Br.

 

| Poštarina plaćena u gotovu.

_Narodn

 

DUBROVNIK, 16. februara 1926.

 

God. VIII.

Svijest

 

jena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Bi kod DOD Hrv. MISAO

ES M ED ISI

Zahvala Papin

Presvij. dijecez. biskup Dr. Josip Marčelić primio
li prošle subote ovo pismo :

nciature Apostolique
Belgrade

5626. U Beogradu, 10. Februara 1926.

Presvijetli Gospodine !

Lebde mi još pred očima i nebo i more i brda
otoci biskupije Vašeg Presvijetlog Gospodstva. U
voj mi je uspomeni lijepi i uljudni grad Dubrovnik,
ji u starodrevnim svojim zidinama uzdrži toliko
ago vjere, povijesti i umjetnosti. Još kao da čujem
ku zanosnih pozdrava velikomu Zaštitniku grada,

Vlahu, prigodom 900. obljetnice dolaska njegovih
vnih Moći, a svježa mi je sllka veličanstvena i
dačna dočeka, što mi ga je pobožni narod svuda
regjivao, kad sam u ime zajedničkoga Oca svih
ernika bio došao, da se pridružim općoj slavi na
st velikoga Sveca.

Proživio sam u Dubrovniku sretnih i nezaborav-

dana. Vidio sam ne samo u tom gradu, nego i
cijeloj njegovoj okolici, toliko javnih očitovanja
re i toliko dokaza privrženosti Sv. Stolici i Sv.
toličkoj Crkvi, da me je sve to istinski razveselilo
duboko ganulo. Mogu da ponovim sa sv. Pavlom:
rce mi je uzraslo“. A i sam Sv. Otac moći će da
im reče ono, što je isti sv. Pavao govorio Solunja-

»Vi ste naša slava i naša radost“.

U Korčuli kao i na Orebiću, u Konavlima, u
vtatu i u čitavoj dubrovačkoj okolici do Trstenoga,
uda sam nailazio na jednaku srdačnost, jednaku
rljivu vjeru, jednako oduševljenje. A proslava je

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

skog Nuncija.

stoljetne svečanosti svojim sjajem, redom i pobožnošću
nadmašila svako moje očekivanje.

Neka vam Gospodar mira udijeli svuda vječni
_mir i neka bude sa svim Vama“

(I. Tess. III, 16).
A osobito neka svaki božji blagoslov prati dične sje-
dine Vaše Presvijetlosti, te Vas još za dugi niz godina
uzdrži ljubavi i štovanju Vašega puka.

Hotio bih da zahvalim svima skupa i svakomu
ponapose, te da učestvujem u veselju cjeline i poje-
dinaca, koji su u meni posvjedočili svoju privrženost
nasljedniku Sv. Petra i koji su doprinijeli triumfalnom
uspjehu vjerske slave. Ali ne bih nikada svršio, jer
bih morao da započnem s Vašom Presvijetlošću i
s Vašim Pomoćnim Biskupom, te da naštavim s Ku-
rijom, Kanoničkim Zborom, Sjemeništem, svim svje-
tovnim i redovnim Svećenstvom, gragjanskim Vlastima,
Festanjulima, Crkovinarima, društvima, prosvjetnim i
dobrotvornim ustanovama, svim gragjanskim i seo-
skim pukom... Ne mogu dakle drugo, nego da sve
skupa trajno zadržim u svojemu, iz dubine zahval-
nomu srcu, te da molim za sve, kao što će, o tome
sam uvjeren, svi htjeti da mole za me i za Sv. Oca.

,Milost svim vama, koji ste u Gospodinu Isusu“
(I. Petri V, 14).

Preodani brat

7 Hermenegild Pellegrinetti

naslovni nadbiskup Adane
Apoštolski Nuncij.

Presvijetlom Gospodinu
Mgru. D.ru Josipu Marčeliću,

prisjedniku-papinskog prijestolja
dubrovačkomu biskupu.

 

Namisao o štednji u državnom
gazdinstvu.

Pogubna f nancijsko ekonomska politika, koja se
sprovagjala kroz ovo sedam godina, dovela je
mlju u financijsku i ekenomsku tešku krizu, koja
ijeti kompletnim resulom. Porezi i nameti dosegli su
hunac, tako da nadilaze mogućnost isplate od strane
rezovnika, što pruža povoda opravdanim prigovorima
ppćem nezadovoljstvu. Svu tu krizu pak najviše o-
ćaju prečanski krajevi, jer oni plaćaju najveće poreze.
je promet i industrija, te je to razlog zašto se tako
stupa. Do sada se je narodni novac razbacivao ne-
losrdno, kao da bi vrela za pokriće ogrcmnih iz-
taka bila neiscrpiva. Nu kad su naši vlastodršci
ljposlije uvidjeli, da ovaka rasipnost ne može i ne
ije dalje da slijedi, kad su uvidieli, da prijeti bro-
lom, sad brže bolje nastoje da spase, što se još
asiti dade i naviještaju na sva četiri vjetra, e je preka
treba, da se u državnome budžetu što više smanje
škodi. Ostvari li se nagovještanje, da se u našem

zdinstvu ima uvesti štedljivost, moći ćemo tada us-
knuti: bolje ikad, nego nikad.

