NARODNA SVIJEST
Žegja za Istinom mori čovjeka, a Ti si tu žegju
Ti tu žegju gasiš Apostolstvom svojim. Gdje je
a, pred kojom se zaustavilo kamenje stanca
mari Tvoji? Ko može da se odreče
gladi,
mis
Tvoga
sebe,
svim elementima prirodnih strahota, bijede i nevolje,
da se odreče svojih, da pogje u susret
strahotama zvijeri i ljudi zvijeri, doli onog ko Krista
vidi u stanu svome? Hiljade mučenika Tvoje
na svim kontinentima svjedoče, da si tijelo Onoga,
koji reče: ,Idite i naučavajte sve narode...!
O jedinstvena, sveopća, sveta i Apostolska kato-
lička crkvo!
djece
Što je lijepa u nama, a da nije u Tebi ili od
Tebe? Stvorila si porodicu na ljubavi ravnoj Ljubavi
Tvojoj i Tvorca Tvoga. Prožela si srca naša najčiš-
ćom i djelotvornom ljubavi prama rodu svome. Štitila
si ga nama naukom Učitelja, a ne barjacima; pošte-
njem i žrtvom djece svoje, a ne deklamacijama ! Gdje
je narod kome Tvoj Nauk nije materinsku
riječ? Gdje književnost i znanost, koja je nastala bez
Tebe, a da si Ti bila prisutna ? Gdje marod, koji u
vijesnicima i vijernicima Tvojim nije našao djecu žr-
podigao
vjesnika i vjernika Tvojih ? Znanost i umjetnost,
ezija i proza, pučke do najviših škola, socijalne in-
stitucije sviju naroda — svjedoče za Te. Hiljadu i
devet stotina godina odgajaš narode ublažujući suro-
vost njihovu i pokazujući im put: Istine, Ljubavi i
Pravde. Gdje je kultura na kojoj se ne opaža trag dje-
latnosti Tvoje ? Gdje. je nepravda, koju nijesi osudila ?
Gdje socijalno zlo, koje nijesi liječila i kome lijeka
ne pružaš ? i
po-
O jedinstvena, sveopća, sveta i apostolska kato-
lička Crkvo ! Pozdravljajući u sredini svojoj vjesnika
Tvog, poslanika Sluge Sluga Božjih, Milošću i Sna-
gom Kristovog vidljivog čuvara Temelja Tvojih, Pija XI
izričemo hrvatskim srcem :
Čvrsta Stijeno, znamo vrijednost Tvoju kao i vri-
jednost života našega. O gorda hridi čvrsti smo u bli-
zini Tvojoj i uvijek bliže k Tebi zadaća je života na-
šega, da ostanemo stalni u onome u čemu mijene
nema, a čemu si čuvarica Ti: u Istini, Pravdi i Ljubavi.
Ispovijest je naša kratka :
Gdje je Petar — tu je Kristova Crkva, gdje
ive i rada? Što bi ostalo narodima da izbace djela Kristova Crkva tu su srca naša! Amen!
Proglasi
prigodom dolaska Nj. Preuzv. Pap. Nuucija.
Poštovanom svećenstvu i vjernom puku od koga. Balkanske države već stenju pod turskim
Dubrov ačke Biskupije. Kršćanska braćo ! Sretan sam,
t da vam javim veselu viiest, da će na 24.
seca posjetili naš grad, a zatim i znatnija
e biskupije Poslanik Sv. Oca Pape Pija XI.
mogu
ovoga mje
mjesta n
] Preuzvišeni
Kraljevsk
zod vora, Msgr.
Dr. ild Pellegrinetti, i da će sudjelovati ovo-
godišnjoj svečanosti našeg mogućeg Parca Sv. Vlaha,
dok slavimo 900. obljetnicu, od kada je k nama
ila donesena Njegova sv. Glava,
kvija našeg bogatog moćnika.
