S e.

Kriza zapadno -evronske kulture.

G. Dr. Vladimir Dvorniković došao je da i kod
nas drži nekoliko svojih predavanja o važnim aktuel-
nim pitanjima. Prvo mu je predavanje bilo o krizi, u
koju je zapala zapadno-evropska kultura. On je govo-
rio o , depresiji i teškim upitnicima današnjeg života“,
o ,slutnjama i proricanjima o propasti Evrope“, o
duhu i karakteru zapadnjačke kulture“, o ,barbarstvu
duha i civilizaciji tehnike“, o svjetskom ratu“, o
,duhu i značenju Istoka“, o ,današnjoj izoliranosti i
budućoj svjetskoj ulozi Slavenstva“, o »početku nove
epohe“, o ,Sveopćem čekanju nekog spasenja“, te o
budućoj obnovi u višoj sintezi duhovne i materi-
jalne kulture“.

Nama se čini da bi g. predavač bolje bio učinio
da je svome predavanju dao naslov: ,Moderna_kul-
tura i kršćanstvo“, jer kriza, koja postoji u zapadno-
evropskoj kulturi, izazvana je najviše time, što se mo-
derna kultura sve to više odvraća od kršćanstva. Ras-
cjep izmegju kršćanske religije i moderne kulture sa-
stoji uprav u tome, što jedna prčma drugoj ne stoje u ono-

me odnošaju, u kojemu bi mogle i morale stajati. U ovo

naše vrijeme postoji neko omalovaženje kršćanstva od
strane moderne kullure, pače neko neprijateljstvo, koje
daje povoda najozbiljnim brigama. Stari politički liberali-
zam ,naprednjaka“ nije svoje držanje promjenuo, iz
njegove sredine izašli su novi ljudi, koji su svoj pro-
gram udesili u izravnoj opreci sa kršćanstvom, time
što su svijesno obrnuli legja nadsvjetovnom nadanju
kršćanstva, te proglasili kao pitanje i brigu jedino čo-
vjeku dostojnu pitanje i brigu o kruhu i trbuhu, i to
na osnovu jednog konsekventno provedenog materi-
jalističkog naziranja o svijetu i životu.

A u čemu uprav sastoji ta moderna kultura, i
koji joj je zasebni karakter? U malo riječi, simbol
njezin jest: mašina, ta inkarnacija razuma, koji mate-
riju svojoj službi podlaže. Sve može današnja mašina:
ona može trčati, plivati, letjeti, pisati, računati, govo-
riti, pjevati: ona može nadvladati prostor i vrijeme i
najsuroviju materiju preobražati i obličiti — samo
jednu stvar ne može mašina: ona ne može produci-
rati duševne vrednote. Mašina je produkat lišen duha,
nipošto producent duha. Ona proizvodi povećanje vri-
jednosti materijalnih dobara ali nikako vrijednosno
povećanje na proizvodima duha.

U pogledu znanosli moderna je kultura gotovo
isto onako ,praktična kao i u nacionalnoj ekonomiji.
I tu odregjuje kapital sve vrednote radnje, i samo je
malen interes za dobrima i vrednotama, koje su čisto
idealne prirode. Kako dakle može kršćanstvo harmoni-
zirati s jednom takovom kapitalističkom, egoističkom,
praktičnom“ kulturom ? Samo u opreci prema takoj
kulturi može ono svoju misiju ispuniti!

G. predavač spomenuo je Istok kao ,vrelo reli-
gioznosti“; duševna Europa da se okreće k Orijentu,
očekujući od njega neko spasenje. Što dakle? — mora
se ovdje čovjek u čudu upitati — : zar nije Europi
spasenje već davno od Istoka došlo, pa da ga treba
još očekivati ?

sus od Nazareta i njegov nauk onako, kako je
sadržan u Evangjelju, to je spasenje ne samo Europe
nego i svega svijeta. Odgovarajući na Pilatov upit:
Dakle ti si kralj ?, rekao je Isus: Dobro veliš, da sam
ja Kralj. Ja sam se za to rodio i zato sam došao na
svijet, da svjedočanstvo podam o istini. Svaki koji
je od istine, sluša glas moj“. Ove je Isusove riječi
spomenuo i gosp. Dr. Dvorniković tokom svoga pr-
vog predavanja, da istakne opreku izmegju riječi Isu-
sove i Pilatova ciničkog upita: ,Što je istina“. Prema
tome držimo da zaključna riječ u pitanju riješenja
kulturne krize imala je glasiti: Natrag kršćanstvu!
Natrag k Evangjelju ! Spašenje i oslobogjenje ne može
doći ni od koga već jedino od Isusa!

