HERE. PRNINSSIJST SNV 1 PE ERSTE ==
Poštarina plaćena u gotovu
Br. 50.
Narodna
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4158 Podružnice Sarajevo.
vijest
DUBROVNIK, 15. decembra 1927.
de God. XI.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
_ Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik.
Vlasnik -
Rakovu jabuku sprema opet beograd-
ska vlada jadnoj Dalmaciji ....!?
Do sada je postojala naredba, koja je zabranji-
vala stranim podanicima kupnju zemljišta za 80 kilo-
metara daleko od morske obale. Ta je zabrana silno
škodila svim: našim primorskim krajevima poglavito
otocima i obali cijele Dalmacije, jer strani kapital nije
smio k nama. A sigurno stranci bi gradili i vile i ho-
tele i pansioni i kupališta na našim divnim obalam
*i otocima, za kojima su mnogi zaneseni, uprav zača-
rani. Proti tomu uzalud se je već toliko vremena u4s-
tajalo i pisalo i radilo. Naša suza nema roditelja. . . .
Radije nek naša ostrva i primorje opusti, nek narod
seli i napušta domaće ognjište, nego da se ta zabrana
ukine ili dajbudi nagje neki ,modus vivendi.“
A sad kao grom iz vedra neba puče još gori
glas. U sadanjem proračunu uveden je zakon, prema
kojemu se ova zabrana proteže i na naše podanike.
Čovjek se snebiva, pamet mu stane i na prosto ne
može da u to vjeruje, ali sa nadležnog mjesta ta se
zlokebna vijest ipak poivrgjuje. Prema tomu skučena
su ustavna, gragjanska i osobna prava svakog našeg
državljanina. Nitko ne smije ni da kupuje, ni prodaje
svoje vlastito zemljište, pak ni svome rogjenom bratu
u cijelom primorju, po svim otocima u cijeloj Dalma-
ciji 50 kilometara daleko od obale.
Ova besmislena naredba, ako ne bude ukinuta,
imat će za sobom katastrofalnih posljedica. Po njoj
svi vlasnici zemljišta na divnom našem primorju pos-
taju beskućnici, jer više ne mogu da slobodno raspo-
lažu svojom vlastitom imovinom. Ovo će zaista da
|rm=e do najvećeg. apsurda sve naše privredne i
\pravne prilike.
i Historija Dalmacije ma kako različita bila još
slične naredbe nije čula ni vidjela. Pioti ovoj naredbi
treba da se digne ko jedan čovjek cijela naša javnost,
= sve stranke, svi zastupnici, sve ustanove.i svaki po-
jedinac, e da dozovu pameti naše državnike, koji ovako
traže, da Dalmacija, taj alem - kamen postane pusti,
goli kamen, gdje će se gnijezditi jedino morski galebovi.
Značenje katolicizma u historiji našeg naroda.
Uoči Nikolj- dana održavao se je u Zagrebu
drugi skupni sastanak ,Domagojaca“, seniora i aka-
demičara. Na tom je sastanku senior P. Gigec održao
| kratki referat o katolicizmu kao faktoru naše prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti, prikazavši njegovo značenje
u historiji našeg naroda i njegovu manifestaciju u hrv.
| kat. pokretu i Kat. Akciji. s
: G. Petar Grgec istaknuo je u svojem govoru, da
“su se učesnici ovoga prijateljskoga večera sastali kao
| članovi i: prijatelji nepolitičke Katoličke Akcije, Mi se
| ponosimo tom akcijom, ali se moramo čuvati, da se
= svojim ponosom ne bismo cgriješili o koga. Ne smi-
| jemo se vladati, kao da je prije nas bila nekakva
| praznina i kao da istom snama započinje povijest cvata
| katolicizma megju Hrvatima. Priznajmo svakome svoje,
| budimo čedni! Duh je Katoličke Akcije isto tako star
| kao i katolička Crkva, a hrvatski katolički pokret za-
| počeo je onim časom, kada su Hrvati prihvatili krćan-
| stvo i priznali Sv. Oca papu svojim duhovnim vrhov-
| nim. poglavarom.
: Tu je predavač detaljno naveo pojedina razdoblja
| iz hrvatske povijesti, koja dokazuju, koliko smo mi
| dobročinstva u duhovnom pa i u nacionalnom pogledu
| primili od zajednice kršćanskih naroda, koju vode Sv.