Velika je ovo čast, koju nam iskazuje Taj visoki
crkveni Dostojanstvenik, a ujedno dokaz, koliko on
cijeni naš grad i puk naše biskupije.
Dubrovnik je svegi odvajao u privrženosti k rim-
skoj Crkvi i sva je njegova povijest puna uspomena
najsrdačnijih odnošaja izmegju njega i Petrove Stolice,
a cijeli je Dubrovnik. posut uspomenama žive vjere
starih Dubrovčana. Od Petrove su Stolice Dubrovčani
često tražili svjeta i pomoći u mnogim teškim prili-
kama; a Ona je s obitom čašću primala njihove po-
slanike, slušala njihove želje i najbrižnije se zanimala
za njihove potrebe. Pa evo sada, kad je Dubrovnik u
_ kolu svoje istokrvne braće opet ugledao dan slobode,
Papin Poslanik dolazi, da ga počasti uzvraćajući mu
na neki način posjete njegovih poslanika.
Uvjeren sam, da će Dubrovčani znati da dostojno
ocijene tu čast i da će s najvećom radošću i s pravim
ushitom primiti Visokog Gosta, te da će mu pokazati,
kako u njima još plamti onaj isti duh, ona ista vjer-
ska revnost i odanost prema sv. Materi Crkvi, koja je
nadahnjivala njihove pregje, uvažene svuda po svijetu
radi žive vjere i gostoljubivosti.
U Dubrovniku, 18. januara 1926.
+ JOSIP, biskup.
ta dragocjena reli-
Dubrovčani! Našem gradu, koji je kroz vijekove,
imao više prilika, da u svoje stare zidine prima careve,
= kraljeve, knezove te druge odlične goste, evo se
pruža ovih dana opet radosna prilika, da svečano do-
čeka odličnog gosta, visokog crkvenog dostojanstvenika
Msgra MHermenegilda Pellegrinetti, u našoj državi
Nuncija Nj. Svetosti Pape Pija XI. i to baš sada, kad
mi Dubrovčani slavimo vanredno slavlje. devetstote
obljetnice donosa glave našeg Parca sv. Vlaha u
naš grad.
Koliko je sv. Stolica zaslužna za slobodu i kul-
turu Dubrovnika, to je svakomu poznato. Najljepši dani
slobode našeg grada i visoka civilizacija pada baš u
ono doba najteže po kršćanstvo, a osobito po Bal-
kanske narode. Poslije pada Carigrada (1453), Turci
poplaviše Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, te duboko pro-
driješe i u Hrvatsku. Današnja naša domovina nije
bila drugo nego krvavo poprište puno jada i nevolja, .
a sa garišta naših domova nije se čuo nego lelek di
vapaj. U tom okeanu boli Dubrovnik regbi bijaše
svjetionik i oaza kršćanske slobode, prema kojemu
bijahu uprte oči Istoka i Zapada. Dubrovnik čuje plač
i lelek braće svoje i to ga boli i stoga trpi te želi da
im pomože, alije slab. On strahuje i za svoj opsta-
nak, te jedino mudrošću vlastele i
i lijevo nastoji na sve načine da spasi svoju slobodu.
Ostavljen od svakoga i okružen odasvud neprijatelji-
ma, baca pogled desno i lijevo, al pomoći nema ni
i sipajući zlato desno o
:kopitom, a ugarsko-hrvatski kraljevi,
ikršćanima novcem, hranom,
koji bijahu za-
štitnici dubrovačke Republike, poslije nadaće kod Varne
(1444,) i Muhača (1526.), imaju dosta posla da spase
i sebe, a kamo li da pomognu malenoj Republici.
I regbi da se je približalo vrijeme, da knjiga histo-
rije Dubrovnika bude za uvijek zapečaćena, te da i
on podijeli sudbinu svoje unesrećene braće.
