pinoona

u gotovu.

+ WRSVINOO 9 Eja

 

 

DUBROVNIK, 5.

 

   

God. VIII.

 

 

x

_JNaro

januara 1926"

ree
NEMRINENN MET

   

 

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i i Uprava kod si ri Tiskare:

 

. Što Jeli; katolici; & Novom:Gođinom ?

i Katolici u državi SHS moramo u našem javnom
životu savjesno ispunjati svoje dužnosti i neustrašivo
branit) svoja prava. Prva je pak dužnost, što je traži
naš jivni život od nas, da svi katolici, bili Srbi, Hrvati,
Slove Ici, ili Nijemci, Magjari ili koje druge narodno-
| sti, budemo živo svijesni, da smo svi sinovi jedne
| majk« katoličke Crkve i da smo svi članovi jedne iste
= držav, te da smo dakle najbjiža braća. Osjećati mo-
k ramo jedan za drugoga. Žalost i veselje, neuspjehe i
naprć lovanje moramo skupno doživljavati. U tom smo
zir! | do sada mnogo griješili. Megju sobom se ni-
| jesm« dovoljno poznavali, Svaki je sam za sebe, osje-
od, se SGI OR samo sa svojim narodom ili sa svo-
slinom, proživljavao svoju sudbinu neodvisno
| Kad je pred malo vremena iz Subotice
e. a »Katolici na okup !“ od veselja je

liko katoličko srce, Poklik je udario u

 

  
   
    
 
  
    

 

_fseca i) lina, da vjera ne spada u javni život. U
e e životu krade, laže, čine nepravde, griješi
s \jubavi bližnjega. Žandar i sudac dolaze tek
El restupak već učinjen. Samo nas vjera uči,

Mo o uvijek i svuda biti pošteni, bilo da nas ko
| ne, da moramo govoriti istinu, bilo to komu
| ili ne. Ko kaže, da vjera nema što činiti s da-
i in politikom, sumnjiv je čovjek, kojega treba

     
   
 
 
  
 

ju izbjegavati.
jCrkva je pak organizovana čuvarica i širiteljica
a kako se dnevna politika miješa u M po-

 

 
    
 

 
       
 
  

 

n. pr

\|1o ke organizacije i razne prosvjetne če

1tol čkog gjaštva !! Politika je, kad se nepravedno za-

e samo (preparandije katoličkih organizacija, kad

oti svim zakonima oduzimlju školske prostorije,

išta katoličkih vjerskih škola. Politika je tako-

, kad nam se iz preparandija i gragjanskih škola

iš nekoliko sati vjeronauka, i kad se ispravlja pri-

log novog školskog zakona, s kojim se kateheta

era iz pučke škole. Konkordat sa sv. Stolicom sklo-

ti (će ili ne vlada, dakle opet politika. Te činjenice

o zahtijevaju, :da selltatolici okupe u svoju poli-

ki stranku, koja će braniti vjeru i Crkvu. Katolici,

1 an iz stranaka, koje vam programatično ne jamče za
I i nu taše vjere i Crkve! Katolici na okup !

“ Jelka zadaća buduće politike po cijelom svijetu

bre e “da dobro riješava socijalno pitanje; dobro za

u ke po fabrikama, po obrtitita i po kmetstvu. Ka-

\ ne smiju pri tom velika riješavanju stati po

, već u prednjim redovima socijalnih radnika.

nas katolička #j&ra najbolje zato usposobljuje,

T ram daje prave osnovne nazore o čovjeku i životu,

) «kojima nam je moguće naći sredstva, koja.će da

fovječanstvo privedu do socijalno pravednog gospodar-

sk g uregjenja. U svim državama Evrope katolici su

e krepko prihvatili socijalnog rada; kršćanski socija-

(Mizam je njihov program. I mi ne smijemo  zaostati,

odmah ići na rad megju siromahe i potištene.

 

  
  
   

M tu moraju katolici biti megju prvima.

nutarnjoj politici katolici hoće, da se ostvare
ršćanske demokracije, Puk neka vlada sam
po -samoupravama, koje su prilagogjene nje-
im agospodarskim narodnim i kulturnim zahtjevima.
e bude naroda nad narodom, već svi u Dratskoj
ze pokrajina nad pokrajinom, već u ravnoprav-
dna uz drugu. Promjena sadašnjeg ustava je
tophodno potrebna. U vjerskom obziru nagla-
i slobodu vjeroispovijedanja od strane državne
veliku trpeljivost megju samim  vjeroispovije-
ma. Vjerni tradicijama Katoličke Crkve, utemelji-

\gotjor

 
 
   
  
   
  

 

 

kole, prijatelji smo svih kulturnih ustanova. Za
ički puk zaltjevamo vjerske škole sa zaštitom pot-
ne neodvisnosti učiteljstva.

 

 

   

mjesečno. '

e teba trpećemu puku lakšati teška gospodarska '

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

jela država ne bude gusto prepletena s njima, jer su nam
one potrebna škola za ostvarenje kršćanske demokracije.

