Strae Da se razumijemo! Povodom nekih zadnjih članaka o Stj. Radiću i njegovoj pogubnoj politici, koji su izašli u »Nar. Svijesti«, čujemo da se mnogi domaći radićevci čude, ljute i tobož sablažuju kako se takva šta može pisati o Radiću, jer navodno sve ono što se tu piše, tvrde još uvijek mnogi naši radićevci, da je to laž i kleveta. Ova pojava je ili glupostili strančarski fanatizam ili psihoza od koje i sam Stj. Radić odavna boluje. U svakom slučaju ogroman je apsurd ovo čugjenje i sablažnjavanje nad iznošenjem činjenica, jer pitamo mi gospodu radićevce : — Zašto se nijesu čudili i protestirali kad Slj. Radić ne hijede otići u Beograd i zapriječiti dono- šenje kobnog vidovdanskog ustava o : — Zašto se nijesu sablažajavali kad je ISti. Radić dao dne 22. aprila 1925. i ovu izjavu: ,Zato mi koji hoćemo da izgradimo ili barem stvorimo preduvjete za potpuno duhovno hrvatsko srpsko jedinstvo, moramo stvoriti jednu svoju vjeru. Naravno to nije sada aktu- slno, proći će tu generacije. No naša bi generacija morala ispuniti bar jedan preduvjet, a to je da se Hrvati oslobode od Rima. To će biti za par godina, ako mi Hrvati i Srbi budemo složni i ako sredimo državu, pa dobijemo vremena i mogućnosti da dobro pripravimo široke hrvatske slojeve, pa makar i za hrvatsku starokatoličku črkvu ?* — Zašto nijesu protestirali i ogradili se protiv one škandalozne izjave P. Radića u Beogradu dne 97. Ii. 1925. kojom je Radić priznao centralizam a onda vidovdanski ustav proglasio svetinjom ? — Zašto se nijesu gospoda radićevci zablažnja- vali i digli svoj glas kad je Stj. Radić g. 1925. u Kra- šiću onako sramotno uvrijedio naše biskupe sve bez razlike ? — Zašto se nijesu ljutili onda kad je Stj. Radić nazvao naše zaslužne franjevce, osobito bosanske, da su lopovi i varalice, premda franjevci više dobra učine za hrvatski narod kroz mjesec dana nego ličće Radić i familija učiniti za čitavog svog života ? — Zašto se ne sabležnjavaju nad tim da je nji- hova stranka bila skoro dvije godine u vladi a da nije nikakove koristi donijela hrvatskom narodu ? — Zašto ne pitaju Stj. Radića zašto je varao hrvatski narod s republikom ? — Zašto se nijesu bunili onda kad je Stj. Radić pred Evropom kompromitirao hrvatski seljački narod upisavši ga u boljševičko- komunističku internacionalu, boljševizirao hrv. seljaka da ne ide vojsku, da neče plačati poreza, radi čega je narod bio kundačen, zatvoren i globljen a presjednik se domogao masnih para, lijepih palača i vila? NARODNA SVIJEST“ — Zašto se gospoda radićevci ne zgražaju nad komunističkim djelovanjem njlhove .čeke“ i razboj- ničkim ubijstvom pok. pučkaša Ljudevita Talana, koga su ubili na pravdi Boga ? i — Zašto se gospoda radićevci ne ljute, sabla- žnjuju i protestiraju nad nebrojenim klevetamo i ne- pravdama koje je Sti. Radić počinio hrvatskim selja- cima, kat, svećenstvu i hrv. inteligenciji ? Pa pored svega ovoga još imaju obraza da neki prigovaraju što razotkrivamo radićevske prljavštine i laži, te što kažemo hrvatskom seljaku : ostavi Radiča i njegovu stranku, jer je ona največa nesreča za hrvatski narod. Mislimo, da bi radićevcima bio preči posao da se zgražaju i sablažajuju nad svim onim što je Radić učinio i skrivio hrvatskom narodu, nego da se ljute što mi po svojoj dužnosti upozoravamo naš hrvatski katolički narod, na sva zlodjela