U to doba općeg jada i nevolie teške Dubrovnik
se brzo orijentova, te baci bolni pogled put svog sta-
rog zaštitnika — a to je vječni Rim — te kroz suze i
plač poviče : Non possumus — približava se svršetak.
Rimska Stolica razumije ove riječi ie se očinski oda-
zove njihovom vapaju i zauzme, da spasi ovu oazu
kršćanske ljubavi i civilizacije; svim silama pregne da,
spasi Dubrovnik.
Mudro vladanje vlastele te zauzimanje Papin-
ske Stolice izbavi zbilja Dubrovnik od tog orkana.
Rimski Pape u nijednoj prigodi ne zaboraviše Dubrov-
nik, te ga pripomagahu moralno, politički, očinskim
savjetom, oružjem i hranom i-pobrinuše se u naj osud-
nijim časovima, da mu nabave i najbolje vojskovogje
i utvrgjivače, koji će braniti grad sv. Vlaha u slu-
čaju napada.
Dubrovnik bi spašen iz tog krvavog kola, te se
oduži kršćanstvu u koliko je samo mogao. Ne bi
ratnog brodovlja kršćanskog, te otplovi za Levanat,
da ratuje za vjeru, a da krišom megju njima ne otpu-
tuje i koja dubrovačka lagja. Republika pripomagaše
savjetom, a na Balkanu
o svom trošku podržavaše bezbroj crkava, da bi se
| uzdržala vjera Iskrstova, te potpomagajući sirotinju raju,
brisala je njihove suze SE ih u nevolji nadom
ljepših dana.
U tim teškim danima Bubioinik ne zaboravi ni
drugu svoju veliku misiju, da uz slobodu širi i kul-
turu. Koliko je Dubrovnik na tom polju doprinio opće
je poznato. U znanosti, pjesništvu, humanitarnim
ustanovama i mudrim Zakonima prednjači mnogim
velikim narodima na svijetu. Sloboda tako O civi-
lizaciju i bi utjehom ojagjeloj braći.
Dubrovčani ! Vama, kojima je prirogjena od dav-
nina pitomost i ljubaznost, ne treba ni preporučati da
ovom prigodom iskažete počast i ljubav kako se pri-
stoji tako visokom Gostu, već Vam se napominje, da
bi to bila i Vaša dužnost, eda tako uzvratimo
sv. Stolici, čiji je On predstavnik na dobročinstva iska-
zana kroz vjekove našem gradu, koji je tako sačuvao
u prošlosti zlatnu slobodu, te se popeo do zavidne
slave i veličine. Općina.
Doček Ni. Preuzv. Papinog Nancija.
Nedjelja 24. I. Dolazak. i
Na stanici ga dočeku
Barbić, e bis) ik
presvij. dijecez.
“katedrale presvij.
ogromna porezna bremena. Radikali otvoreno govore,
= kapi preminuo u
redovničkim svećenstvom i crkovinarstvom stolne crkve.
Nakon pozdrava presvij. dijecez. biskupa u svečanom
ophodu pod nebnicom pjevajući ,Benedictus“ ide se
put stolne crkve. Pred Nj, Preuzvišenost ide nadbis-
kupski dvostruki križ. Za ovu prigodu izvagjen je iz
Moćnika stari dvostruki križ dubrov. nadbiskupa, radnja
IX. vijeka velike starinske vrijednosti, Na vratima.
dijecez. biskup Dr. Josip Marčelić
dava mu poljubit križ, vodu blagoslovljenu i pokadi ga.
Mješoviti pjevački zbor pjeva na ulazu ,,Ecce sacerdos!
magnus“ od J. B. Trescha uz pratnju orgulja. U to
Ni. Preuzvišenost najprije ide na poklon Presv. Sa-
kramentu zatim pred veliki oltar. Tu dijecez. biskup
Dr. J. Marčelić moli propisane molitve, a Nuncij moli
molitve Uznesenja Bl. Dj. Marije, zaštitnice stolne
crkve i dava blagoslov uz kratak govor. Na odlasku
iz katedrale u biskupski dvor mješoviti pjev. zbor
pjeva ,Papinu himnu“: od Iv. Skrouba.