Od osnivanja naše zajednice pak do danas, ni-
Bmo još imali vijerne slike našeg financijskog stanja,
čena u državnome budžetu, kao u ostalim ustavnim
kulturnim državama, več su se većim dijelom  izda-
le neke t. z. ,dvanaestine“, koje nas sjećaju na ori-
ntalne ostatke. U tim dvanaestinsma iznesene su sva-
vrsne odredbe, koje uopće ne spadaju u taj predmet.
apomenute dvanaestine nijesu se iznosile na ras-
avljanje ispred skupštine, već se je obično u zad-
em času, kratkim postupkcm, razlagalo o istim ;je-
o u plenumu financijskog odbora. Uslijed takovog
pravilnog poslovanja, bilo je narodnoj skupštini o-
mogućeno vodili kontrolu nad radom vlade, Trebalo
jednom za uvijek prestati sa sistemom dvanaestina.

Kad se sada najposlije namišlja sanirati naše teško
drmano financijsko stanje, trebalo bi se prama zdra-
me razumu latiti s glave tog ozbiljnog posla, jer
inače ostao jalov uloženi trud, i vrijeme uzaludno
ubljeno. Nu kako saznajemo iz novina, naši su
lastodršci“ na žalost naumili da počnu operirati s peta,
ršenjem naime redukcije činovničkog kadra, navodno

 

 

zbog uzroka, da u našoj državi percentualno imamo
više činovnika, nego ijedna druga država u Evropi, o
sim Poljske, Da se je broj činovnika nagomilao, kriv-
nja je svih dosadanjih vlada, koje su bezuimno stva-
rale svakojaka nadleštva sa brojnim personalom obi-
lato plaćenim kao ,sinekure“ svojim političkim milje-
nicima. Nu ne samo da se je tako broj novih aktivnih
činovnika nagomilao, već je svaka nova vlada smjenjivala
sebi nepcećudne činovnike, pak se tako znatno povisio
i broj penzionera ma sve to veći teret mirovinskog
fonda. Megjutim su šefovi svih nadleštava već dobili
naregjenje, da odmah predlože spisak činovnika i na-
mještenika, koji se mogu reducirati.

Prije svega reduciranje imalo bi da počne sa minis-
tarstvima. Dok jedna Francuska sa prostranim kolo-
nijema, ima jedino 11 ministarstava, a slično i druge
sregjene i prosvijelljive države, usuprot u našoj državi
imamo 18 ministarstava. Pored ministara, imamo u
svakom ministarstvu po jednog državnog podsekretara,
jednog ministarskog pomoćnika, koji takogjer imaju
ministarski rang. Uz to u svakomie ministarstvu op-
stoje razna odijeljenja i pododijeljenja, bezbroj gene-
ralnih direktora, načelnika, inšpektora, i t. d. Plate,
koje pobiru gospoda ministri, daleko nadmašuju plate
ministara drugih država, koje financijalno stoje bolje
od nas. Ministri osim svoje plate, pobiru istovremeno
i dnevnice kao narodni poslanici. Pobiranje tih dvos-
trukih-beriva, protivi se prije svega budžetskom inte-
resu, a pri tome nije pravedno, da ministri, osim ptate
svojega čina, za koji pobiru odnosne prinadlež-
nosti, primaju još i nagradu u svojstvu poslanika.

U Austriji, koja je brojila 28,730.000 stanovnika
opstojalo je jedno samo ,Upravno sudište“, u kome
uredovahu pravnici na glasu, dostojni svakog najvećeg
priznanja. Naprotiv u našoj državi, koja broji jedino
13,000.000 žitelja, prohtjelo se je osnovati sedam ta-
kovih ,Upravnih sudišta“ uz doznaku masnih plata
dotičnim funkcijonerima. Obzirom na neopravdanost
i nerazmjernost broja rečenih sudišta, bilo bi uputno,
da se uzdrži jedno samo ,Upravno sudište“ sa naj-
boljim pravničkim silama. Na ovakov način znatno bi

se prištedilo i na izdacima za beriva činovnika i za

najam zgrada.
Osnovale su se 33 županije sa velikim župa-

za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

»NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč Dubrovnik.

nima na čelu, sjajno nagragjenim. Označeni broj žu-
panija prama broju pokrajina raše teritorije u istinu
je pretjeran, dok bi prama razmjeru broja pokrajina
bio dovoljan broj od najviše sedam županija. Je li do-
ista nesmisao, da u Dalmaciji, koja broji 630.000 ži-
telja, opstoje dvije županije? Broju od 33 župana
treba nadodati primjereni broj činovnika, zgrada za
uredovanje, i t. d.