Pa i u pitanjima vanjske politike moramo kato-
lici nastupati aktivnije.. Mi imamo u tom obziru velike
učitelje, pape u Rimu, koji žele trajni red i mir megju
narodima i državama. Naša država neka sklopi po-
godbu, da bi sve sporove, koji bi nastali, riješavala
nekrvavim putem, po dogovorenim sudištima. Za opće
razoružanje se mora zauzimati i naša vanjska politika.
Nacrtu, da bi se slobodni evropski narodi sjedinili u
Savez evropskih država te s time još bolje zajamčili
mir i gospodarski napredak, moramo biti skloni i po-
dupirati ga, naravno ako je u tom Savezu zajamčena
vjerska i narodna sloboda te pravedan socijalni razvoj.
Katolicizam nek se pokaže svuda kao aktivna sila, da
zavlada prava kršćanska ljubav i sregjenost megju na-
rodima i državama.

Katolici na okup! Skupljajmo se oko toga pro-
grama ! Ne lutajmo po strankama, koje su daleko od
tog programa! Budimo u svemu vjerni Kristu i nje-
govoj svetoj Crkvi i naći ćemo život!

 

Decentralizacija prosvjetne uprave.
»Obzor« prima iz Beograda : Ovdješnji politički
krugovi s inleresom očekuju tok diskusije, koja će biti
povedena u Zagrebu izmegiu ministra prosvjete S.
Radića i delegata univerziteta u državi. Kako je po-
znato, radi se o donošenju zakona o izjednačenju
univerzitetske nastave kao i o decentralizaciji naše pro-
svjetne administracije, S. Radić ima već izragjeni za-
konski projekat, što ga je u svoje vrijeme donio Miša
Trifunović godine 1921., a sada ga revidirao profesor
: . Galić & Zagrebe i uredio g4 pjema današnjim prili-
kama. Stjepan Radić imade namjeru da decentralizira
prosvjetnu administraciju na taj način, da uredi pro-
svjetne direkcije u državi, i to jednu u Zagrebu za
Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, jednu u Beogradu za
Srbiju, eventualno i Južnu Srbiju i Crnu Goru, u Novom
Sadu za Vojvodinu i Srijem, (u Sarajevu za Bosnu i
Hercegovinu, a u Ljubljani za Sloveniju. Te pro-
svjetne direkcije imale bi da izvršavaju onaj prosvjetni
program, koji bi se izragjivao u ministarstvu prosvjete
i da se bave sa svim tehničkim prosvjeinim pitanjima,
kao sa popravkom zgrada i eventualnim manjim na-
mještenjima nastavnika. Na čelu tih prosvjetnih direk-
cija stajalo bi jedno lice, koje bi nosilo od prilike rang
načelnika ministarstva. Prosvjetna direkcija imala bi
pod svojim nadzorom ne samo osnovnu nego i srednju
i sveučilišnu nastavu. Nakon što se danas svrši ta
konferencija izmegju Radića i delegata sveučilišta, to
će ministar prosvjete podnijeti uskoro ministarskom
savjetu pretres svoj zakonski nacrt, a onda ga dosta-
viti skupštini. Za tu ideju decentralizacije ovdje vlada
dosta veliko raspoloženje zato, što je ministarstvo pro-
svjete preopterećeno radom, jer ministarstvo mora da
riješava svako i najmanje premještenje i donosi odluku
o  najmanjima popravcima škola i t. d., što će sve
lagano moći riješavati drugi organi u pojedinim oblas-
tima, te neće biti velikog zastoja u radu ministar-
stva prosvjete.

 

Agilnost Pape Pija XI.

Sveta je godina već svišila, a zadnjih je dana
bilo još vidjeti nekoliko hodočasnika, koji su htjeli da
još dobiju blagoslov sv. Oca.

Neka je talijanska novina izračunala, da je sv. Otac
ove minule svete godine izrekao 360 govora, dakle
gotovo jedan govor dnevno prisutnim hodočasnicima.
Tako je primjerice sv. Otac Papa u jedan sami dan
pred mnoštvom hodočasnika iz 12  raznili krajeva
Europe govorio u četiti različita jezika :. talijanski, fran-
cuski, njemački i latinski. Drugi jedan dan govorio je
pet puta. Pri tom je Papa pokazao da je potpuno
poznavao okolnosti i prilike i najudaljenijih predjela
svijeta. On je prije temeljito proučio sve to, da tim
bolje uzmogne govoriti i razgovarati se sa prisutnim.

  

  

Kulturne organizacije: Kod ovih kipie. falilo ni ganutljivih prizora.
Tako se jednog dan \ prikazao mladi amerikanac,
S o
s a
e x
bi i dra; 2
So NO" /R

 

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik,

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FIe& — Dubrovnik.

koji je bio potpuno uzet udaren od kapi, te su ga u
nosiljci donijeli do Pape. Ovaj ga je bolnim pogledom

pogledao, pogladio po licu, te uskliknuo : O da bih

ja imao moć sv. Petra!