što je Radič počinio u našem narodu. Na ll. septembra treba da se hrvatski narod izjavi dali odobrava da ga je Radić izdao i pao na koljena pred vidovdanskim centralizmom, odre- kao se svoga samostalnog života političkog i kul- turnog. Ako ne odobrava, jer ne može odobriti i potpisati sebi propast i smrt, onda hrvatski narod ne smije glasovati za Radića, kao ni za druge srpske centralističke stranke. Zato da živi hrvatska autonomija! Živjela Pučka Stranka! i Iz Hrv. Pučke Stranke. Veliki napredak Hrvatske Pučke Stranke. Odasvud stižu utješljivi glasovi, da se narod jatimice po čitava sela, opredjeljuje za politiku HPS. Na taj način ne treba se bojati za kakav neuspjeh HPS u ovim izborima. Več po glasovima palim u oblasnim izborima HPS. je osiguran uspjeh, a sada sa ovim velikim porastom glasova HPS če ovoga puta zabilježiti veoma dobar uspjeh, tako da če i svijesni Hrvati katolici ovoga puta imati u parla- meniu svoju sigurnu raprezentaciju. SVI SLOŽNO ZA ŠTO BOLJI USPJEH HPS! Sastanak H. P. S. u Slanome. Dne 28. kolovoza održan je pouzdani saslanak H. P. S. na kojem je bilo prisutno oko 60 ljudi. Na sastanku je govorio g. F. Banić koji je protumačio politički položaj i program Pučke stranke. Naročito se osvrnuo na pogubnu politiku radićevaca i na štete koje je iz toga pretrpio hrvatski narod. Na opće začu- gjenje svih prisutnih stavljao je mp. gvardijan fra Ba: Br. 36. silije Selak neke čudne upile na g. Banića, kao n. pr. | o složnom istupu Hrvata u jednoj stranci i da nije | taktično, da se iznose grijesi Stjepana Radića. Na ove _ upite osvrnuo se govornik i dokazao kako su oni | neosnovani, pogotovo iza terora kojega vrše ,Radićeve čeke“ u hrvatskim krajevima i iza napadaja na kato- | ličke svetinje. Ali mp. gvardijan nije znao što da reče. na odgovor govornika, već se pokupio i pošao. i Incidenat u Majkovima. Na prolazu kroz Majkove namjerio se g. Banić na skupštinu radićevaca, na kojoj je govorio g. Preka radićevski poslanik, koii je izmegju ostaloga napao Hrvatsku Pučku Stranku ističući, da je to šačica po- kvarene popovske gospode, koju da vodi slovenac pop Korošec. Gosp. Banić zalražio je riječ, da objasni pri- sutnima one neistinite tvrdnje. G. Pćeka nije dozvolio g. Baniću da govori, očito bojeći se da narod nebi doznao istinu, što mu je g. Banić pred svima dobacio, a što je g. Preku ualjutilo te svojim oštrim izrazima g. Baniću: ,Vi ste pokvareni gospodin, detektiv, špijun, žandar“ i t. d., dao je povoda prisutnim Radićevcima, da su upravo prostačkim izrazima napadali g. Banića, te su čak prijetili tvornim napadajima, do kojega da nije došlo, zahvaliti je odvažnom držanju g. Banića i nekoličini pristaša H.P.S. To je jedna neobična po- java u našim krajevima, koju radićevski agitatori unose | u naša do nedavno mirna i skladna sela, valjda pod | utlecajem Radićeve čeke, koja se eto pojavljuje u ra- | znim krajevima. Na koncu je g. Preka pozvao prisutne š seljake, a napose omladince, da svakoga koji im stane na put, maknu. Kako se iz ovih riječi vidi, radićevci U prijete tvornim napadajima i uvode novi teroristički | kurs političke borbe u hrvatski narod, što se mora s odlučno osuditi. Žalosno je :to pogotovo i stoga što | su se u neko vrijeme upravo radićevci borili protiv _ terora, a sada ga eto oni sami unose! Zar nemožemo i ovo harangiranje