Imamo i prekomjeran broj generala, više rio što
ih imaju i veće države. I generali i viši oficiri imaju
dakako i visoke plate i vojska najviše tereti naš budžet.

tvorio se je znatan broj novih srednjih škola i
ondje, gdje za to nije nikakva potreba, i za te škole,
u nestašici ispitanih nastavnika, uzimale su se na brzu
ruku i osobe bez kvalifikacija. Obzirom na suvišnost
rečenih škola, kao takogjer da i sa gledišta pouke ne
mogu da uspijevaju, bilo bi uputno, da se ukinu, i time
bi otpao trošak za uzdržavanje istih.

U svrhu da se što više smanje rashodi u bud-
žetu, imali bi se ukinuti, jer suvišni, stavovi koji iz-
nose ogromne sume, i to baš:

1) dispozicijoni fond za predsjedništvo vlade;

2) dispozicijoni fond za ministarstvo unutr. djela ;

3) fond za izragjenje cigareta specijaliteta odregjenih
za raprezentativne svrhe.

Pri tome treba smanjiti poslaničke dnevnice i
reducirati na minimum uzdržavanja automobila za gg.
ministre, visoke vojne ličnosti i velike župane.

Naše gazdinstvo može da se popravi, uvede li se
u već izloženome smjeru toliko potrebita štednja.
Megjulim neka se prije redukcije činovnika otpusti
30.000 nekvalificiranih i nesposobnih namještenika,
a t> bez obzira na njihovu partijsku boju.

“ Napokon neka se tiveđde jednako i pravedno
oporezovanje svih državljana, a ne da se zbog par-
tijskih motiva još uvijek zavlači ovo pitanje. — X. FK.

Republika sv. Vlaha“.

Izvrsno  uregjivani tjednik katoličkih Nijemaca
(naših državljana) ,Christliche Volkszeitung“, koji
izlazi u Osijeku, donosi u svojemu 4. broju od 28.
prošlog Januara članak pod gornjim naslovom, iz
kojega vadimo ove glavnije stavke:

,Kada su u VII. vijeku južni Slaveni postepeno
bili zaposjeli najveći dio Balkana, moglo se je još
samo nekoliko pojedinih romanskih gradova na dal-
matinskoj\ obali održati kao ostaci starog istočno-rim-
skog carstva (bizantinskoga). Tako se dogodi, da je
od stanovnika srušenoga grada Epidaura bio sagragjen
grad Racusium ; ovaj je već 867. bio dobro utvrgjen,
a 924. postao je sijelom biskupa. Tik do njega raz-
vije se samostalan slavenski grad Dubrovnik, koji se
1262. potpuno spoji sa svojim staiijim romanskim
susjedom i postade s njim skupa jedan grad eminen-
tno slavenskog haraktera. — Još od najranijega "doba
bavili su se Dubrovčani trgovinom i pomorsivom, te
su pod bizantinskom zaštitom posredovali, isto kao
Genova ili Venecija, u prometu izmegju istoka i za-
pada. Za burnoga XIII. vijeka umjeli su oni da sebi
osiguraju protektorat Venecije, koji je trajao od 1205.
do 1358. A kad je Venecija morala da god. 1358.
ustupi čitavu istočnu obalu Jadranskoga mora uplivu
ugarsko-hrvatskih kraljeva, sklopi i Dubrovnik s ovima
savez, ali održavši svoju potpunu slobodu i nezavis-
nost. Sada se je započelo zlatno doba procvata i bla-
gostanja male, ali važne i poštovane dubrovačke re-
publike. "God. 1526. pogine zadnji ugarski kralj Lju-

 

devit II. kod Mohača, a malo po malo poplaviše Turci |

najveći dio naše današnje države; ali se Dubrovnik
ne samo održa od turskih navala, nego dapače ispo-
slova od Turaka svojim gragjanima i potpunu slobodu
kretanja. Dubrovnik je imao trgovačko brodovlje tako
brojno i trgovinu tako razvijenu, osobito po Istoku,
da bi se tim bile mogle ponositi i kud i kamo veće
i jače države. Imao je svuda nenavidnih nametnika i

ljutih protivnika ; ali je njegova samosvijest slobode i -

državnička razboritost vješto umjela da sa svima obra-
čunava na svoju korist. Težak mu je udarac zadao

\grozni potres god. 1667., koji je pod ruševinama

a