pinoona u gotovu. + WRSVINOO 9 Eja DUBROVNIK, 5. God. VIII. x _JNaro januara 1926" ree NEMRINENN MET Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i i Uprava kod si ri Tiskare: . Što Jeli; katolici; & Novom:Gođinom ? i Katolici u državi SHS moramo u našem javnom životu savjesno ispunjati svoje dužnosti i neustrašivo branit) svoja prava. Prva je pak dužnost, što je traži naš jivni život od nas, da svi katolici, bili Srbi, Hrvati, Slove Ici, ili Nijemci, Magjari ili koje druge narodno- | sti, budemo živo svijesni, da smo svi sinovi jedne | majk« katoličke Crkve i da smo svi članovi jedne iste = držav, te da smo dakle najbjiža braća. Osjećati mo- k ramo jedan za drugoga. Žalost i veselje, neuspjehe i naprć lovanje moramo skupno doživljavati. U tom smo zir! | do sada mnogo griješili. Megju sobom se ni- | jesm« dovoljno poznavali, Svaki je sam za sebe, osje- od, se SGI OR samo sa svojim narodom ili sa svo- slinom, proživljavao svoju sudbinu neodvisno | Kad je pred malo vremena iz Subotice e. a »Katolici na okup !“ od veselja je liko katoličko srce, Poklik je udario u _fseca i) lina, da vjera ne spada u javni život. U e e životu krade, laže, čine nepravde, griješi s \jubavi bližnjega. Žandar i sudac dolaze tek El restupak već učinjen. Samo nas vjera uči, Mo o uvijek i svuda biti pošteni, bilo da nas ko | ne, da moramo govoriti istinu, bilo to komu | ili ne. Ko kaže, da vjera nema što činiti s da- i in politikom, sumnjiv je čovjek, kojega treba ju izbjegavati. jCrkva je pak organizovana čuvarica i širiteljica a kako se dnevna politika miješa u M po- n. pr \|1o ke organizacije i razne prosvjetne če 1tol čkog gjaštva !! Politika je, kad se nepravedno za- e samo (preparandije katoličkih organizacija, kad oti svim zakonima oduzimlju školske prostorije, išta katoličkih vjerskih škola. Politika je tako- , kad nam se iz preparandija i gragjanskih škola iš nekoliko sati vjeronauka, i kad se ispravlja pri- log novog školskog zakona, s kojim se kateheta era iz pučke škole. Konkordat sa sv. Stolicom sklo- ti (će ili ne vlada, dakle opet politika. Te činjenice o zahtijevaju, :da selltatolici okupe u svoju poli- ki stranku, koja će braniti vjeru i Crkvu. Katolici, 1 an iz stranaka, koje vam programatično ne jamče za I i nu taše vjere i Crkve! Katolici na okup ! “ Jelka zadaća buduće politike po cijelom svijetu bre e “da dobro riješava socijalno pitanje; dobro za u ke po fabrikama, po obrtitita i po kmetstvu. Ka- \ ne smiju pri tom velika riješavanju stati po , već u prednjim redovima socijalnih radnika. nas katolička #j&ra najbolje zato usposobljuje, T ram daje prave osnovne nazore o čovjeku i životu, ) «kojima nam je moguće naći sredstva, koja.će da fovječanstvo privedu do socijalno pravednog gospodar- sk g uregjenja. U svim državama Evrope katolici su e krepko prihvatili socijalnog rada; kršćanski socija- (Mizam je njihov program. I mi ne smijemo zaostati, odmah ići na rad megju siromahe i potištene. M tu moraju katolici biti megju prvima. nutarnjoj politici katolici hoće, da se ostvare ršćanske demokracije, Puk neka vlada sam po -samoupravama, koje su prilagogjene nje- im agospodarskim narodnim i kulturnim zahtjevima. e bude naroda nad narodom, već svi u Dratskoj ze pokrajina nad pokrajinom, već u ravnoprav- dna uz drugu. Promjena sadašnjeg ustava je tophodno potrebna. U vjerskom obziru nagla- i slobodu vjeroispovijedanja od strane državne veliku trpeljivost megju samim vjeroispovije- ma. Vjerni tradicijama Katoličke Crkve, utemelji- \gotjor kole, prijatelji smo svih kulturnih ustanova. Za ički puk zaltjevamo vjerske škole sa zaštitom pot- ne neodvisnosti učiteljstva. mjesečno. ' e teba trpećemu puku lakšati teška gospodarska ' Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. jela država ne bude gusto prepletena s njima, jer su nam one potrebna škola za ostvarenje kršćanske demokracije. Pa