Br. 47.
Poštarina plaćena u gotovu.
4
DUBROVNIK, 24.
novembra 1927.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništve i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstve 10 Din., mjesečno.
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1'50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FI& — Dubrovnik,
U eri državne štednje.
Skoro će se navršiti deveta godina našeg ujedi-
njenja. Kroz to vrijeme mijenjale su se razne vlade,
a nijedna nije riješila ikakvo od mnogobrojnih važnih
pitanja općeg interesa kao n. pr. pitanje o izjednačenju
poreza, o izjednačenju zakona, o agrarnoj reformi itd.
Usuprot opteretile su narod svakovrsnim porezima,
jprirezima i nametima, koji nadmašuju mogućnost isplate
sa strane poreznika, te je narod. najposlije pao na
prosjački štap.
Rad naše narodne skupštine kroz napomenuto
vrijeme steže se na minimum, pošto narodni poslanici
uopće slabo pohagjaju skupštinske sjednice, Većim dije-
lom obilaze u partijske svrhe svoje izborne srezove,
a zanemaruju glavnu dužnost, da se brinu za
dobro naroda.
I tako je rad koli vlade, toli Narodne Skupštine
paralizovan partijskim razmiricama i ličnim zadjevicama,
to sve naravno štetno upliviše ma normalno funkcio-
nisanje tih dvaju faktora.
Osim toga nemilosrdno se je rasipao državni
lovac u svakojake svrhe, kao da bi vrela za pokriće
bila neiscrpiva. Uslijed takovog raspikućstva, zapali
mo u tešku privrednu i ekonomsku krizu, koja nas
oš i danas ljuto tišti, |
Kad su gospoda ministri najposlije uvidjeli da
je vrlo sklizak put, kojim su bili udarili, odlučiše da
reba uvesti štednju. ;
G. Dr. Bogdanu Markoviću, koji je prošle go-
line bio postavljen za ministra financija, zapao je
eški i ozbiljni zadatak, da uredi naše uzdrmane financije.
On kao stručnjak odmah je uvidio da u svrhu
vnoteže državnih prihoda i rashoda treba smanjiti
oliko lične, koliko i materijalne rashode i započeo je
& redukcijom državnih službenika i činovnika, koji
u ekonomski najslabiji. Tom metodom i dalje slijedi.
Nek izvine g. ministar, ali treba da mu primjetimo,
la je njegova metoda u konkretnom slučaju pogrešna,
r je trebalo štednju započeti sa najviših vrhova, pak
eventualno zakvačiti i najniže državne službenike i či-
tovnike. Dok se g. ministar financija trudi, da se u svim
ranama uvede što veća ušteda, kako to da se je tu
skoro u izborne svrhe, potrošila znatna svota od 200
milijona Dinara ? !
Otkuda odjednom provreše te pare? Kad ima
lovaca i za svakojake nepredvigjene svrhe, zašto vlada
— [je isplaćiva činovnicima razliku izmegju starih i novih
hinadležnosti, nego zavlači već pune tri godine?
Kad se štedi na malo, a rasipava na veliko, onda
jravno nije moguće postići žugjenu ravnotežu.
tama zadnjim vijestima u novinama vlada je konsta-
ovala, da bi bilo potrebno sklopiti zajam u visini od
Ha miljarde. Sklapati zajam za prijeku nuždu, oprav-
ano je, ali sklapati zajam, kad bi se uz samu dobru
olju mogle uvesti u sopstvenoj ekonomiji znatne šte-
inje, tada je to neoprostiva greška.
Ako še zbilja misli zavesti štednju u državnom
azdinstvu, tu mamisao moguće je ostvariti na vrlo
dnostavan i pospješan način, i to baš:
1, da se smanji broj ministara, kojih imamo lu-
uzni broj 18. Erancuska sa 70 milijona ljudi ima
vega 12 ministara ; 3 t
i 2. da se u svim ministarstvima snizi broj raznih
lijeljenja i pododijeljenja, generalnih direktora, na-
elnika itd.
|| 8. da se snize - plate ministrima (koji su bolje
laćeni nego ministri Velike Britanije, i Sjedinje-
lih država) ; s: i s i
.\ 4. da se ministrima ukinu dnevnice, koje osim
late pobiru istovremeno kao narodni poslanici, jer
tma opravdariog razloga za pobiranje tih dvostru-
ih beriva ; Se NN ORE SR
E
3
hrama budžetu za .1928., 1929; godinu od 4) na jedno;
lo dostatno prama: broju od: 13,000.000 žitelja u
išoj državi ; i ND
= 6. da se reducira pretjerani broj od 33 županije,
5. da se reducira: broj 'Upravnih Sudišta od 7:
7, da se ukine dispozicijoni fond za presjedništvo
vlade, koji iznosi 1,253.000 Din.;
8. da se ukine dispozicijoni fond za ministarstvo
unutrašnjih djela, koji iznosi Din. 9,000.000 ;
9. da se ukine dispozicijoni fond za ministarstvo
inostranih djela, koji iznosi Din. 27,000.000 ;
10. da se smanje i poslaničke dnevnice ;
11. da se poslanicima isplaćuju dnevnice jedino
kad je narodna skupština na okupu, a ne kao do sada
da ju pobiru i onda, kada sjede kod svoje kuće;
12. da se ukine 55 luksuznih automobila, koje
država kupuje i uzdržava za ministre, visoke vojne
ličnosti i velike :župane, što .nije nigdje na svijetu.