 

Maloposjednici i agrarna reforma.

_ Iz krugova naših maloposjednika primamo uprav oča-
jan vapaj, da bi im vlada dala oštetu, jer eto deset a ne
jedna godina, da od kmetova ne primaju dohotka,
plaćaju porez, što ih je financijalno upropastilo. Kad
se k tomu. nmadodadu još i parnički troškovi, onda je
jasno, da je ovo pitanje agrarne reforme prava propast
naših maloposjednika. -

Da se je srećom dalo maloposjednicima samo
ono, što se je kroz ovo deset godina potrošilo u razne
komisije i u parnice, maloposjednici bi bili sretni i
presretni. A sad se pitamo, dokle će ovo nesnosno
stanje trajati i kad će se već jednom fo pitanje rije-
šiti, koje upravo vapi osvetu, jer je mnogim obiteljima
tiskraćeno življenje i upropašćena egzistencija.

Maloposjednici su stekli svoja imanja štednjom i
krvavim trudom, a sad eto mješte da se plodom svoje
stečevine uzdržavaju, to ih upropašćenje, jer deset go-
dina plaćaju porez, a ništa ne primaju. :

NARODNA SVIJEST “

Beogr. ,,Vesnik“ i čudo sv. Januara.

Beogradski ,Vesnik“ se je u br. 34135. osvrnuo
na dobro poznato čudo sv. Januara u Napulju — škep:
tično i podrugljivo. To ne stoji. To nije štvar nova:
provlači se punih šesnaest vijekova. Kroz ovo vrijeme
znanost je pozvala pred svoj forum ovu činjenicu : hi-
storijska je znanost izjavila, da tu prijevare nema;
fizika je izjavila, da naravna toplina u talenju osušene
krvi sv. Januara ne ulazi ni najmanje ; spektralna ana-
liza izjavila je, da je to uistinu aglomerirana osušena
krv: kemija je izjavila, da se aglomerirana krv ne
dade taliti. Sve ove znanosti skupa izjavljuju, da se
one nalaze pred jednom nepoznanicom, kojoj one uzroka
ne znadu, jer se izmiče njihovu dohvatu. — Zaglavak
se odatle izvagja: ako nam tu činjenicu ne mogu da
protumače prirodni zakoni, valja da ona bude učinak
neke druge sile, sile, koja je izvan prostora (besko-
načne), sile izvan vremena (vječite) ; a to se zove ,čudo.*
A takovo je čudo sv. Januara. — Što bi mogao ,Ve-
snik“ na ovaj zaglavak da prigovori? — Mogao bi
samo kategorično poreći sa može biti nekih sila. Ali
prije toga morao bi ,Vesnik“ kazati historijskoj zna-
nosti: ti nas varaš, tu valja da bude neka mistifika-
cija; morao bi kazati znanosti : ako nije mistifikacija,
ii nas, znanosti, varaš, kada kažeš: to se izmiče mo-
jemu dohvatu, jer izvan tvoga dohvata ne može biti ništa.
Tako bi ,Vesnik“ došao u sukob sa historijskom kri-
tikom i sa fizikom i kemijom. I prije nego bi se izrav-
nao ovaj sukob, ne bi smio ,Vesnik“ podrugljivo
govoriti o čudn sv. Januara.

Istina ne smeta niti smije smetati nikomu. Upo-
zorujemo ,Vesnik“ na znanstvenu studiju o ovomu
predmetu. Okultizam i čudo sv. Januara“ U. Talije,
što je izašlo u ,Nova Revija“ 1922. str. 331.

Još nešto. ,Vesnik“ zove uobičajeno čudo. Opa-
žamo, da imade godina, kada se to čudo nije pono-
vilo. A to budu momenti jake potištenosti, straha za
napuljski narod, što više za čitavu Italiju. Da li je i
u tomu kakva igra za bogzna kakve svrhe?

Jedan crkveni politički list, kao što je »Vesnik“,
miorao bi obzirnije pisati o čudu, kojim se bave ne samo
»timokatoličke“ već i sve svjetske liberalne i mason-
ske novine, i držati se one narodne: ,Prvo ispeci, —
pak onda reci“, jer inače zbilja ,ko da mu zavidi. .?

 

Pisma iz naroda.

