakih
nezgoda na koje se čovjek ježi. Pravo se veli: ,Narod
bez škola jest narod bez budućnosti“. Tko nezna čitati
ni pisati, on je slijep kod zdravih očiju.
Pošto pučka škola ima tolikog upliva na na-
obrazbu naroda, na razvitak duha uopće, na blago-
stanje dotičnog naroda, to se ima poticati i žrtvovati
na podignuće pučkih škola. Ona je država bolja, koja
ima dobro uregjene pučke škole, a u čigovim je ru-
kama pučka prosvjeta, u tim je i budućnost - naroda.
Što će reći na ove glase naši iseljenici, koji su se
- toliko zanimali i žrtvovali baš za to, da svako naše
selo dobije pučku školu. Ministarstvo Prosvjete mješte
da dogje ususret njihovoj akciji, ono baš hoće da
je uništi.
Ovo danas uopće iznašam koliko je grijeh zatva-
ranje pučkih škola i taj grijeh i grešnike treba šibati
ma od kogagod dolazio. Drugi put ću se osvrnuti na
zatvor rečenih škola u općini Stona. V. Fortanič.
izborniče ! Glasuj u freću žaru!
Politički i gospodarski sabor.
Po uzoru naprednih država zastupa Huvatska Pučka
Stranka stanovište, da se narodno predstavništvo mora
sastojati od dva doma: (sabora). Jedan od tih sabora
bavi se pitanjima, koja su više političke naravi, a drugi
pitanjima, koja su gospodarsko-privredne naravi, Na taj
bi se način mnogo bolje i mnogo brže primali važni
zakoni za gospodarski, privredni i financijalni napredak
naroda, a osim toga bi se lakše stranačka politika i
korupcija istjerala iz područja narodnoga gospodarstva.
U tom su pravcu zastupnici Hrv. Pučke Stranke
dne 6. travnja 1921. u Ustavotvornoj Skupštiui iznijeli
svoj predlog, u obliku zakonske osnove, u kom su
predlogu bili odregjeni djelokruzi političkog sabora i
socijalno-ekonomskog sabora.
I u najnovije se vrijeme opet pokreće io pitanje,
No danas ono već izaziva reviziju ustava. O ovom je
pitanju nedavno govorio i g. Dr. Korošec i izazvao i
druge, da se o njem izjasne, makar dcnekle.
Gledajući teško stanje naše privrede, sve se bolje
osjeća potreba, da dogje do ostvarenja gospodarski
(sccijalno-ekonomski) sabor. Danas to vide svi, pa i
oni, koji su se tada borili proti Hrvatske Pučke Stranke,
koja je i u ovom predmetu pokazala svoju zrelost i
dalekovidnost, samo što je sada položaj teži i štoito
pitanje traži reviziju ustava, od čega se megjutim ni-
jedan Hrvat ne plaši, jer u reviziji vidi zoru boljih
dana svoje narodne i gospodarske budućnosti.
Uputa
za dječake (mladiće), koji svršavaju školu i
njihove roditelje.
Sinko! Početak je školske godine. Mnogi ne
može nastaviti nauke, jer je siromašan ili radi drugih
razloga. Dakle je potrebno stvoriti važnu odluku:
»Što sada ?*
: Koje ćeš zvanje odabrati? To je možda zaj-
važnije i najsudbonosnije pitanje za cio Tvoj život.
Ako izabereš zvanje, koje će Ti odgovarati, koje će
# Te zadovoljiti, bit ćeš sretan, a ako ne pogodiš, bit
ćeš izvrgnut za cio život raznim opasnostima.
Evo Ti ovdje nekoliko savjeta i drži se njih, bit
će Ti od koristi.
Ako si svršio pučku školu, a nisi mavršio 14
godina, siromašan si, ostani kod kuće, pomaži rodi-
teljima, ali posjećuj bezuvjetno i redovito opetovnicu,
dok ne navršiš 14. godinu, to će Ti u životu dobro doći,
Ne idi u tvornicu ili za slugu, jer ćeš za čitav
život biti neizučeni radnik, i ne ćeš nikada postati
samostalan i svoj, nego ćeš do smiti biti nadničar i
sluga. Zapamti, da od 100 bezposlenih 95 su neizučeni
radnici; ako odeš meizučen u inozemstvo, viršit ćeš
najteže, a i najgore plaćene poslove. Čuvaj se toga
kao vatre:
Kada navršiš 14. godinu, onda pitaj roditelje što
će iz Tebe biti!
Tvoji roditelji neka se posavjetuju sa liječnikom,
učiteljem, župnikom i drugim pametnim ljudima Tvo-
ga mjesta, pa neka onda stvore odluku.
Ako Ti otac imade dosta zemlje, a malo Vas je
muške djece, onda ostani na zemlji, budi poljodjelac,
ali napredni, Moli oca, da Te pošalje na naprednije
gospodarstvo nego je njegovo, da se dobro izučiš, pa
da imanje očevo u zajednici sa braćom podigneš i
umnožiš u svakom pravcu.
Ako Tvoj otac imade malo zemlje a nekoliko
sinova, ne promišljaj dugo, nego se odluči za drugo.
zvanje. A za kakvo? Za ono, u kojem ćeš postati
stručnjak, u kojem možeš postati samostalan i svoj.
Odluči se za privredno zvanje — za obrt ili trgovinu.
Ugledaj se u englesku, njemačku, francusku, a napose
američku mladež, koja se sa osobitim poletom po-
svećuje slobodnim zvanjima. Ona znade, da napredak,
bogatstvo i snaga domovine leži u naprednim, spo-
sobnim privrednicima. Naša domovina imade malo
prvorazrednih stručnjaka; ona je velika, ali se pri-
vredno tek počela razvijati. Dakle ćeš naći svagdje
posla i zarade, Kao izučeni pomoćnik otvoren Ti je