3. ka
SR 2
NARODNA SVIJEST
\Br; 5
ue ' . “
Za oplemenjenje puti, za njegu tijela
stostruko se pokazalo korisno, pa će i našim čitateljima uvijek
dobro poslužiti. Da se postigne čista bijela put: Elsa
ljiljanovo mlijeko, daje licu mla ačku svježinu i3 din. 20, naj-
finiji puder ljepote Dra Klugera 27 din. 50, puder za dame 4 din. 40,
bijelilo i rumenilo 3 din. 30. Protiv crvenih raspućanih ruku;
PROGRAM
svečanosti sv. Vlaha.
2. Februara. — Na 2% ure po p. izlaze gradska
bratstva sa svojim barjacima, te s muzikom idu put
općine, da prihvate barjak Sv. Vlaha, a odatle na Pile,
da prihvate onaj Sv. Andrije i Sv. Gjurgja, pa se svi
skupa vračaju do Crkve Sv. Vlaha. U isto doba
grmljava topova od 11 hitaca i glas zvona navještaju
početak svečanosti.
Na 3 ure festanjuli dijele kruh siromasima.
Zatim se pjeva večernja u crkvi S. Vlaha, iza
koje vraćaju se moći u slolnu crkvu i počimlje grli-
čanje. Na 4/2 po p. Pontifikalna Večernja u katedrali,
gdje se izlažu svečeve moći.
Nuncij. Topovi pale 21 hitac.
Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatrometa,
dok muzika udara pred crkvom Sv. Vlaha. Na 7/4 ura
pjeva se svečana jutrnja u Svečevoj crkvi. Ophod
muzike oko grada završuje prvi dan svečanosti.
avi
3. Februara. — Na 5 ura pjevana Sv. Misa
(parohijalna) u crkvi Sv. Vlaha,
Na 6 ura muzika obilazi gradom »na uranak«
uz gruvanje topova (11 hitaca).
Na 7e ura kreću gradski barjaci s muzikom na
Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa se zajedno
vraćaju na Pile, da pričekaju barjake sa zapadnih sela.
Pri-e'tsretaju pozdravljaju se lumbardanjem irombune
uz t. ranje muzike, dok topovi pale 11 hitaca. Poslije
toga 'svi barjaci ulaze svečano u grad.
Ispred crkve Sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjake
te ih namještaju pred crkvom.
Na 8!/a ura svečana misa u crkvi Sv. Vlaha.
Na 10 ura pontifikalna misa u stdnoj crkvi,
koju će služiti Papinski Nuncij.
Poslije mise procesija sa moćima svetaca, barjacima i
muzikom. Kad stignu sa S. Pelenicom pred Spas, to-
povi pale 11 hitaca, a iza procesije vojnici i mornari
pale 3 puta ispred stidne crkve.
Na 21/2 ure po p. javna tombula. Kartele za tom-
b: prodavaju se kod papirnice Luja Peševića svaka
_po 2 Din.
a Na 4 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram,
Općinu i Biskupa, te idu s muzikom na Pile, gdje
Barjaktari izvijaju barjake uz lubardanjem trombuna,
dok topovi pale 21 hitac. Zatim se seoski barjaci
upute svojim kućama, a gradski se vraćaju s muzikom
u grad. Na 5 ura u crkvi Sv. Vlaha svečana večernja
i blagoslov. Službi vrši Papinski Nuncij. Na 6 ura
resvjeta grada uz bacanje vatrometa, a mnzika udara
pred crkvom Sv. Vlaha. Obilaženjem muzike oko grada
završuje se svečanost. Na 9 ura bal u Teatru.
Nedjelja 7. Feb. — Na 7'/a ura gradski barjaci idu
s muzikom na Goricu Sv. Vlaha, gdje se služi Sv. Misa
te se vraćaju oko 10 ura u grad uz lumbardanje
irombuna. Na 85 svečana sv. Misa. Na 10% iza po-
vratka barjaka zadnja sv. Misa. Na 6 ura rasvjeta grada
uz bacanje vatrometa, dok muzika udara pred hramom
Sv. Vlaha. Iza programa muzika obilazi gradom.
10. Februara. — Osmina Sv. Vlaha. — Na 53/4
Prva sv. Misa. Na 8!/2 ura Svečana sv. Misa. Po p.
na 9 ura večernja, blagoslov i zaglava grličanja.
