pomoćno društvo.
ii
Me
NARODNA.
“Su. 2 JEST 3;
; oi
št z a to o e kaska Elsa pomada za lice i kožu čuva mladost i ljepotu, te je | ili po 1 tegla od obiju vrsta Elsa-pomada već zajedno i
o Vi n a Pi najjačega djelovanja protiv pjega, sujedica, nečiste puti te crvenih | njem i poštarinom za 38 Din., ali samo uz poslat novac ui 4
Ako se pogledate u ogledalu a Vaše-tice i Vaša kosa počinju da | i hrapavih ruku. Redovitom se masažom glade bore na licu. Il. | jer uz doplatu dogje poštarina za 10 din. viša, 4
Vam zadaju briga? Za pravu nje$u Vaše puti, Vašegalica i Vaših | Fellerova jaka Elsa pomada za kosu, otstranjuje perut, priječi ispa- | upraviti : by
ruku, kao i za savršenu njega“ kose ima dva prokušana preparata: | danje kose i preranu sjedinu, krhku kosu čini mekom i podatnom. apotekaru Eugenu V. Felleru u Stubici Donjoj |
Stručnjaci kažu: od i 1. Fellerova prava kav- | Cijena obim pomadama jednaka. Za pokus 2 tegle od jedne vrste Elsatrg 297. H
spomenute kolonije u svrhu, da ustanove jedno pri-
(Predsjednik konstituirajuće skup-
štine bio je Don Niko Milić), Iza oduljeg dogovaranja
složiše se, da se osnuje društvo pod imenom , Jugo-
slavensko pripomoćno društvo kralj Tomislav“. Iza
toga je slijedilo biranje uprave, koja se sastoji od pe-
deset odličnih jugoslavenskih iseljenika (u španjolsko-
me originalu slijede imena uprave).
Banket. Uveče se je održao zajednički banket u
Hotel Mayo, koji je prošao u vrlo prijateljskome ras-
položenju i domovinskome oduševljenju. Preko ban-
keta izrečeni su razni domoljubni govori (gg. Milić,
Antunović, Radeljak, Babarović) uz burno klicanje i
odobravanje. Na banketu je odlučeno, da se pošalje
kabel-telegram N. V. Kralju Jugoslavije slijedećega sa-
držaja: ,Maršalat Dvora — Beogad. — Slaveći uspo-
menu Tomislava i narodno Ujedinjenje, duhom uz
domovinu i kralja izrazujemo odanost i .pozdrav.
Jugoslavenska kolonija — Rosario.“
POPOVIĆI (Konavle). Gubitak zaslužnog seljaka.
a 23. decembra preminuo je. Vuko Klaić, čovjek za-
služan i dobro poznat u cijeloj okelici. Njegov djed
Vuko, čije je ime nosio i kapetan Pero Klaić, otac
pok. Miha Klaića, bili su braća. Pokojnik je cijeli svoj
život posvelio općem dobru: škole, putevi, umjetni
gnjojevi, strcaljke vermorel, nožice za rezanje loze i
sve druge napredne gospodarske sprave kao i krmna
litva, ljekarica i crvena djetelina, ter druge novo do-
nošene korisne biline pak racionalno obragjivanje
zemlje sve je to njegova zasluga. — U općini je bio
desna ruka načelnicima pok. Glaviću i Magudu. Gla-
varom sela bio je neprestano 35 godina, te istomu je
muogo dobra učinio, što najbolje dokazuju govori na
grodu, kojim su se glavar i drugovi š njim u ime sela
i prijatelja oprostili i nanizali njegove zasluge. Konav-
ljani su ga uopće svi volili, harni mu bili i poštova-
nje mu nosili. Prigodom njegove smiti željeti je, da
pokojnik mnogima bude primjerom i-uzorom u radu
za blagostanje narodno, da se bude seljaka učilo i
upućivalo u naprednom gospodarenju. Uz samostal-
nost i slobodu koju smo dobili, treba da budemo
znali istom se služiti, e da jednoga dana budemo
sretni i zadovoljni u sl&Bodnoj domovini. — Seljanin.
LOPUD. Proslava 1000-godišnjice kraljestva.