Stanje stečajne Slavenske Banke,
I, Likvidaciono ročište u stečaju Slavenske Banke
d. d., koje se održavalo kod kr, sudbenog stola kao
stečajnog suda u Zagrebu, zaključeno je dne 25. oktobra
tekuće godine.
Broj vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine
iznaša 3210.
Stečajni je upravitelj likvidirao t, j. priznao u
smislu hrvaiskcg stečajnog zakona tražbine u ukupnom
iznosu od Din. 5,608.347,97 u 1. razredu stečajnih vje-
rovnika, a Din. 128,833.896.80 u 2. razredu. Tražbine
1, razreda imadu se isplatiti sa punim iznosom, dok
tražbine 2. razreda isplatit će :se sa kvotom, koja će
na njih otpasti po razmjeru prema stanju preostale
imovine zavoda.
Ostale prijavljene iznose stečajni upravitelj nije
likvidirao t. j, nije priznao njihovu opstojnost. Megju
ovima ije likvidiran ni iznos prijavljen od Trbovlian-
skog ugljenokopnog društva o in. 13,500.000.—,
niti onaj prijavljen od Zentral. Europaische L4nderbank;
Wien od cirka 46,000.000 Dinara. Stečajni upravitelj
nije mogao likvidirati ova dva izuosa na osnovu izvje-
štaja sudskih stručnjaka, po kojemu su pomenuti su-
odgovorni za slom Slavenske Banke d. d.
Svima vjerovnicima: bez razlike, kojima su tra-
žbine likvidirane, likvidirani su kamati do uključivo
24. septembra 1926., t. j. do dana otvora predstečaja,
a ne do 19. maja 1927. t. j. do dana otvora stečaja,
ali time vjerovnici 2. razreda ne gube ništa. U koliko
će primiti manje na kamatama, toliko će im više pri-
pasti u kvoti na glavnici priznate im tražbine.
Svaki vjerovnik, koji je svoju tražbinu prijavio
sudu, bilo izravno bilo preko svoga zastupnika, primit
će sudsku odluku o likvidaciji svoje tražbine.
Oni vjerovnici, koji sve do sada nijesu još pri-
javili svojih tražbina, premda je objavljeni rok za pri-
javu davno istekao, mogu to još i sada učiniti, a u
svrhu likvidacije njihovih tražbina odredit će se u smislu
stečajnog zakona posebno likvidacijono ročište o
njihovom trošku.
II. Dne 29. oktobra 1927. održana je kod kr,
sudbenog stola u Zagrebu, a u smislu stečajnog za-
kona po sudu sazvana vjerovnička skupština sa dne-
vnim redom: izbor stalnog vjerovničkog odbora, i to
pet članova i pet njihovih zamjenika.
Na toj skupštini izabrani su dolje potpisani čla-
novi odbora. Njihovi su zamjenici Dr. Zlatko Kuntarić,
Zagreb; Dr. Dušan Gjorgjević, Zagreb; Dr. Ivo Hiršl,
Zagreb; Dragutin Hribar, Ljubljana; Dr. Anton Bo-
žić, Celje. I
Ill. Definitivnoj likvidaciji preostalog imanja Sla-
venske banke pa i eventualno nagodbi sa prezaduže-
nikom odnosno sa osobama i zavodima, koji odgo-
varaju za slom banke, moći će se pristupiti, a na
osnovu $$. 145 i 187 prv. steč. zakona, tek sada po-
slije obavljene likvidacije tražbina i izbora stalnog
vjerovničkog odbora. Bani
. «Cjelokupna dosadanja: režija, uključivši: sve .slu-
čajne troškove, podmirena je:potpuno iz redovitih pri«
hoda a/u glavnom kalfiiata: onih iznosa, koji: su: do:
"sada , ubrani i. plodonosno uloženi, tako da: stečajna
masa sama, uslijed stečaja i: s njime spojenih:troškova,
nije taknuta. NLM
Glavna. zadaća stečajnog upravitelja kao i stalnog
vjerovničkog : odbora. bit“ će pored ostalih. dužnosti,
koje im zakon nalaže i to da što prije dovedu stečaj
kraju, kako bi vjerovnici što prije primili na njih otpa-
dajući novac.
Uprava stečajnine poduzet će sve potrebne ko-
rake, da svi čimbenici, koji su odgovorni za slom Sla-
venske Banke, ispune svoju obvezu, koja rezultira iz
njihove odgovornosti, te na taj način smanje ogromnu
štetu, koju trpe vjerovnici Slavenske Banke,
U Zagrebu, dne 18. novembra 1927.