=a aaa S — JEKU IA
+ Kardinal Mercier.
ETIRNETIZRNNSZNJNNM JM ITP sNaN
Veliki ovaj crkveni dostojanstvenik i općenito
štovani naučenjak i rodoljub umr'o je u subotu 23.
ov. mj. u 3 sata poslije podne.
Rogjen 1851. bio je od 1906. nadbiskup grada
Mechelna (Malines) u Belgiji uz naslov »primas Bel-
giae«, a od Aprila 1907. kardinal. Dok je prije ime-
novanja nadbiskupom bio profesor sveučilišta u belgij-
skomu gradu Lowenu (Louvain), izdao je nekoliko
uvaženih filozofskih djela, te se nije ni najmanje bavio
_ politikom ; nu kad je u prvom ratnom bijesu silovita
njemačka vojska u Augustu 1914. pregazila Belgiju,
_ ustala je njegova rodoljubna duša odlučno proti tomu
nasilju, pa se je u njemu iz filozofa razvio političar.
Nije lako opisati, što je on sve pretrpio za dugotrajne
njemačke okupacije sve do konca svjetskoga rata.
Odrješit i čvrste volje kako je uvijek bio, odvažno je
* Radi precbilna gradiva izostalo iz prošloga broja.
Službu vrši Papinski
| Elsa glicerin ljepote 19 din. 80. Protiv o/edoće u licu kod slabo:
krvnih žena i djece: Fellerovo pravo riblje ulje (riblji zejtin), do-
bra okusa 22 din. Elsa kina željezno vito 16 din. 50. — Za slab
porast kose i protiv peruti; Elsa žesta za kosu 27 Din. 50, Da
se uklone nepotrebni vlasi s neželjenih mjesta: Elsa depilatorium
34 din, Za zube bijele kao snijeg : Blsa voda za usta 16. din. 50;
i neustrašivo u javnosti ustajao boreći se bez prestanka
proti sili i nepravdi, a za istinu i pravednost. U naj-
kritičnijim godinama za njegovu domovinu, pastirske
su mu poslanice redom bile protkane dubokim kršćan-
skim mislima i pravim rodoljubljem. Poslije rata bio
je i u Americi, gdje je takogjer javno nastupao bra-
neći svoje ideale. Još se i danas spominje ukorno
pismo, što mu ga je njemački guverner Belgije bar.n
von Bissingen bio upravio u doba okupacije g. 1916.,
iza kako je u svim crkvama svoje nadbiskupije bio
dao čitati svoje pastirsko pismo s rodoljubnim aluzija-
ma.. Njegovom smrću gubi katolička crkva odlična
prelata, a Belgija vrijedna rodoljuba. Za njim je u ci-
jeloj mu domovini proglašena narodna žalost, a veli-
čanstveni je sprovod bio o državnom trošku.
POČIVAO U MIRU!
Euharistički kongres u Chicagu.
Euharistički kongres obdržavat će se od 20. do
24. juna 1926. u Chicagu u Sjedinjenim Državama
Sjeverne Amerike. i
Kao putni dokumenat za posjetioce kongresa iz
naše države potrebna je inozemna putnica sa vizu-
mom amerikanskog konzulata u Zagrebu ili Beogradu.
Na putnici (pasošu) mora biti označeno, da važi za
putovanje u Sjedinjene Države Sjeverne Amerike.
Pasoš se dobiva putem nadležnog općinskog po-
glavarstva i uz priklop dokumenata, koji su propisani
za inozemne putnice. Potanje o načinu predlaganja
molbe za pasoš, može se doznati kod općinskog po-
glavarstva. Posjetnicima kongresa nije potreban aifi-
davit kako to treba za iseljenje nu Ameriku. "Nakon
primitka pasoša treba zatražiti vizum amerikanskog
konzulata. Amerikanski konzulat izdava& će vize samo
na jedno odregjeno vrijeme.
Naše društvo daje posjetnicima kongresa popust
na vožnji. Za posjetnike kongresa karta trećeg razreda
od Zagreba do luke iskrcanja i natrag stoji 198 dolara
za odraslu osobu. U ovu svotu uračunate su tranzitne
vize evropskih zemalja kroz koje se putuje kao i že-
ljeznička karta do luke.
