Sr:

_/ Zahvaljujem !

Svijem  milostivljem Dubrovačkijem  Gospogjam

koje su se mene spomenule divnijem darom U
prigodi moje 70 godišnjice, uzveličavši njime i 50 go-
dišnji moj literarni trud u znaku darovanog mi bo-
žanski čudesnog kipa našeg Velikog Svetog Vlaka,
onog kipa koji je vidio i proživio sve slave i sve stra-
hote ovoga grada nad gradovima našijem. — JETS
Sveti Vlaho me nadahnuo, On me štitio, On _me doveo
do ispunjenja moje zavjetne misli, da slaveći jedini
prestolni Grad Mudrosti i Ljepote našeg roda, prosla-
vim i Sveca koji ga je na dlanu svoje štitničke, posve-
ćene ruke proslavio, odbranio i uskrsnuo.

Za to Vam iz dubine mog srca blagodarim.

Vaš vječno zahvalni
Ivo Vojnović.

Pisma iz naroda.

KORČULA. + Marin Smrkinić. Neumoljiva kosa
smrti neočekivan) je pokosila u Srijedu veče 2. o. mj.
jedan još dosta jaki život, pun energije i volje za ra-
dom. Proto Marin“ poznat dobro i van našeg
grada i otoka, martkantna je to i ugledna ličnost, pro-
Ricava oka, otvorena srca, vedra čela. Ko ga je samo
jednom upoznao, ostala mu je utisnuta u pameti nje-
gova simpatična pojava. Od prostog radnika , kalafata“
bez ikakve stručne pak čak bez i osnovne škole on je
znao podignuti svoj škver do zamjerne visine. Tu se
je gradilo i popravljalo, pak se još i sada radi mno-
štvo većih i manjih jedrenjača ne samo za Dal naciju,
već i Grci i Arbanasi dobro poznavaju prota Marina
i kao vrsna majstora i kao poštenjačinu od glave do
pete. Okretan i pronicav kako je bio, netom je svjetski
rat činio da zamukne njemu omiljeli škver, on osniva
,Korčulansku Plovidbu“ i dava se na trgovinu, gdje
razvija svoje sposobnosti. Poslije rata gradi lagje-mo-
tore, te kao za vrijeme rata tako i za poslijeratne krize
rada, pruža zarade i spasava mnoge. Ali prava nje-
gova karakteristika leži u plemenitosti njegova Srca.
On je bio sretan da može drugima pomoći a u svakoj
nevolji i pogibli on je prvi. Znao je puno trpjeti, a
još više praštati. A morao je da izdrži baš teških
kušnja od svoje mladosti pak do svoje smrti u 69. g.
života. Na glas njegove smrti mnogo je oko prosuzilo,
a sav je grad tiho šaputao ,Oa nije nikomu zla učinio“.
Kakove je osobite simpatije uživao to je najljepše po-
kazao njegov uprav veličanstveni sprovod u Petak 4.
o. mj. kojemu je spontano sudjelovalo cijelo gragjan-
stvo bez bilo koje razlike. To je bila opća manifesta-
cija žalosti grada Korčule za baš čestitim svojim gra-
gjaninom. Prota Marina nema više megju nama, ali
svijetla uspomena njegova velikodušja ostati će trajna
u šrcima svih onih, koji su ga poznavali. Vječni pokoj
njegovoj duši, a ueviljenim i naše saučešće !

TRSTENO. Krasan sprovod. Odavna nije naše
Trsteno vidjelo onako veličanstvena sprovoda, kakav
je bio priregjen na 90. listopada popodne Antunu Be-
loč pok. Miha.  Ganutljiv prizor bijaše gledati onu
dugu uregjenu povorku, što se žalob1o kretaše iz kuće
žalosti, mimo stoljetne platane, put starinske matice
sv. Vida, a odatle na naše lijepo novo groblje. Zgr-
nulo se cijelo Trsteno, a bijaše naroda iz Brsečina i
iz Orašca. Pogled na dva mala unuka, oba Antuna,
s kitom čempresa u ruci, ganjivaše do suza. Sprovod
resijahu lijepi vijenci s vrpcama rodbine i prijatelja.
Naše Hrv. kat. omladinsko Društvo prisustvovalo je
korporativno sprovodu sa svojim vijencem, jer su po-
kojnikov sin Tomo i unuk Antun članovi ove katoličke
organizacije. Po ovako veličanstvenom sprovodu ra-
zabire se, kako je obitelj Beloč ugledna u Trstenomu
i svoj okolici. A pokojnik bijaše poštenjak, iskrena
duša i radišan domaćin. Primio je više puta svete Sa-
kramente izadnje dane života obasjao bogoljubnošću,
poput onog umirućeg jesenjeg sunca, što žarkim zad-
njim rumenilom poljubi sabrane čemprese pri spušta-
nju u hladni grob. — Dragi naš Antune, vječni ti
pokoj, a tvojima s nebesa utjeha i razabranje !