Osobito dirljivi prizor bio je onaj, te se dogodio
izmegju Pape i jednog austrijskog ratnog slijepca, koji
je u pratnji bečkog Nadbiskupa došao na audijenciju
kod sv. Oca. Bijaše to mlad čovjek, koji je izgubio
vid uslijed teške ozlede zadobivene ma ruskoj fronti.
Kad je ovaj bio doveden pred sv. Oca, pruži ruke
ksv. Ocu, a Papa Pio XI. položi dobrostivo ruke na
ramena slijepca i reče: ,Svi smo u ovom životu sli-
jepi. Prava svjetlost svijetlit će nam  stoprv poslije
ovog života na drugom svijetu. Neka te Bog blago-
slovi i podađe ti snage, da strpljivo i razabrano po-
dnašaš svoju nesreću“. '

 

Iz katoličkog života u Beogradu i Srbiji.
Od našeg beogradskog izvjestitelja.

1, Božićni blagdani. Kao u Beogradu tako si
drugdje u Srbiji katolici .svečano i radosno  proslav
uzvišene Bo: če blagdane prisustvujući službi Boži
i pjevajući omiljele Božićne pjesme. Napose su
blagdani lijepo proslavljeni u Nišu, gdje je pos
Beograda najbrojnija katolička župa u beograds::!
Nadbiskupiji, a sada je tu najveća kat. crkva u Srb:j;.

2. Posveta kat. crkve u Nišu. Postojala je i
prije kat. Crkva u Nišu, sve tamo od svrhe prošl:g
vijeka, ali dosta trošna i malena. Nastojanjem niškog
župnika g. Herdija, ta je crkva u zadnje doba znat
povećana i poljepšana. U nedjelju pred Božić ola e
iz Beograda Nadbiskup O. Rafo Rodić s dvojicom ka-
uonika i obavio posvetu te crkve. Premida je bila ve-
lika studen, ipak je mnoštvo naroda, katoličkog i pra-
voslavnog, prisustvovalo svetom činu, koji je trajao
puna četiri sata. Prigodni govor držao je generalni
Vikar beogr. Nadbiskupije Mgr. Augustin Gecan. Pri-
sustvovale su i vlasti državne, općinske i vojničke.

3. Božićna zabava. Na treći dan Božića popodne
priredilo je ,Društvo samostalnih djevojaka“ u Beo-
gradu u ,Katoličkom domu“ lijepu Božićnu zabavu.
Bilo je deklamacija, pjevanja Božićnih pjesama te je-
dan poučno-šaljivi igrokaz.

4, Na staru godinu uveče katolici su došli u ve-
likom broju na službu zahvalnicu, koja se držala u
obim crkvama. U stolnici je držao govor župnik Wa-
gner, te se u tom govoru osvrnuo na ovogodišnji ka-
tolički rad i život u Beogradu. U crkvi Velike Gospe
propovijedao je O.P. Vlašić. — Elita beogradskih ka-
tolika dočekala je u veselom raspoloženju u ,Katolič-
kom domu“ svršetak stare i početak nove godine, koja
se takogier u crkvama svečano proslavila.

3. Na Bogojavljenje pontificirat će i držati ho-

 

 

miliju Nadbiskup O. Rafo Rodić. F. B.
Pisma iz naroda.
Rosario de Santa Fe. 24. XI. 1925. Proslava

hiljadugodišnjice Tomislava i sedmogodišnjice -ujedi-
njenja, Veliki i uvaženi argentinski dnevnik ,La Accion“
od 23. novembra donosi o gornjoj proslavi naših do-
morodaca u Argentini slijedeći prikaz, što ga prevodimo.
,Oduševljenjem i domovinskim žarom odlična i brojna
Jugoslavenska kolonija slavi u našem gradu uspomenu
svojih velikih historičkih dana. U tu svrhu je jučer
(22 novemibra) spomenuta kolonija proslavila biranim
programom hiljadugodišnju uspomenu hrvatskoga kra-
ljestva. Važniji dio programa bio je ovaj: Svečani
Te Deum i svečana Misa u crkvi sv. Frana, a celebri-
rao je svećenik vič. Andrija Antunović, izaslanik Pre-
svij. Nadbiskupa -iz Sarajeva.

Domoljubni govor izrekao je uvaženi i vrlo u-
gledni svećenik vIč. Niko Milić. Kada je dovršio svoj
briljantni govor gosp. Milić, primio je čestitke od
sviju domorodaca. Ovaj je govor izrečen u hrvatskome
jeziku, a spomena je vrijedno, da je ovo prvi put,
da se u našem gradu javno govori u hrvatskom jeziku.

Osnutak pripomoćnog društva, Poslije zajednič
kog objeda u Hotel Mayo, sastaše se mnogi članov

 

 

 
 
  
   
   

 

1
1
= 1
š
x
c