BLATO. Svečanost kod mjesnih Čč. Sestara. U
Nedjelju 9. t. mj. obavio je pleban preč. kanonik Don
Pero Franulović blagoslov novosagragjene bogomoije
u Zavodu Časnih Sestara ,Kćeri Milosrgja“. Asistirali
su mu domaći svećenici, a lijepom obredu prisustvo-
valo je i innoštvo pobožnog naroda. Iza blagoslova
čitale su se u kapeli dvije sv. Mise: prvu je čitao
preč. pleban, a drugu vič. Don Ivo Bučić. Preko sv.
Mise preč. je pleban izrekao prigodnu kratku propo-
vijed o značenju svečanosti, oduševljavajući narod za
vjernost i odanost prama Sv. Crkvi, koja je ondje,
gdje je i Petar živ u svojem nasljedniku Svetom Ocu
Papi. — Nova bogomolja, uprav je na ures naše va-
roši i narod je zadovoljan i veseo, videći kako lijepo
napreduju naše Časne Sestre. Želimo im božji blagoslov
u njihovu radu za dobro našeg mjesta.

Proslava 700-godišniice smrti sv. Frana. I naše
se je mjesto pridružilo ostalom katoličkom svijetu, te
na skroman način dalo počast velikom serafskom Ocu.
Na dan 4. t. mj. pristupilo je mnogo naroda svetoj
Misi i Pričesti. Propovjedi O. T. Jerkovića i vlč. don
Vice Bosnića lijepo su zaključile svečanu trodnevnicu,
koja je sastojala u krunici i blagoslovu svako veče
prije svečeva blagdana. Navečer samog blagdana pri-
sustvovale su članice Trećeg Reda Akademiji, prire-
gjenoj za ovu zgodu. I ostali mješćani mogli su gle-
dati izvagjanje tačaka biranog programa dne 9. t. mj.,
kada se je obavio i blagoslov novogragjene bogomo-
lje kod Čč. Sestara. I ovaj blagoslov sačinjavao je
program proslave 700-god. smrti sv. Frana.

Program akademije bio je veoma zgodan. Kratki
proslov vić. don Pava Poša, o značenju sv. Frana bio
je sadržajno veoma bogat, Deklamacije veoma su dobro
izvedene, a kratke igre ,Moda pred vratima raja“ i
Sveti Frano“, dok su s jedne strane dale prigodu, da
općinstvo vidi lijepe igralačke sposobnosti pojedinih
lica, dotle su s druge strane pružile v&oma zgodnu
pouku obzirom ma nečednost današnjeg načina obla-
čenja ženskog spola, te obzirom na način kako gjavao

odnosno pakao vođi svoju borbu prama Bogu. Sveti.

Frano sa svojim: redovima veoma mnogo čini za ši-
renje kraljevstva božjega. Publika je bila veoma zado-
voljna i želi, da se sa ovakovim komadima češće
prosvijetljuje narod u našem mjestu. i

Br. 42.

 

OREBIĆI. Proslava sv. Frana u Samostanu
Vele - Gospe. U Nedjelju 9. o. mj. doživio je naš na-
rod neobično slavlje, Franjevci našeg starodrevnog Sa-
mostana proslavili su 700 godišnjicu svog slavnog
Utemeljitelja, sv. Frana Asiškoga. Za tu je zgodu
Prečas. mitronosni Opat Korčule, Msgr. Mašo Bodulić,
u oči svečanosti obavio svečani blagoslov novog sve-
čevog kipa. Na sami dan svečanosti, procesionalno sa
svojim Velč. župnicima, navrvio je mnogobrojan narod
iz dviju obližnjih župa: Orebića i Vignja, te je bio
svečano dočekan sa zvonjavom i gruvanjem mužara,
Na žalost velika je bura zapriječila dolažak župa Trp-
nja i Vručice. U 7 sati je bila prva sv. Misa i zajed-
nička sv. Pričest, na koju su pristupili svi članovi Tre-
ćega Reda sv. Frana i mnogo drugih pobožnih duša.
Pričesnicima je Velč. Don Nedjeljko Šabatini upravio
ganutljivi govor o uzvišenoj ljubavi Istsovoj u Presv,
Euharistiji. U 10 sati je bila svečana pontifikalna sv,
Misa, preko koje je isti Velč. Don Nedjeljko Sabatini
držao krasni panegirik o sv. Franu. Istaknuo je zasluge
maloga brata Frana za civilizaciju Europe, a u dru.
gome djelu osvrnuo se na rad njegovih zaslužnih si-
nova u našemu narodu. Mjesni pjevački zbor, uz prat-
nju orgulja i gusala, izveo je za prvi put, na opće
zadovoljstvo, krasnu ,Missa serafica“ od p. O. O, Fu
čića, U solo - pjevima, koji su bili osobitog efekta, is-
takla se g.gjica Mina Tomić svojim zvonkim sopranom,
Preko ,offertorium“ izvagjala se Gunodova ,Ave Ma-
ria“ za orgulje i violin. Iza pontifikalne sv. Nise raz-
vila se je divna procesija sa svečevim kipom, na koju
je uz mnogobrojno svećenstvo i narod, bilo četrnaest
barjaka raznih Bratovština i Korporacija obližnjih župa,
Pri procesiji pjevao je pjevački zbor Franjevačke niže
gimnazije na Badiji, koji su sa svojim nastavnicima
prisustvovali svečanostima. Na povratku u crkvu sli
jedio je svečani ,Tebe Boga hvalimo“, a za tim Bla-
goslov sa Presvetim, kojim se je završilo ovo lijepo
slavlje. Razišli smo se svojim kućama noseći u srcu
nezaboravnu uspomenu na 700 godišajicu blažene
smrti sv. Frana, a njegovim dičnim sinovima čestita
mo. Jedan učesnik.