Luka na Šipanu. Zla godina — narod u nevolji.
Starci se ne sjećaju mršavijeg ulova srgjela do ovog
prošlog ljeta. Bilo je mrežica vojga, koje nijesu ni
vigjele srgjela, a o kakovome soljenju za domaću
porabu ni govora. Radi vanredne suše nije bilo zelja
nikakva, pa je bijedan narod bio usilovan, da se hrani
tjestinom i krumpirom sa dućana, većinom na vje-
resiju. Maslina, jedina i glavna uzdanica, niti je obe-
čavala u cvijetu, niti je ostalo ono što je pometlo.
Više je prošle godine otišlo utaman maslina po poto-
cima, torima i dračam, nego li će ove godine biti
maslina u cijeloj Luci, bit će tri dijela kuća, da neće
imati začina. Narod je u velikoj brizi kako li će zimu
zimovati, O kakovom jesenskom zelju ni govora, izgu-
bilo se je i sjeme tolikog povrća. Dugovi se stari ne
platili a nevi rastu, pa nije čuda da svaki zalogaj u grlu
ostaje. Sada će porez tražiti, a odakle da narod plati ?

Kod ljudi, koji boluju od išijasa, ima uredno
uzimanje Franz-Josef-ove prirodne gorke vode na pra-
zan stomak za posljedicu lako ispražnjenje želudca,
što izaziva opet olakšavanje te smanjuje bolove. Liječ-
nički stručni listovi spominju da se upotrebom Franz-
Josef-ove gorke vode čak i bolovi u jetri i debelom
crijevu ublaže a pri hemoroidima i prostat-hipertrofiji
upotrebljuje sa uspjehom. Dobiva se svuda.

 

 

 

,NARODNA SVIJEST “

: ..
Iz Jugoslavije.

Iz nutarnje politike. Vlada je postigla u narod:
noj skupštini ponovnu pobjedu na sjednici od 4 tek.
mj. Radićevci su naime proti suglasnom zaključku še-
iva svih parlamentalnih klubova uloži hitan predlog
za izjednačenje poreza. Ministar financija je izjavio,
da to pitanje ne namjerava odložiti, ali da se tako da-
lekosežan zakon ne može riješiti bez temeljitog pretresa.
Radić je tom prigodom odgovarao psovkama i uvre-
dama, našto je ministar pošta g. Vlajko Kocić prijetio
batinama. Radi velike buke i vike predsjednik je mo-
rao prekinuti sjednicu. Na to je skupština odbila pre-
dleg radićevaca i sa 168 glasova proti 84 glasovala
za prelaz na dnevni red i time zabacila i Radićevu
optužnicu proti vladi. Predsjednik je skupštine oštro
ukorio Radića i zaprijetio se je za buduće uporabom
najstrožih mjera. A i g. ministra je g. presjednik skup-
štine ukorio radi neparlamentarnih izjava s batinama.

Dune 5 tek. počeli su raditi svi skupštinski odbori,
da priprave predložene zakonske nacrte za plenum

skupštine. — Ministar financja radi na smanjenju pro-
računa, pa hoće da i poslaničke dnevnice snizi od 300
na 200 Dio. — Provedba krunskih umirovljenika na

dinarske u glavnom je pripravljena i skor. će se izvesti,

U Beograd je stigao generalni ravnatelj engleške
megjunarodne banke Limited Peter Bark, koji je bio
za vrijeme svjetskog rata ruski ministar f nancija. Bark
je imao dogovore s raznim ministrima, jer se radi o
zajmu od 700 milijuna dinara u prometne svrhe. Bark
je preporučio, da se snizi naš državni proračun, da se
smanje porezi i zakonito stabilizira dinar; po tom će
vanjski finansijski svijet imati potpuno povjerenje. u
naše gospodarstvo.

Iz vanjske politike. Jugoslavija je potpisala sa
Grčkom trgovačku i plovnu pogodbu, s Austrijom pak
započela pregovore za primitak opstojeće gospodarske
pogodbe. — Miogo je važniji francusko - jugoslovenski
ugovor iskrenog prijateljstva, koji je već gotov i koji
će se potpisati ovih dana. — Svu pažnju treba posve-
titi revolucijonarnim nacrtima Macedonaca, koji su na
vanjski svijet - izdali opširnu spomenicu, u kojoj kao
obično optužuju našu državu radi terora. — Sisjedna
Rumuujska ima još uvijek glavni posao sa princom
Karlom. Na jednoj strani je boj za vlast, na drugoj
pak za vanjsku političku orijentaciju : francusku ili
italijansku. Karlovi pristaše su italijanofili.