Poput ostalih hrvatskih gradova i sela i na Lopudu
je postavljena na općinskoj zgradi spomen-ploča Prvome
okrunjenome hrvatskom kralju Tomislavu, te na mlado
ljeto svečano otkrivena. U crkvi iza sv. Mise ispjevan
je ,Tebe Boga“ i onda je narod u povorci došao do
zgrade, gdje je maš župnik. mp. Dn. Pero Obuljen
blagoslovio spomen-ploču, koja je bila okićena velikim
lovor-vijencem i zastavama. [za blagoslova držao je
okupljenom, narodu kratki govor naš Dn. Pero spo-
menuvši i velikane s Lopuda kao Pracata, Palikuću,
biskupa Brautića, živućega biskupa Uccellini, te do-
brotvora» g. I. Kuljevana, gdje je na zgradi, koju je
on darovao postavljena spomen-ploča. Onda je u kratko
spomenuo glavne tačke o kraljestvu Tomislavovu,
te ma svrhu preporučio, da se čuva ova svetinja kao
zenica oka, e da je predademo u amanet našim po-
tomcima. Nakon svršena govora zaori trokratni : »Slava
kraliu Tomislavu!“ i svim našim velikanima, , Živio
kralj Aleksandar“; a uz zvonjavu zvona otpjeva tam-
buraški zbor ,Lijepa maša“ i »Oj Slaveni“. Tim je
svršena ova lijepa patriotska svečanost.
KORČULA. Proslava 1000 godišnjice. Mi smo
u Korčuli imali dvije proslave hrvatskog- milenija, jednu
na dan sv. Ćirila i Metoda, što je priregjena inicijati-
vom crkovne vlasti i Općine (o čemu je već bilo iz-
vješće u »N. S.«), a drugu na dan sv. Stjepana inicija-
tivom mjesnih Radićevaca. S ovom potonjom proslavom
spojeno je i otkriće spomen-ploče kralju Tomislavu, a
ispadak je bio dosta dobar, premda je moglo biti bolje,
da se inicijatori nijesu postavili na eskluzivističko sta-
novište, te sami sastavili odbor za proslavu ignorirajući
potpuno ostalo gragjanstvo. Ova pogriješka je u zadnji
: čas donekle ispravjlena tim što su na proslavu pozvane
vlasti, društva i korporacije. Odbor je takogjer izdao
prigodni proglas, a i općina je pozvala gragjanstvo,
da sudjeluje i okiti kuće zastavama, čemu se je gra-
gjanstvo većim dijelom odazvalo. Na proslavu su došli
i seljaci bližnjih selija pod hrvatskim trobojnicama,
Sama proslava započela je u stolnoj crkvi, gdje je presvij,
opat Dn. Mašo Bodulić u pontifikalnom odijelu održao
4 lijepi prigodni govor, a pjev. drušivo ,Sv. Cecilija“
es
e
otpjevalo je ,Tebe Boga hvalimo“. Iza toga uputila
se povorka do gradskog ulaza, gdje je slijedio sve-
čani čin otkrića spomen-ploče, koja je postavljena na
kuli zvanoj ,Ravelin“ povrh gradskih vrata. Karakte-
rističuo je da ova kula potječe od vremena vladanja
ugarsko-hrvatskih kraljeva. Dok se ploča otkrivala glazba
zasvira državnu himnu, a predsjednik odbora g. Frano
Marinović preda ploču na čuvanje općinskom upravi-
telju g. Dr. Baldu Cviličeviću, koji najprije zahvali
odboru na inicijativi i nastojanju, a potom se obrati
narodu, te u lijepom i jezgrovitom govoru prikaže zna-
čenje ovog znamenitog goda osvrnuvši se u kratko na
glavne dogogjaje hrvatske povijesti do današnjega dana,
ističući velebno djelo našeg oslobogjenja i ujedinjenja,
a završava poklikom: ,Slava prvom hrvatskom kralju
Tomislavu“ i , Živio“ današnjem našem kralju Alek-
sandru. Zatim g. Stijepo Cviličević pročita duži govor,
u kojemu je potanje prikazana hrvatska povijest, a g.
Antun Stecca osvrnuo se na povijest našega grada do-
vodeći je u vezu sa ovom proslavom.