| Otac papa i biskupi. Svako udaljivanje od Sv. Stolice
|) nanosilo je štetu Hrvatima. Takvo udaljivanje moglo
= e biti trenutačno i djelomično, a hrvatska se povijest
uvijek u kud i kamo pretežnom dijelu naroda razvijala
| ti duhu katoličkom. Nijesu uspjeli napadaji starokato-
lika i drugih prozelita, kao što se i prije toga izja-
lovio pokušaj bana Sedeslava; pokušaj patarena, po-
|| kušaj Osmanlija i protestanata. “Nit _je hrvatske. povi-
| jesti ostala. ista od bana Domagoja i još prije njega,
pa do današnjega dana. x : č
+ | Mahnić i drugi pokretači novijega hrvatskoga
i
i
ii
ta
katoličkoga pokreta gradili su i grade na baštini na-
ših otaca i djedova. Lažac bi i megaloman bio svatko,
tko bi rekao ili bi se vladao tako, kao da je uspjeh
toga pokreta zasluga samo novije generacije. Taj je
pokret organski izrastao iz one njive, koju su drugi,
stariji od nas, sijali i obragjivali. Domagojci znadu
cijeniti sve one faktore, na kojima u prvom redu po-
čiva katolička prosvjeta megju Hrvatima. To je naša
hierarhija, to su naši redovi, uaše svjetovno svećenstvo
naše crkvene organizacije, koje su dale novoj Kato-
ličkoj Akciji gotovo sve javne radnike. To je i kato-
ličko gragjansko društvo, koje je pozvano, da u svo-
jem životu provede katolička načela.
Domagojci znadu ujedno i to, da oni sami ne
sačinjavaju cijele Katoličke Akcije. Oni su samo jedan
dio njezin, zato bratski pružaju ruke svim ostalim
bratskim organizacijama, s čvrstom odlukom, da s na-
ma rame uz rame porade za što veći procvat ljubavi
prema katoličkoj crkvi i za što bolje učvršćenje hr-
vatskoga katoličkoga svjetovnog društva.
Razne potrebe Gruža.
I. Vatrogasno društvo. Prigodom požara, koji je
prošleg ljeta uništio kuću g. Križman u Gružu i ono-
ga, koji je u coći na Sv. Nikolu uništio tvornicu boja
,Dubravka“ u Lapadu, mogli smo se uvjeriti, da mi
u Gružu nikako ne možemo da računamo na to, da
nam vatregasci iz grada mogu na vrijeme priteći
u pomoć.
Da nije bilo neših mornara i vojnika, a i po-
žrtvovnih privatnika, bila bi kod onog vjetra neizbje-
živa katastrefa za čitav Lapad. Ali na pomoć mornara
i vojnika ne: možemo. računati u svakoj .ovakovoj
prigodi, već moramo unapred osigurati sebi brzu i
sigurnu pomoć, a tu nam može dati samo jedino naše
vatrogasno društvo. U Gružu će se naći za to požr-
tvovnih i odvažnih članova, ali lokale, štrcaljke i ostalo
imala bi nam staviti na raspolaganje Općina.
Kod zadnjeg požara mcgla je u prvom redu da
strada općina, jer da je puhao protivan vjetar, niko
nebi spasio električnu centralu, koja je bila skoro prva
na dohvatu vatri. A, kad pomislimo na katastrofu,
koju bi mogao prouzročiti požar na stovarištu drva u
blizini željezničke stanice, jeza nas hvata i mislimo,
da odgovorni faktori ne bi smjeli ni za jedan dan da
odgagjaju ustanovljenje vatrogasnog društva u Gružu.
Od kraja Kantafiga do skladišta soli, na prostoru
dugom preko jednog kilometra, naslagane su većinom
daske. Izmegju tih naslaga danju i noću voze željez-
ničke mašine, a uzduž obale pristaju parobrodi. Jedna
iskra iz dimnjaka mašine ili parobroda dovoljna je da
zapali - taj materijal, a takovom bi požaru u prvom
redu pale žrtvom državne zgrade i zgrade, u kojima
se nalaze državne ustanove. Na desetke i stotine mi-
lijuna državnoga ,novca nalazi se tu u blagajnama
raznih ureda i nadleštava. A vrijednost državnih i pri-
vatnih zgrada izloženih najvećoj pogibli požara ide na
desetke milijuna. Uzmemo li još u obzir i pogibao,
kojoj su izvrgnute lagje i na jedra i na paru, koje
pristaju uz obalu punu drva, vidimo, da su posljedice
jednog požara u Gružu, osobito u blizini spomenutih
zgrada, nedogledne.
Bila bi dakle dužnost i općine i dižave i paro-
brodarskih društava a i privatnika, da se pobrinu za
osnovanje jednog vatrogasnog društva u Gružu.
Sigurni smo, da će općinska uprava, koja poka-
zuju najbolju volju, da radi na raznim poljima u
interesu općinara, i u ovom pitanju preuzeti inicijativu
i da će što prije pozvati sve one Gružane, koji bi se
zauzeli za osnutak vatrogasnog društva, na jednu
anketu, gdje bi se to pitanje pretreslo i vidjelo, kako
bi se najbrže i najlakše moglo osnovati takovo društvo.
_. Hotel ili carinarnica. Čujemo, ali prosto -nemo-
žemo' da vjerujemo, da općina namjerava kupiti hotel
»Petku“ za carinarnicu. :Ne pitamo, da li je za cari-
narnicu potrebita tako velika zgrada, ali pitamo, kako
bi se' Gruž mogao lišiti jedinog hotela i to na ona-
kovom mjestu, koje je za hotel najprikladnije, jer je
u neposrednoj blizini pristaništa putničkih parobroda.