i u pitanjima vanjske politike moramo kato- lici nastupati aktivnije.. Mi imamo u tom obziru velike učitelje, pape u Rimu, koji žele trajni red i mir megju narodima i državama. Naša država neka sklopi po- godbu, da bi sve sporove, koji bi nastali, riješavala nekrvavim putem, po dogovorenim sudištima. Za opće razoružanje se mora zauzimati i naša vanjska politika. Nacrtu, da bi se slobodni evropski narodi sjedinili u Savez evropskih država te s time još bolje zajamčili mir i gospodarski napredak, moramo biti skloni i po- dupirati ga, naravno ako je u tom Savezu zajamčena vjerska i narodna sloboda te pravedan socijalni razvoj. Katolicizam nek se pokaže svuda kao aktivna sila, da zavlada prava kršćanska ljubav i sregjenost megju na- rodima i državama. Katolici na okup! Skupljajmo se oko toga pro- grama ! Ne lutajmo po strankama, koje su daleko od tog programa! Budimo u svemu vjerni Kristu i nje- govoj svetoj Crkvi i naći ćemo život! Decentralizacija prosvjetne uprave. »Obzor« prima iz Beograda : Ovdješnji politički krugovi s inleresom očekuju tok diskusije, koja će biti povedena u Zagrebu izmegiu ministra prosvjete S. Radića i delegata univerziteta u državi. Kako je po- znato, radi se o donošenju zakona o izjednačenju univerzitetske nastave kao i o decentralizaciji naše pro- svjetne administracije, S. Radić ima već izragjeni za- konski projekat, što ga je u svoje vrijeme donio Miša Trifunović godine 1921., a sada ga revidirao profesor : . Galić & Zagrebe i uredio g4 pjema današnjim prili- kama. Stjepan Radić imade namjeru da decentralizira prosvjetnu administraciju na taj način, da uredi pro- svjetne direkcije u državi, i to jednu u Zagrebu za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, jednu u Beogradu za Srbiju, eventualno i Južnu Srbiju i Crnu Goru, u Novom Sadu za Vojvodinu i Srijem, (u Sarajevu za Bosnu i Hercegovinu, a u Ljubljani za Sloveniju. Te pro- svjetne direkcije imale bi da izvršavaju onaj prosvjetni program, koji bi se izragjivao u ministarstvu prosvjete i da se bave sa svim tehničkim prosvjeinim pitanjima, kao sa popravkom zgrada i eventualnim manjim na- mještenjima nastavnika. Na čelu tih prosvjetnih direk- cija stajalo bi jedno lice, koje bi nosilo od prilike rang načelnika ministarstva. Prosvjetna direkcija imala bi pod svojim nadzorom ne samo osnovnu nego i srednju i sveučilišnu nastavu. Nakon što se danas svrši ta konferencija izmegju Radića i delegata sveučilišta, to će ministar prosvjete podnijeti uskoro ministarskom savjetu pretres svoj zakonski nacrt, a onda ga dosta- viti skupštini. Za tu ideju decentralizacije ovdje vlada dosta veliko raspoloženje zato, što je ministarstvo pro- svjete preopterećeno radom, jer ministarstvo mora da riješava svako i najmanje premještenje i donosi odluku o najmanjima popravcima škola i t. d., što će sve lagano moći riješavati drugi organi u pojedinim oblas- tima, te neće biti velikog zastoja u radu ministar- stva prosvjete. Agilnost Pape Pija XI. Sveta je godina već svišila, a zadnjih je dana bilo još vidjeti nekoliko hodočasnika, koji su htjeli da još dobiju blagoslov sv. Oca. Neka je talijanska novina izračunala, da je sv. Otac ove minule svete godine izrekao 360 govora, dakle gotovo jedan govor dnevno prisutnim hodočasnicima. Tako je primjerice sv. Otac Papa u jedan sami dan pred mnoštvom hodočasnika iz 12 raznili krajeva Europe govorio u četiti različita jezika :. talijanski, fran- cuski, njemački i latinski. Drugi jedan dan govorio je pet puta. Pri tom je Papa pokazao da je potpuno poznavao okolnosti i prilike i najudaljenijih predjela svijeta. On je prije temeljito proučio sve to, da tim bolje uzmogne govoriti i razgovarati se sa prisutnim. Kulturne organizacije: Kod ovih kipie. falilo ni ganutljivih prizora. Tako se jednog dan \ prikazao mladi amerikanac, S o s a e x bi i dra; 2 So NO" /R