Pošto je još g. Marinović zahvalio narodu i sva-
kome, koji je doprinio za uzveličanje ove proslave,
svečanost se završila uz rodoljubne poklike. Jedan dio
naroda se zalim svrstao u povorku i obigje grad pje-
vajući hrvatske davorije i kličući. Sa pohvalom treba
istaknuti da je osim grada i svako selo korčulanske
općine proslavilo ovaj znameniti god, te su podignute
spomen-ploče u Lumbardi, Žrnovu i Pupnatu, a Ra-
čišće se sprema da to kroz ovaj mjesec učini.
iz Jugoslavije.
Politička situacija početkom nove godine može
se označiti jednom riječi: teška! Prividno vlada u.po-
litičkom životu zatišje radi božićnih blagdana, ali za
kulisama politički život skoro još nikada nije bio tako
živahan i nije nikad tako vrelo kako sada. Ni jedna ni
druga vladina skupina ne prikriva činjenicu, da je po-
ložaj vrlo težak. U svim se krugovima ističe na-
ročilo da je teška ekonomska i finansijska kriza,
koja zahtijeva, da se jednom prestane s političkim tr-
zavicama. Za io se ispituje teren, konsultiraju se u-
gledni prvaci u svim političkim krugovima, pa se i
megju pojedinim skupinama vrše živahna savjetovanja,
jer niko ne želi, da bi ga položaj iznenadio. Kakav
će biti rezultat ove akcije pokazat će se tek kasnije.
Prva jasnija linija se očekuje po božićnim praznicima.
Spomenik kralja Tomislava. Zagrebački nad-
biskup je na zadnji dan 1925. g. posvetio temeljni
kamen za spomenik kralju Tomislavu, koji će se po-
dignuti u Zagrebu. Posveta kamena je obavljena sa
svom svečanošću, a pri tom je imao svečani govor
sveučilišni profesor Dr. Vjekoslav Klaić.
Jaki potres osjetio se je na Novu godinu u Za-
grebu, Ljubljani, na Rijeci, Sušaku, Glini i Crkvenici.
U Ljubljani je nastala velika panika u kinu. Na Rijeci
se srušio veći dimnjak kod kolodvora. Više stropova
popucalo, te u gradu nastala panika, Većih nesreća
nije bilo.
Bilansa rada Narodne Skupštine. Narodni .po-
slanik i bivši predsjednik Narodne Skupštine, član
glavnoga odbora Dem. Dav, Stranke, Dr. Ivo Ribar,
napisao je članak za božićaje »Novosti« pod gornjim
naslovom. U članku konstatira Dr. Ribar, da je u Fe-
bruaru godina dana od posljednjih skupštinskih izbora
i saziva današnje Skupštine, pak u toj godini dana,
niti Narodna Skupština, niti vlada, nijesu učinili ništa
dobra. Osim par štetnih, loših i nepotpunih zakona,
nije niti današnja vlada, niti njena većina, ništa na-
pravila. Veli, da je to fatalno i po zemlju i narod, da
jedna skupštinska većina, koja broji danas preko 200
nar. poslanika, nije kadra da radi.
O otkriću tobože pripremanog atentata na
našeg Kralja. Bečka »Die Stunde« od 30. decembra
donijela je senzacijonalnu vijest o otkriću nekog to-
božnjeg pripremanja atentata na našega Kralja Alek-
sandra. Prema tome listu neki lažni inžinir Geber Gerol
bio bi otkrio našem poslanstvu u Beču, da se priprema
atentat. On je utvrdio da atentat priprema Attilio Ta-
maro, poznati talijanski novinar, lični prijatelj Musso-
linija. U Beču su zbog toga
funkcionera beogradske policije
min. savjetnik Stefić i sastali se
čeli tajnu istragu. Piikazali su
boravila dva visoka
direktor Lazarević i
sa Gerolom te su po-
se bečkoj policijskoj
f
e :
/se pravi trgovčka reklama.
direkciji, ali ih je ova informisala, da su nal
nom običnom varalici, koji je već jedanput zbo
nog izmišljenog atentata“ odležao u tamnici.
našem Ministarstvu unutrašnjih djela saopćeno |
su se Lazarević i Stefić doista bavili u Beču, i
doputovali, ali potanjeg se obavještenja ne daje
Izjednačenje poreza. Prema novoj zak:
osnovi postojat će samo jedna vrsta poreza i |
hodarina. Dohodarinom Če. se oporezavati sva.
kretna imanja i dohodci po progresivnom sit
Izmegju radikala i Hrvatske Seljačke Stranke jo
došlo do sporazuma o procentima, u kojima će se.