Iz KONAVALA. Olvor nove škole u Komajima.
Najradosniji dan, što su ga Komaji doživili, bio je 6.
oktobra, kada se je na svečani način otvorila škola,
za koju su se borili preko 40 godina. Uoči toga dan
cijelo se je selo: iskitilo zelenilom, cvijećem, zastavama
a na vrh brda pod starodrevnim hrastom napravljen je
lijepi slavoluk, što su mlade i valjane Komajke okitile
cvijećem. Na dan otvora cijelo se selo sakupilo da pod
zastavom dočekaju goste. Dočeku su prisustvovala
djeca iz Čilipa sa svojim učiteljstvom. U 8 sati došao
je g. veliki župan Dr. Knežević, šk. inspektor profi
Čičin i sreski šk. nadz. Ban. Pred slavolukom narod
ih pozdravi sa živili“, a g. Vliho Kresić nazove ili
dobrodošlicu u ime Komajana. G. župan: lijepo m!
zahvali. Tada je slijedila služba Božja, iza koje SW
pogjoše u školsku dvoranu. Mp. Da. Gjuro Kreča
blagoslovio je novu školu i dao pozdravni govo
Njegove riječi ostadoše duboke usagjene u srcima svi
prisutnih, jer je vješto otkrio rane, koje su zarazile da
našnje ljudsko društvo. Pozvo je učiteljstvo da složni
radi sa crkvom, jer su škola i crkva iza kuće dv
glavna čimbenika u odgoju. Govor g. velikog župan
zanio je svekolike. Pri svršetku govora djeca su ispje
vala narodnu himnu. G. sreski škol. nadzornik po
zdravi ovu novu tečevinu i iznese u nekoliko potezi
što se naukom postići može. Osobito je preporuči
da se u školi ne samo uči, nego i odgaja. Zatim školi
predade novoimenovanoj učiteljici Anki Kristović. Uči
teljica srdačno pozdravi Ni. Vel., a onda pozdravi 4
Velikog Župana i zahvali školskim starješinama, kO
su se zauzimali za podignuće ovog hrama. Pozdral
djecu i sve seljane, ukratko im ocita svrhu škole, obi
ćavajući, da će sav svoj trud uložiti za njihovo pl
dignuće moralno i materijalno. Pozove ih da joj u rad
potpomognu, jer samo zajedničkim silama mogu s
'kule graditi. Nastup i govor mlade i vrijedne uči
ljice svratio je na sebe osobitu pozornost svih prist
nih. Iza toga slijedila je počast, gdje je bilo preko
uzvanika. U najveselijim momentima redale su se |
sele mazdravice. Župnik mp. Dn. Gjuro Krečak i|
inspektor Čičin nazdraviše Komajanima i učiteljsti
G. Niko Skurić zahvali im se svima u ime učiteljst
i pozdravi Komajane čestitajući im da su dobili ško
i jednu vrlo vrijednu učiteljicu. Radi kratkoće vremei
školske starješine su morali odlaziti, te je sa ovi
svečanost završena, a narod je ostao u veselom fi
položenju sve do kasna pjevajući i rađujući se svoli
velikome danu. : :

    
 
   
  
   
   
  
 
  
   
 
 
   
  
  
   
 
  
 
  
  
 
  
  
 
 
 
 
 
  
 
 
 
 
  
 
    
  

 

 

M

ITO pasta za zna je hajličija.!