g. Preke dovesti u savez sa okru- žnicom vodstva H.S.S. i s ubijstvom pučanina Ljude- | vita Talana? Ali mi smo uvjereni da će hrvatski narod | osuditi takav teroristički sistem borbe, a s njime i nje- | gove začetnike. Sastanak u Majkovima : U Nedjelju večer 28. Kolovoza g. Banić je održao / sastanak u g. Majkovima, na kome je rastumačio na- | rodu program Pučke Stranke, osvrauvši se na razliku programa drugih stranaka. Ujedno je upozorio prisutne | na pogibelj koja imetku i životu prijeti ljudima nera- | dićevcima od Radićeve čeke i pozvao sve prisutne da | ma doličan način odgovora Radiću na li. rujna sa hi svojim glasanjem. To su prisutai i obećali. Slavlje u Pupnatu na Korčuli. Proslava 50-godiš. prenosa časnih ostanaka O. Marka Tordeić iz Rimini (Italija) u rodno mjesto Pupnat. Namisao proslave. Inicijativom zauzetnog i poletnog mladog sveće- nika mješćanina vIč. Dn. Pava Poša, sada pomoćnika u Blatu, zasnovala se je uamisao, da se proslavi 80- godišnjica onog sretnog dana, kada je Korčula a onda rodno mjesto Pupnat primilo časne ostanke božjeg miljenika a od- naroda već zvanog »Blaženog« O. Marka Tvrdeića, čije je tijelo do onda 'počivalo u Ri- mini u franjevačkoj crkvi. Vrijedni sedski glavar Pavao Šain veselo pristane uz ideju Don Pava, na što ovaj uz odobrenje Presv, dijecezanskog biskupa Dr. J. Marčelića izradi sve- čani program, e bi ovom proslavom iznova probudio u našem narodu zanos za O. Markom, te onu ljubav i štovanje, koje je pred 50 godina iskazao njegovim č. ostancima, a da bi istodobno potaknuo vjernike, da mu se pouzdano utiču u svojim potrebama, a da se potom na temelju dobivenih milosti i čudesa uz- mogne zatražiti od Crkve da ga službeno proglasi bla- ženim. | tako nakon dogovora sa crkovinarima Ma- tijom Blitvić i Markom Farac-Ciprijan i nekim vigje- uijim mješćanima bude zaključeno da se što svečanije proslavi ova 50-godišnjica. : Priprave. Megjutim je nadošao novi župni upravitelj vlč. Dun. Božo Bačić, koji je prema zasnovanom programu pozvao narod cijelog otoka Korčule, da pripomogne Pupnaćanima u ovoj lijepoj zgodi i da doprinose svoj obol za podmiru eventualnih troškova. Narod se je rado odazvao sakupljačima, a megjutim se je uži odbor za proslavu (župnik, glavar, podnačelnik, crkovinari i pristav) pobrinuo za nabavu svega potrebitog za nakit crkve, groba, kićenje sela, rasvjetu itd. Potom bi izdan ma pojedine župe proglas i program, kojim se pozi- valo narod na svečanost. Pupnat je — ko jedna duša složno i oduševljeno započeo radnje oko kićenja mjesta. Zamjema je bila neumornost u svim radnjama. Osom se je prigodom udario betonirani pločnik pred crkvom za 90 m3, Treba spomenuti, da za sve ove radaje nije nitko ništa primio plate, premda se radilo sedmicu dana, nego se je svak veselo, rado i badava odazvao i trkao na poslanu stranu ili rad. Putevi popravljeni, Crkva icijelo mjesto u zelenilu, zastavama i zastavi- cama. Samog zelenila bilo je oko 700 m. Biše podig- nuti na 6 mjesta lijepi slavoluci sa zgodnim natpisi- ma: radnja mladog i neutrudivog nčiteljskog matu- randa Jakova Poša, koji je takogjer uz jednaku ljubav i zauzimanje druga, učitelj. maturanda Nikolu Stani- šića preuzeo u svoje ruke rad ošo pletenja korduna, zastavica i kićenja sala. Srednji dio pobočne lagje u crkvi, a nadasve grob miljenika Božjega bio je divno