Ali su se obe strane složile u principu.
provogjenja ovog zakona uvešće se kod sviju «
i gradskih ureda dohodarinski katastri, u kojima
voditi evidencija svih poreskih prihoda u jednom. y
— Zakon o izjednačenju poreza odavna se stav
izgled, ali sve do danas od toga nema ništa, pi
je poreski vijak u prečanskim krajevima nesnos
u Srbiji mnogo manji. I
Poslanstvo pri Vatikanu. Za mjesto posl,
u Vatikanu spominju se neki novi kandidati; n
ove se ističu: Dr. Bakotić, Dr. Vojnović Lujo (k
ranije uregjivao pitanje Sv. Jeronima dokle je b
Crnoj Gori ministar pravde).
+ Dr. Šime Ljubić. Dne 29. prošlog mj
preminuo je u Zagrebu nakon kratkog bolovanja,
višivši 54 godinu. Dr. Šime Ljubić direktor škole
stara pomoćnica. On je do martovskih izbora 1
višio službu šefa dalmatinskog zdravstvenog odsj
u Splitu, a tada je) protiv svoje volje morao ići
pensiju. Nakon kralkog vremena imenovan je štfe
liječnikom pri Okružnom Uredu za osiguranjer:
nika u Splitu i u tom svojstvu prisustvovao je )ve
v
u Dr; tronferenci sviju šefova liječnika okrža
ured |) orresa u mjesecuse
GEO
tem 1 t
drž I
pomo. (
rano pretimes..._ \
bio čvrste volje, jake inicijstive-0..., Ša |
i bistra uma. Trajna mu uspomena ! GEJ
Proljetni zagrebački sajam. Upravni odd
grebačkog Zbora stvorio je prošloga ljeta zakl\
da se zagrebački megjunarodni sajmovi u buduće
mjesto u proljeće, pod jesen svake godine. Tak
odregjeno, da se peti veliki sajam održi od 15.-23.
1926. i. j. za vrijeme tradicijalnoga »Kraljevskog saj
Ujedno je zaključeno, da se svake godine u pro
imaju prirediti specijalni sajmovi, za one artikla.
koje najbolje odgovara proljetna sezona. Uz već
vjeli redoviti sajam, automobila uvodi se sajam
kao stalna priredba, koja će se svakoga prolje
buduće držati, Dosljedno tome održati će se dojd
proljeća i to od nedjelje 21. do uključivo 28. Il
sajmovi uzoraka: Sajam vina, sajam -motornij
zila i gospodarskih strojeva, te radioaparata. K|X
megjunarodna izložba plakata, naročito onih, !
za svakog slabokrvnog i blijedi
liječenje ,Iron“-nom poradi nje
wo v
(lili i izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva!
ljekarni u Gružu.
Le AV PSE GERE
Gradske vijesti.
Rogjendan Njez. Vel. naše Kraljice.
spada u Subotu 9. o. mj. Po svim crkvama
svečano blagodarenje. U stolnoj crkvi na 10 sat
čani ,Te Deum“ od Don J. Vukićevića pjeva c
muški zbor. i
Crkvene Vijesti. Na blagdan sv. Tri krali.
10 s. Pontifikalna Misa u stolnoj crkvi, prekol
pjeva crkveni pjevački zbor Kyrie od Rote, Glo
Credo od Ravanello, Sanctus i Benedictus od Ledi -
Agnus Dei od Ricci, te pastorellu od Lederera,'
orguljama svira prof. Fr. Lederer, dirigent pje.
A. Gjivanović, solisti g.ca K. Pletković, violin D
Šapro, cello R. Vučetić, Poslije Evangjelja navje
pomičnih svetkovina kroz novu godinu. —l
podne na 4 sata propovijed o sv. Djetins
O. Markolin Knego) i blagoslov. I
U Subotu 9. ovoga mjeseca zavjetaa |
sa drvom sv. Križa unutar crkve radi oslobol
kuge 1692. na 5. s. po p. €