Italija je demonstrirala s brodovljen pred Tan-
gerom i zahtijeva, da se tangersko pitanje riješava u
dogovoru s njom. Pohod španjolskog kralja u I'aliju
znači potporu Španije Italiji u boju proti Francuskoj,
koja da se oslabi u Maroku i Tangeru. U vezi s tim
je i spomenuti jugoslavensko-francuski ugovor.

Lijep uspjeh pučke stranke. Prošlih dana bili
su općinski izbori u Osijeku, pri kojim je pučka
stranka (skupa s federalistima) dobila 16 vijećnika, a
od ostalih stranaka: radikali 11, radnici 6, obje de-
mokratske stranke skupa 2, Židovi 2, radićevci 1, ni-
kićevci 1 i Nijemci 1. Vrlo je vjerojatno, da će za
načelnika opet biti izabran federalista g. Hengel.

U Sinju je pak HPS. dobila najviše glasova i
13 vijećnika.

Naši krajevi u Baedeckeru. Prošloga je mje-
seca boravio u Dalmaciji glavni urednik uvaženoga
njemačkoga  putničkoga priručnika  ,Baedecker“ iz
Leipziga, g. Ferdinand Moll, u svrhu prikupljanja i
ispravljanja podataka za svoje novo izdanje ,Vogja
po Dalmaciji, hrv. Primorju i Bosni-Hercegovini“, koje
će izaći u proljeću 1928.

,Smrt majke Jugovića“ kao opera. Riski kom-
ponist V. A. Nelidov, koji boravi u Jugoslaviji. sasta-
vio je operu u 3 čina, čiji je libretto uzet iz Smrti
majke Jugovića“ našega gospara Iva Vojnovića.

Kompetencije oblasnog odbora. Na žalbu oblas-
nog odbora u Splitu Državni je Savjet poništio kao
neosnovanu odluku Velikoga Župana te je donio rije-
šenje, da Veliki Župan ne može da zadržava od izvr-
šenja one odluke oblasnog odbora, koje odbor donese
kao viša samoupravna vlast po žalbi stanovitog lica
proti zaključima općina kao nižih samoupravnih vlasti,
jer da proti takovim odlukama stranke povrijegjene u
svojim pravima mogu da se Žale na Upravni Sud.
Iz ovoga slijedi, da veliki Župan ne može da zadrži
od izvršenja nijednu odluku koju donese oblasni od-
bor kao utočna vlast.

Pomoć postradalim u splitskoj oblasti. Mini-
starstvo Socijalne Politike poslalo je Splitskoj Oblasti
sumu od po milijuna dinara, koja će se razdijeliti kao
besplatna pozajmica postradalima: od elementarnih
nepogoda u Splitskoj Oblasti. Za izvjesnu sumu ku-
piće se kukuruz i razdijeliti stanovništvu. -

I
pe. 0

Ko ima pravo? Po našoj službenoj statistici
uvezlo se je u. prošloj godini 1926, iz Njemačke u
Jugoslaviju 114.000 tona robe, a izvezlo se je iz Jugo-
slavije u Njemačku 91,000 tona. Po njemačkoj slu-
žbenoj statistici stvari stoje ,malo“ drugčije. Po njoj
je uvoz u isloj godini iz Njemačke u Jugoslaviju bio
688.000 tona, a izvoz iz Jugoslavije u Njemačku 171.000
tona. Po našoj službenoj statistici izvezlo se je iste
godine iz: Jugoslavije u Njemačku 490 tona pšenice,
654.000 tona kukuruza i 7745 tona jaja, a po nje-
mačkoj 14.200 tona pšenice, 42.000 tona kukuruza i
12.820 tona jaja. — I ovo je jedna od mnogobrojnih
ilustracija, kako se ,savjesno“ rukovode naši naj-
važniji poslovi.

i Sanatorlj na Lovćenu. Skoro će biti gotov sana:
torij za plućne bolesnike na Lovćenu. Nalazi se 1500
metara nad morem i ima 50 kreveta.

Kazališna zgrada u Osljeku sasvim trošna.
Stručna komisija, koja je nedavno pregledala osječku
kazališnu zgradu, našla ju je tako istrošenu, da prijeti,
da će se srušiti. Stoga će je politička vlast zatvoriti.