za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik, Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FIe& — Dubrovnik. koji je bio potpuno uzet udaren od kapi, te su ga u nosiljci donijeli do Pape. Ovaj ga je bolnim pogledom pogledao, pogladio po licu, te uskliknuo : O da bih ja imao moć sv. Petra! Osobito dirljivi prizor bio je onaj, te se dogodio izmegju Pape i jednog austrijskog ratnog slijepca, koji je u pratnji bečkog Nadbiskupa došao na audijenciju kod sv. Oca. Bijaše to mlad čovjek, koji je izgubio vid uslijed teške ozlede zadobivene ma ruskoj fronti. Kad je ovaj bio doveden pred sv. Oca, pruži ruke ksv. Ocu, a Papa Pio XI. položi dobrostivo ruke na ramena slijepca i reče: ,Svi smo u ovom životu sli- jepi. Prava svjetlost svijetlit će nam stoprv poslije ovog života na drugom svijetu. Neka te Bog blago- slovi i podađe ti snage, da strpljivo i razabrano po- dnašaš svoju nesreću“. ' Iz katoličkog života u Beogradu i Srbiji. Od našeg beogradskog izvjestitelja. 1, Božićni blagdani. Kao u Beogradu tako si drugdje u Srbiji katolici .svečano i radosno proslav uzvišene Bo: če blagdane prisustvujući službi Boži i pjevajući omiljele Božićne pjesme. Napose su blagdani lijepo proslavljeni u Nišu, gdje je pos Beograda najbrojnija katolička župa u beograds::! Nadbiskupiji, a sada je tu najveća kat. crkva u Srb:j;. 2. Posveta kat. crkve u Nišu. Postojala je i prije kat. Crkva u Nišu, sve tamo od svrhe prošl:g vijeka, ali dosta trošna i malena. Nastojanjem niškog župnika g. Herdija, ta je crkva u zadnje doba znat povećana i poljepšana. U nedjelju pred Božić ola e iz Beograda Nadbiskup O. Rafo Rodić s dvojicom ka- uonika i obavio posvetu te crkve. Premida je bila ve- lika studen, ipak je mnoštvo naroda, katoličkog i pra- voslavnog, prisustvovalo svetom činu, koji je trajao puna četiri sata. Prigodni govor držao je generalni Vikar beogr. Nadbiskupije Mgr. Augustin Gecan. Pri- sustvovale su i vlasti državne, općinske i vojničke. 3. Božićna zabava. Na treći dan Božića popodne priredilo je ,Društvo samostalnih djevojaka“ u Beo- gradu u ,Katoličkom domu“ lijepu Božićnu zabavu. Bilo je deklamacija, pjevanja Božićnih pjesama te je- dan poučno-šaljivi igrokaz. 4, Na staru godinu uveče katolici su došli u ve- likom broju na službu zahvalnicu, koja se držala u obim crkvama. U stolnici je držao govor župnik Wa- gner, te se u tom govoru osvrnuo na ovogodišnji ka- tolički rad i život u Beogradu. U crkvi Velike Gospe propovijedao je O.P. Vlašić. — Elita beogradskih ka- tolika dočekala je u veselom raspoloženju u ,Katolič- kom domu“ svršetak stare i početak nove godine, koja se takogier u crkvama svečano proslavila. 3. Na Bogojavljenje pontificirat će i držati ho- miliju Nadbiskup O. Rafo Rodić. F. B. Pisma iz naroda. Rosario de Santa Fe. 24. XI. 1925. Proslava hiljadugodišnjice Tomislava i sedmogodišnjice -ujedi- njenja, Veliki i uvaženi argentinski dnevnik ,La Accion“ od 23. novembra donosi o gornjoj proslavi naših do- morodaca u Argentini slijedeći prikaz, što ga prevodimo. ,Oduševljenjem i domovinskim žarom odlična i brojna Jugoslavenska kolonija slavi u našem gradu uspomenu svojih velikih historičkih dana. U tu svrhu je jučer (22 novemibra) spomenuta kolonija proslavila biranim programom hiljadugodišnju uspomenu hrvatskoga kra- ljestva. Važniji dio programa bio je ovaj: Svečani Te Deum i svečana Misa u crkvi sv. Frana, a celebri- rao je svećenik vič. Andrija Antunović, izaslanik Pre- svij. Nadbiskupa -iz Sarajeva. Domoljubni govor izrekao je uvaženi i vrlo u- gledni svećenik vIč. Niko Milić. Kada je dovršio svoj briljantni govor gosp. Milić, primio je čestitke od sviju domorodaca. Ovaj je govor izrečen u hrvatskome jeziku, a spomena je vrijedno, da je ovo prvi put, da se u našem gradu javno govori u hrvatskom jeziku. Osnutak pripomoćnog društva, Poslije zajednič kog objeda u Hotel Mayo, sastaše se mnogi članov 1 1 = 1 š x c