Posjetnici kongresa, koji putuju u I. ili II. razredu
imadu 10% popusta na vožnji. Putnici I. i II. razreda
biraju po volji prugu i vlak do luke ukrcanja te prema
tome naplaćuju cijenu željeničke karte.
Povratničke (retour) karte vrijede do 1. X. 1926.
Kako naši brodovi pristaju u lukama Kanade, to će
posjetnici putovati kroz velike gradove Moutreal, To-
ronto, Detroit do Chicaga i imadu prilike, da tu in-
teresantnu američku zemlju upoznaju.
Željeznička vožnja od kanadske luke do Quebec,
St. John ili Halifax do Chicaga i natrag stoji 46.05
dolara, dok iz luke Montreal do Chicaga i natrag
43.62 dolara. :
Gospoda svećenici. uživaju. naroričiti popust na
željezničkoj vožnji tako da će za njih željeznička karta
od Montreale do Chicaga stajati isto toliko kao i od
Newyorka t. j. 15.35 dolara. Ovaj popust vrijedi i natrag.
Posjetnici kongresa ne mogu trajno ostati u Sje-
dinjenim Državama Sjeverne Amerike već su dužni,
da se u odregjenom roku povrate u svoju domovinu.
Svaki posjetnik treba da imade dovoljnu svotu
novaca, koja mu je potrebita za uzdržavanje za vri-
jeme boravka u Sjedinjenim Državama. :
Za sve potankosti obratit se na zastupnika Cana-
dian Pacifica g. Vinka Čulić — 'Split.
Čikaški kardinal Mundelein proglasio je ovu go-
dinu euharističnom godinom za Ameriku. Očekuje se
da će na kongres doći preko dva milijuna stranaca.
Sve gradske ustanove zvanične i trgovačke idu na ruku
odboru. Nema tu nikakve protivnosti zbog razlike vjere.
Dani rastu.
Očigledno se vidi, da su sada dani dulji nego
su bili o Božiću; ali je upadljivo i to, da je taj pri-
rast osjetljiv samo poslije podne, dok je jutro ostalo
gotovo jednako, kako je i bilo. Zašto je jutro kraće
nego poslije podne? Imalo bi produljenje dana da
bude jednako razdijeljeno, te da Sunce za jednaki
broj minuta ranije izlazi i kasnije zapada nego onda,
kad je naikraći dan! — Da i neupućeni shvate razlog
te nepravilnosti (koja je uostalom neizbježivu i bitno.
potrebita), nastojat ćemo, da u kratko stvar razjasnimo.
_nuta i 20 sekunada.
uz pouzeće Laboratorija Radio Balsamika Dr. I.
| protiv žuljeva : Elsa turistički melem 6 din. 60, Elsa turističk
tinktura 11 din, — Za vaše dobro : Elsa mentolni kliinčić 10 din.
Elsa kolonjska vodica 16 din. 50. — Elsa miomiris za sobe 16 din!
50. Pakovanje i poštarina računa se posebno; bez naročitili tro
škova samo ako se naruči u istom sanduku sa slavnim kućnim
srestvom: Fuierov Elsafluid kod: Apotekara Eugen V. Feller u
Stubici Donjoj Elsatrg 297 Hrvatska.