Pomozite starodrevne hrvatske iskopine ! Imali
bi se navodno otkriti grobovi hrvatskih kraljeva.
Hrvatsko starinsko društvo u Kninu, sa Ocem iskopina
fra L. Marunom u Kninu početi će ispod Klisa otko-
pavati ondje, gdje se drži, da su grobnice hrvatskih
kraljeva i kraljica. Zatim u Kninu gdje je zadužbina
kneza Mutimira, oca kralja Tomislava. Pa kod ,Petih
Crikvah*, gdje je navodno ubijen kralj Zvonimir. Dalje
u Bribiru gdje su grobnice bribirskih knezova, napokon
ruševine crkava u Ninu i Biogradu, koje je zgradio
kralj Krešimir IV. Veliki. Hrvatsko starinsko društvo
treba pomoći. Začlanite se, članarina iznosi godišnje
Dinara 60. Pretplatite se na ,Starohrvatsku Prosvjetu“,
koja izlazi u Kninu, a bavi se hrvatskom arheologijom.
Sijedi starac, časni otac fra L. Marun piše: , ilosno
je i na našu je narodnu sramolu, što sam još svegjer
ovdje sam samcat pri golemu radu i ostavljen bez
ikakvih materijalnih srestava! Kad bih našao još
malo ljudi, da nas pomažu, na brzo bi na svjetlost
Tomislav i drugi naši narodni hrvatski kraljevi !“
Ne možemo tiskati drugi dvobroj ,Starohrvatske Pro-
svjete“ 1927. Imade prvog dvobroja još dosta. Zbilja
je sramota, da zapuštamo tako ovaj rad, koji nam
iznosi na svijetlo dokaze o negdašnjoj slobodnoj
i samostalnoj Hrvatskoj.

Zapaljena tvornica šećera u St. Sivcu. Tek o-
tvorena zadružna tvornica šećera u St. Sivcu (Bačka)
malo da nije u nedjelju postala žrtva zločinački pod-
metnutog požara. . Vatra je srećom lokalizovana, ali.
šteta ipak iznosi oko milijun dinara, a još veći bit ć&
gubitak na šećernoj repi i zaradi za nekih 15 dana;
dok se uspostavi rad. Sumnja je pala na inžinjere
češke firme Wiesner, koja je postavljala strojeve, 4
stajala je u opasnosti da će zbog “mnogih defekata i
čestih zastoja u radu plaćati velike penale. Tri inži-
njera i sam Wiesner su uhanšeni. Megju tamošnjita
proizvagjačima repe, koji su zadrugari ove tvornice,
vlada velika uzbugjenost. U njihovim redovima postoji
i sumnja da je požar podmenula konkurencija, koja
se boji zadružnog pokreta u šećernoj industriji. i

 

se e
Gradske vijesti. |
Rapalski Dan. U Nedjelju 13. ovoga mjeseca
komemorirat će Jugoslavenska Matica diljem čitave
naše domovine južni Rapalski Dan, sedmogodišnjicu
gubitka naše Istre, Gorice, Rijeke, Zadra i Lastova.
Toga dana održat će sve podružnice i sva povjereni-
štva u Dalmaciji kulturna i historična predavanja 0
tom teškom našem gubitku. i
Tehničari Beogradskog sveučilišta pod vod:
stvom svojih prof:sora stigli su u utorak u jutro !
naš grad. Trideset je na ovom naučom izletu. Dbr
nam došli |
Premještaj. Komandant mjesta g. pukovnik Pileti
premješten je u Plevlje za komandanta tamošnjeg voj
nog okruga. -
Akademija za Dan Katoličke Akcije održan
je u Nedjelju 6. tek. u dupkom punoj dvorani »BO
škovića«. Karakterističan je bio proslov mp. O. Perović:
a i predavanje g. L. H. Perinića, u kojem se je poze
bavio prigovorima protivnika Katoličke Akcije. Uspiel
je i deklamacija: ,Molitva“ od Dj. Sudete, koju |
čuvstveno deklamovala g.ca Sučić. Izveđene su orlovsi
vježbe i to simboličke od članstva Žrtva - Euharistija
Apostolat, zatim skupinske vježbe muškog narašta
pa vježbe s vjenčićima od ženskog pomlatka, a napokc
proste i Dalmatinski Šajkaš od ženskog članstv
Akademija je baš lijepo uspjela.

: 13. Novembra. U Nedjelju se navršava deve
godišnjica dolaska srpske vojske u Dubrovnik. O
godine će taj dogogjaj proslaviti u znaku | brats
ljubavi i sloge sve iri muzike u zajedničkoj povor
paće tako napokon prestati uobičajena ubitačaa dio
u nacijonalna i nenacijonalna separatistička državni
antidržavna udruženja.