Dr. Aleksandar Horvat, stečajni upravitelj Slavenske
banke d. d., Dr. Drago Marušić, Dr. Roman Ravnihar,
Oton Jeruc, Dr. Juraj Pečarević, Dr. Hinko Horvatić
kao stalni vjerovnički Odbor stečajne Slavenske Banke.
Pisma iz naroda.
LASTOVO. Žalosne naše prilike i neprilike.
Ovaj naš otok udaijen od kontinenta doživio je u po-
vijesti različitih zgoda. Osim pod dubrovačkom republi-
kom bio jeipod mletačkim lavom, a onda pod Fran-
cuzima, pak pod Austrijom, Poslije sloma nije zapravo
ni odahnuo, a već ga okupirali Talijani i napokon ga
po žalosnom rapalskom ugovoru i anektirali. Otočani
porijeklom iz stare Zahumske Kneževine te još danas
ima na otoku obitelji po imenu Vicelići i Vicevići,
kako se je pri seobi zvao knez zahumski. — Žalosno
je, da baš oni, koji su se nakon sloma Austrije naj-
više isticali jugoslavenstvom, te u prisustvu talijanske
vojske, koja se je već bila iskrcala, polagali svečanu
prisegu u plokati sv. Kuzme i Damjana pod jugosla-
venskom zastavom, da su baš ti nakon aneksije pos-
tali najvatreniji fašisti. A naravna stvar poturica gori
od Turčina | Egoizam i oportunizam igra na žalost kod
mnogih glavnu ulogu. Ko se je prodao za zdjelu leće,
taj uživa sve pogodnosti od novih gospodara i manji
porez, dobru izmjenu kruna u lire, mogućnost da čini
što hoće, -dok pošteni rodoljub me može više ni da
diše. Oni, koji su zatajili svoju riarodnost, uživaju sve
pevlasuve, snjmvvvj ujeći OIŠGICIIC SU BidliS SAGIC U
Zadru. Ako se neko usudi, da dade. svoje dijete na
jugoslavenske škole, onda ga čekaju Tantalove muke,
a on-i njegovi spadaju u red bespravne raje. To je
plod razvikane evropske kulture. Najgore je za nas,
što gavani mogu ovdje da rade što hoće, jer je Bog
visoko, a Mussolini daleko i mi stenjemo pod papu-
čom stoput preokrenutih patriota.
KOTOR. Mrtvi dan proslavljen je ove godine
sa puno pieteta prema milim pokojnicima. Grobište
je bilo lijepo uregjeno, grobovi nakićeni cvijećem, vi-
jencima i voštanicama. Veliki broj naroda hrlio je na
grobište. Propovjednik mp.o. Bernard Mijolin zgodno
je opomenuo, da ljubav prema pokojnicima nema se
ograničiti samo kroz ove dane mrtvih, već da ih se
svegjerno-imamo sjećati. Procesija i blagoslov grobova
obavljen je po običaju uz brojno saučešće pobožnog
naroda.
Za ukras našeg grada prispjelo je mnogo raz-
novrsnih stabala za park na obali. Sve je to nabavilo
društvo ,Lovćen“, pak se preporuča - gragjanstvu da
podupre svojim doprinosima akciju ovog društva, koje
neumorno radi na poljepšavanju našeg grada, te zaslu-
žuje i pohvalu i našu potporu.
Blagdan Gospe od Zdravlja proslavljen je sve-
čano po starom običaju u crkvici na brijegu izmegju
grada i tvrgjave sv. Ivana. U Nedjelju po podne bila
je krunica i blagoslov, a uveče krasna rasvjeta i ba-
canje vatrometa, da je bilo divota. gledati. U Ponedje-
ljak-u jutro bilo je tu više sv. Misa, na 10 pjevana
a po podne opet blagoslov. Uza sve slabo vrijeme
narod je hrlio na zavjet mnogi bosonogi i sa svije-
ćama u ruci. Ova se pobožnost baš lijepo uzdrži, a
posebni odbor, koji se je za ovu svečanost pobrinuo,
zaslužuje svaku pohvalu.
SLANO. Rapalski dan u selu Mravinči proslav-
ljen je ove godine na osobiti način. U Nedjelju su
školska djeca održala lijepu predstavu na korist braće
u tugjini. Ovo je prva predstava u selu Mravinci.
Na dječije ganutljive molbe mnogi su se raspla-
kali, a roditelji prezadovoljni i sretni, da vide svoju
djecu na pozornici, te seljani živo žele, da opet nešto
slično dočekaju i da se ovako ugodno pozabave.
Svaku čast zaslužuje učiteljica g.ca Dulčić, koja je
sve ovo organizovala i djecu tako lijepo pripravila,
pak tako na cijelo mjesto uzgojno djelovala pobugju-
jući nailjepše patriotske osjećaje. -' a
o Kod :hemorhoida, teške stolice, bolova u crije-
vima i.u boku, teškog disanja, vrtoglavice, ima upotreba
Franz-Josefove ; vode prijatno olakšavajuće. djelovanje,
a često poipuno: oporavljenje. Stručnjaci za interne bo-
lesti preporučuju i mnogobrojnim slučajevima, da se
pije dnevno ujutro i u veče pola čaše Franz-Josep vode.