Astronomi vazlikuju tri vrste dana : zvjezdani, sunčani
i srednji dan. Zvjezdani je dan ono vrijeme, što ga
treba Zemlja, da se jednom okrene oko svoje osi (do-
tično što ga prividno treba cio mebesni sved, da se
jednom okrene oko svoje osi, koja spaja dva nebeska
pola; zato se i zove zvjezdani dan). Sunčani je dan
vrijeme što progje izmegju dvije susljedne kulminacije
Sunca (riječ »kulminacija« znači prolaz kroz najvišu
ili najuzvisitiju tačku na nebu, do koje svakoga poje-
dinoga dana dopire na nebeskomu svodu jedno sta-
novito nebesko tijelo — u našemu slučaju središte
Sunca, što se dogagja svakoga dana u podne; zato
se i zove sunčani dan). Koji je od ova dva dana
tačniji kao jedinica vremena, da li zvjezdani ili sun-
čani? Bez sumnje je zvjezdani dau najsavršenije što
se dade pomisliti: on je na dlaku, do u desetine se-
kunde, jednaka trajanja; pa se zato njim astronomi
i služe u znanstvene svrhe, Nego, mi obični smrtnici
ne možemo da se njim služimo u gragjanskomu životu
s jednostavnoga razloga, što radi kretanja Zemlje oko
Sunca zvjezdani i sunčani dan ne mogu nikako da se
podudaraju. Drugim riječima: Sunce kulminuje sva-
koga dana za 4 minuta kasnije od pregjašnjega dana,
pa bi se dogagjalo, da bi nam nakon pola godine
podne bilo u ponoći, što je apsurd. Ne ostaje dakle
drugo, nego da se sunčani dun uzme kao jedinica
gragjanskoga vremena. Ali ni svi sunčani dani nijesu
jednaki, jer se Zemlja na svojemu putu oko Suuca ne
giblje uvjek jednakom brzinom : brže kad je u peri-
:helu (bliže Sunca), a sporije kad je u afelu (dalje od
Sunca) i surazmjerno. Prama tome se mijenja i čas
sunčane kulminacije (što je za nas podne), te bismo
morali u razna doba godine ili zaustavljati ili pomicati
svoje dobniku (satove), što bi i opet bila velika nepri-
lika i čitava smetnja u prometu i u javnomu životu.
Di“ se to izbjegne, astronomi su u praktičan javni.
život uveli srednji dan, koji se osniva na nekom umi-
šljenom Suncu, što svakoga dana kulminuje :tačno u
isti čas, bez obzira na pravu kulminaciju realnoga
Sunca ili na pravo podne. Tako imamo pravo podne
(promjenjljivo) i gragjansko ili srednie podne (stalno),.
kojega se zadnjega mi držimo. .
Razlika izmegju suučanoga i srednjega dana zove
se jednadžba vremena. Ova jednadžba vremena iznosi
sada (komcem Januara) od prilike 13 minuta, što
znači, da u onaj čas, kad naši dobnici kažu podne,
po sunčanomu danu nije nego: 11 ura i 47 minuta.
Sada će svakomu biti jasno, da je jutro za za 13 mi-
nuta kraće, a popodne Ža 13 minuta dulje. Jednadžba
vremena raste do 14. Februara (maksimum -+ 14 mi-
nuta i 27 sekunada), a onda pada; koncem Marta
iznosi jedva 5 minuta, a na 15, Aprila potpuno nestaje.
Zatim opet raste, ali u negativnomu smislu, prama
čemu je juiro duže, a popodne kraće; to ide tako do
15. Maja (maksimum 3 minuta i 49 sekunada), a onda.
opet pada i na 14. Juna potpuno iščezava. Oscilacija
je sada na jednu, a sada na drugu stranu i uvijek
nepravilno. Četiri je posta svake godine jednadžba vre-
mena jednaka ništici, a to znači, da je u ta četiri
slučaja sunčani dan tačno jednak srednjemu; ta su
četiri dana : 15. Aprila, 14. Juna, 1. Septembra, i 25.
Decembra. Najveća je pozitivna vrijednost jednažbe
vremena na 11. Februara (+ 14 m 27 s), a najveća ne-!
gativna na 3. Novembra (<—- 16 m 20 s); dakle, na 11.
Februara, u času, kad naši dobnici kažu podne, nije.
uprav (po Suncu) nego 11 ura 45 minuta i 33 sekim-
da; a na 3. Novembra je podne već prošlo za 16 mi-
Reumatizam — Javna zahvalnica.
Gospodinu Dr. Rahlejevu — Beograd.
Izvolite poslati meni poštom sa pou.eem 3 ila-
šice Radio Balsamika. Prve 3 flašice unntrebio sam
sve. tri te čini mi vrlo dobro pošto ja im.. m reum -
tizam više od 10 godina to hoću da upotrebim još 3.
flašice i nadam se potpunom ozdravljenju. — s
Banja Luka. S poštovanjem
Vučko Grahovac, trgovac.
Lek ,Radio Balsamika“ izragjuje, prodaje i š
'Rahl
a, Beograd, Kosovska 43. :
| SLIKE MOĆI GLAVE SV. VLAHA kao pošt
dopisnice na uspomenu 900.te obljet zA
a Hrvatska Tiskar