U novinama i u javnosti neprestano se piše i go-
vori o potrebi novih hotela, jer smo prošlog ljeta vi-
djeli, da nam fali i hotela i pensiona, a sada bi se
imao da pretvori u kancelarije skoro najveći hotel. To
u ovem slučaju nikako ne može da bude, jer sve da
ima sredstava i pripravnosti za zidanje jednog novog
hotela u Gružu, pitamo se, gdje bi se jedan takav
novi hotel mogao u Gružu zidati ? A hotel , Petka“
je neophodno potrebit, jer on ne služi samo za se-
zonske goste, već je on svratište svih onih putnika,
koji kroz cijelu godinu dolaze amo. Poslovni svijet
ne možemo siliti, da osobito zimi kasno, kad prispije
lagjom ili željeznicom, putuje dalje u grad na kona-
čište. Ako ni toliko ne vodimo računa o prometu stra-
naca, da im ne pružamo ni jedno pristojno konačište
u Gružu, onda nema smisla ni da pristaju putnički
parobrodi u Gružu. :
Uvjereni smo, da naša općina neće doći do toga,
da od ,Petke“ napravi urede, jer bi to bilo oštećiva-
nje naših gruških interesa.
A u obranu tih naših interesa, baš u vezi sa pi-
tanjem carinarnice i kaldrmarine, morat ćemo da još
u javnosti progovorimo, pak ćemo u nizu članaka iz-
nijeti razne naše potrebe, želje i zahtjeve, sigurni, da
će ih nadležni, a u prvom redu općinska uprava, uva-
žiti u vlastitom i u našem interesu. Gružani.
Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).
Katolička proslava na Beogradskom sveučilištu.
Jugoslavensko Katoličko Akademsko Društvo sv. Ćirila
i Metoda priredilo je 27. pr. mj. svečanu akademiju
u počast 1100-godišnjice rogjenja sv. Ćirila. Akademija
se obavila u novoj zgradi Univerziteta u svečanoj dvo-
rani. Megju beogradskim vjernicima katoličke i pravo-
slavne vjeroispovijesti vladalo je veliko zanimanje za
ovu svečanu proslavu. Akademiji su prisustvovale vi-
soke ličnosti: Papinski Nuncij msgr. H. Pellegrinetti,
beogradski nadbiskup O. Rafael Rodić, min. soc. polit.
Dr. A. Gosar; prisustvovali su i neki članovi diplo-
matskog kora, profesori, narodni poslanici i drugi.
Akademiju je otvorila ,Himna sv. Ćirila i Metoda“
koju je otpjevao pjevački zbor. Zatim je održao po-
zdravni govor predsjednik JKAD ,sv. Ćirila i Metoda“
Andrija Glavaš. Kao treća tačka programa slijedilo je
predavanje seniora društva Sibe Zaminovića o temi:
,Girilometodijska ideja“. Predavač je u svom referatu
prikazao značaj čirilometodijske ideje i naglasio, da
našem narodu — poslije političkog ujedinjenja — pri-
pada i istinsko vjersko ujedinjenje rastavljene braće.
Završio je riječima: ,Da svi budu jedno 1“ Predavanje
g. Zaninovića učinilo je neobičao lijep ulisak, a oso-
bito su pravoslavni simpatično i oduševljeno aplaudirali
Iza predavanja izveo je na klaviru ,Praeludium“ diri-
gent beogradske opere Lovro Matačić.
Svečani govor održao je mons. Dr. Andrija Živ-
ković, sveučilišni profesor iz Zagreba, prikazavši isto-
rijsku misiju svete braće Ćirila i Metoda, koju su oni
divno izvršili, protkani ljubavlju za sve ljude. Slaveni
moraju uvidjeti i primiti sav idealizam svete braće, a
on će kao proljetna rosa djelovati na naš narod. To
će biti njegov preporod. ,Cirilovu sveč. molitvu“ (Sil.
Sardenko) deklamovala je g.ca Klaudija Polimantl, cand.
phil. — Kao zadnju točku izveli su umjetnici na vio-
lini i klaviru g. K. Holub i g. Matačić : .Grand Kon-
zert: Introduzione, Adagio Religioso, Finale Marziale,
Mlegro Energico“.
Tako je u najljepšem oduševljenju obavljena ka-
tolička akademija pred širom i uglednom beogradskom
publikom, Beograd je odavajuć dostojnu poštu velikim
apostolima pozdravio i rad na čirilometodijskoj ideji.
Prvi javni istup beogradskih katoličkih akademičara na
Univerzitetu znači za njih veliki korak napred k upo-
znavauju onima, koji ih nijesu. do sada razumijevali.
Proslava gjačkog dana. .1 ove je godine naša
univerzitetska /i srudnjoškolska : omladina na svečan
način proslavila svoj dan, blagdan Imakulate. U 8 sati
u jutro cjelokupna omladina, preko sv. Mise, koju je
služio preuzv. papinski nuncij msgr. Pellegrinetti,
pristupila sv. pričesti.