Nabožno- crkveni koncerat.
Mjesni crkveni pjevački zbor skupa sa ,Dubro-
vačkom Filharmonijom« priregjuje u nedjelju dne 24.
ov. mj. u 642 s. ua veče u Stolnoj Crkvi nabožni
koncerat. Ovaj će nam vokalno instrumentalni konce-
rat bez sumnje pružit prvoklasni užitak crkvene glazbe.
Na programu su kompozicije poznatih crkvenih muzi-
čara, kao Polleri, Falconara, Kolb, Handel, Borinian-
sky, Gounod i ost,
Kod vokalnog dijela koncerta varirat će troglj
četverogl. muški i mješoviti 5-glasni zbor, dok će i
instrumentalni dio pružiti i neke“ solo-komade.
Zborom upravlja g. A. Gjivanović, Na harmoniumu
prati g. profi. Lederer, a Filharmonijom dirigira g. Dr
Pero Šapro. Posebnih poziva nema. Ulaz slobodan samo
odraslijem. Program će se dijeliti uz oštetu 1 diuar,
Upozoruju se gg. posjetioci, da će koncerat početi tačno!
u 6!/2 s. nakon čega neće biti više dozvolien pristup.
Akademija kod č.č. Sestara Službenica Milosrgja
na Pilama u počast Nj. Preuzv. Papinskog Nunmcija
bit će u Ponedjeljak na 6. s. v. Pristup imaju samo
uzvanici.
Program boravka Papinskog Nuacija
u našem gradu javili smo već u prošlom broju. Pu
Korčule kreće Utorak u jutro, :a, vraća se u Srijedu
U Petak ujutro ide put Kotora. U Nedjelju ua 11 s. j
čitat će sv. Misu na Grudi (Konavle) gdje mu se žu
pravlja svečani doček. U Nedjelju popodne pohodit ć
Cavtat, te se uveče vraća u naš grad. U Nedjelju 31
o. mj.: ,Veče sv. Vlaha“ u počast Nj. Preuzvišenost
u katol. društvu »Bošković«. Potanje o boravku kao
opis dočeka Nj. Preuzv. javit ćemo u idućem broju
našega lista, što će izići u Srijedu 1Ouće. sedmice si
programom svečanosti sv. Vlaha,
. Pri zaključku lista doznajemo, da je preuzv
Nuncij na samom polasku iz Beograda upravio naše
biskupu ovaj brzojav: ,Na polasku za Dubrovnik sr
dačno pozdravlja štovanog : biskupa, grad Dubrovnik
i biskupiju — — Nuncij Pellegrinetti.“
Iz Jugoslavije.
Situacija. Dok g. predsjednik vlade boravi n
odmoru u Monte Carlu, politički se život u glavnon
kreće oko debate o državnom proračunu na sjednicama
financijskog odbora Narodne Skupštine. Prigodom ove
debate opozicija je u kritici pojedinih ministarstava po
kazala svoje poglede na uregjenje našeg državnog
života. Ali vladina većina ili ne može ili neće da
opće narodne potrebe. Veoma je žalosna uloga ra
ćevaca : oni slijepo glasuju za proračun , kako. glasu
vladina većina, oni pod vodstvom svog šefa g. Radi
podupiru sadašnju vladinu većinu pri glasovanj
ti
da je pisanje Radićevo u »Domu« proti vladi dema
gogija i da će to imati za posljedicu, da se sadašnji
prikrivena kriza pretvori u otvorenu, te se čim pr
ostrani Radić iz vlade.
Radi pensionisanja nekih profesor:
sveučilišta došlo je u Zagrebu. do _štr
BE i E aretirala, ka!
“"G. Pašić imao b
4 Mato Šarić
direktor Jadrans š