urešen lijepim lovorovim slavolucima ukrašenim sa raznobojnim ružama, a na pročelju istog dijela lagje bi podignut krasni padiljon. Budući u ovo vrijeme nestašica vode to se odredilo 3 bunara za strance i opskrbilo potrebitim posugjem za piti i napajati životinje. Proslava: srijeda 24. augusta. Radi zgodnijeg vremena za proslavu je odabran dan 24. augusta, obljetnica blažene smrti O. Marka, a ne 3. novembra dan prenosa njegova tijela. Devet dana prije započe slavljenje zvona, devet- nica u čast Srca Isusova svake večeri, a tri dana prije trodnevnica u čast Presv, Sakramenta sa zgodnim go- vorima. Biše pozvani braća svećenici i redovnici da pomognu u ispovijedanju naroda. Svi mješćani pristu- piše na sv. pričest kroz trodnevje, jer je trebalo pre- pustiti stranom svijetu dan prije kao i ono jutro ua 24/8. Bilo je u svemu 16 svećenika, megju kojim 4 redovnika (1 Domenikanac a 3 Franjevca.) U predvečerje iza pucnjave maškula i slavljenja Zdrave Marije“ započe rasvjeta po polju ,Plasi“, iz čije sredine bacahu rakete, a sa zvonika rasvjeta ben- gala i rimskim svijećama. U 9 s. večer bi izložen Pre- sveli Oltarski Sakramenat za noćno! klanjanje. Cijelu moć bila je crkva puna naroda, koji se je klanjao i vruće molio svome Bogu. Istodobno se je ispovijedalo do 1 sata po ponoći. Na ponoći rekao je sv. Misu | preč. kanonik Da. Pero Kalogjera, župnik Žrnova. | Kroz cijelu Božju noć nadolazile su nove povorke | naroda iz svih mjesta otoka Korčale: Veleluče, Blata, | Smokvica, Čare, Račišća, Ženova, grada Korčule, Lum- barde i Vrnika te sa mnogih mjesta poluotoka Pe. lješca, osobito iz Vignja i Kučišta. Ujutro u 4 s. za. poče pričešćivanje, koje je potrajalo d> 8 sati. Računa se, da je pristupilo tog dana na sv. pričest do 1500 osoba. Prva sv. Misa započe u 4!/a s., a zatim se nepre« stano redale po dvije sv. Mise. Š U 8!/a s. započe teoforična procesija, koju je vo- dio presv. opat iz Korčule Moas. Mašo Bodulić. Uz. bratime seoske pridružiše se i oni iz Čare, a premda“ je povorka oko sela bila neprekinuta, ipak je još ne«: brojeni narod ostao u crkvi i oko crkve. Neki raču. naju da je bilo i do 10.000 naroda; no nećemo po-. griješiti, ako taj broj svedemo na 6000. Iza procesije slijedila je pontifikalna Misa, koji: je celebriraz Mons. Opat, a preko iste držao je lijepi dirljiv govor franjevac O. Timotej Jerković i to sa balkona škole pred crkvom radi silnog naroda. Pobu- dnim je riječima istaknuo veliku bogoljubnost i duboku: poniznost te uzornu ustrpljivost O. Marka Tvrdeića,: zatim njegova ljubav k bližnjemu, a posebnu prema rodnome mjestu Pupnatu. Istodobno je istaknuo, kako ga je narod u Rimini i okolici već za života nazivao. svecem“, a po smrti tiskao se oko njegova mrtvačkog odra da se dočepa komadića njegove haljine, koja je 3 puta bila raznesena od pobožnog naroda. Posebno je pak naglasio, kako se ne samo Pupnat već cio otoli Korčula sa uspjehom Njemu uticao u raznim potre bama, što svjedoče brojne sv. Mise “upravljene Bogu preko Njega i toliki zavjetni darovi u novcu, u zlatti, stebru, u svijećama i mnoga hodoćašća ma njego grob, a posebno pak današnje slavlje. : Nakon svete Mise bi otvorena raka i časni ostanci biše zgodno namješteni nad okićenim grobom ta (O da ih se je cjelovito moglo razgledati. Zatim se je puštalo narod u crkvu neprestano za 7 sati, lagano