SR
NARODNA SVIJEST
veličanstvenih njegovih domova bio pokopao prevelik
broj gragjana; ali se je on i poslije te katastrofe
podigao, iako ne više u prijašnjem sjaju. God. 1806.
zauzeše napoleonove čete Dubrovnik, a god. 1808.
oholi Napoleon ukine ovu dičnu starodrevnu republiku,
koja je bečkim mirom god 1815. bila predana Austriji,
Sve se ove sjajne uspomene na slavnu prošlost
svake godine obnavljaju 3. Februara, na dan velikoga
dubrovačkoga zaštitnika sv. Vlaha. Jedno je od naj-
ljepših djela hrvatske lijepe knjige XVII. vijeka Gun-
dulićeva ,Dubravka“, koja pripada zlatnoj dobi du-
brovačke književnosti; a to je prava himna slobode
ovoga uvaženoga primorskoga grada, u kojemu se je
kroz duge vjekove pod moćnom nebeskom zaštitom
sv. Vlaha bilo bujno razvilo najsretnije blagostanje u
strogo kršćanskomu duhu. Stoga je znak osobite
prijaznosti i velike susretljivosti misao papinskoga
Nuncija Preuzv. Msgra. Pellegrinetti, da ove godine i
on kao odaslanik sv. Oca učestvuje s Dubrovčanima
u proslavi ovih divnih uspomena.“
Vrludanje g. Radića.
»Sporazum RR* se je stvorio u tamnici, njime je
učvršćeno stanje stvoreno Vidovdanskim Ustavom. Ob-
znana nije mogla da sloini hrvatski narod, ali je slo-
mila njegove vogje i oni su se poklonili bijeloj bradi.
Sporazumom RR vodstvo HSS poprimilo je državno i
narodno jedinstvo onako, kako je ono formulirano u
Vidovdanskom Ustavu.
lako je ideja sporazuma uhvatila čvrst korijen u
redovima Hrvata, sporazum RR nije našao tamo odjeka.
Hrvatski narod je shvatio da kapitulacija ne znači spo-
razum; hrvatski narod niti se je odrekao, niti će se
odreći svoje nacijonalne individualnosti, niti će odu-
stati od borbe za istinsku ravnopraviost u ovoj državi.
G. Radić je na svom putu ovo osjetio i kao izvr-
stan demagog on je slijedio taj narodni osjećaj, koliko
mu je to kao ,sporazumašu“ bilo moguće. On je hr-
vatovao. Ali to hrvatstvo je bilo blijedo, puno odano-
sti prema Pašiću, vidovdansko hrvatstvo. Ni to hrvat-
stvo nije radikalima po ćudi, naročito kada se radi o
Bosni i južnoj Dalmaciji, jer, po njihovom mišljenju,
ti su krajevi isključivo srpska, radikalska domena.
I nastala je uzbuna. I radi hrvatstva i radi napadaja
na pojedine ministre i radi napadaja na Francuze itd.
A g. Radić je znao unaprijed što će činiti. Da sačuva
svoje pozicije u narodu, on će narodu govoriti ako
hoćete i o federalizmu, on će svirati na uzmak ; da
sačuva svoje pozicije u Beogradu, on će sve demanti-
rati. I zaista g. Radić je i u ministarskom savjetu i
pred novinarima i pred Narodnom Skupštinom dao
demanti. Demantirao je sve ono, što radikalima nije
bilo po volji. Vjerojatno bi bio demantirao i svoj put,
kada bi to radikali bili tražili.
Ali g. Radić se nije zaustavio samo na demanti-
ranju. On je u Narodnoj Skupštini dao izjavu, da je
njegov put u Dubrovnik imao za cilj pariranje i in-
spekciju puta papinskog nuncija. Rekao je, da je on
pred ministrom vjera, ministrom agrarne reforme i biv-
šim ministrom Janjićem, a kasnije i pred ministrom
spoljnih poslova izjavio, kako su mu prijatelji iz Du-
brovnika javili, da papinski nuncij na svom putu pre-
lazi granice svojih funkcija i kako on ide u Dubrov-
nik da spriječi, da se ista stvar ne ponovi na dan
sv. Vlaha.
Mi vjerujemo, da je g. Radića morao boljeti onaj
triumi, kojim je nuncij bio dočekan u Dubrovniku i
južnoj Dalmaciji, nije mu bila sigurno ugodna ona
velebna manifestacija katoličke svijesti na dan sv. Vlaha,
sigurno se je našao uvrijegjen, da je ljubav dubro-
vačkog puka prema sv. Vlahu i odanost sv. Ocu za.
sjenila onoga dana njegovu veličinu. Ali to ne oprav-
dava njegov nekvalificirani napadaj na msgr, Pellegri-
netti. Msg. Pellegrinetti nije nigdje i nikada izašao iz
granica svojih funkcija. O tome se može svak uvjerili,
jer je njegov put bio javan i o tom putu je bio izvi-
ješten min. spoljnih poslova.
Vjerujemo, da će sv. Stolica znati da pribavi za-
dovoljštinu uvrijegjenom svom poslaniku. Pitamo se
samo, zašto g. Radić nije na svojoj skupštini u Du-
brovniku javno rekao nešto o cilju svoga dolaska.
Ali g. Radić se nije usudio da to kaže, jer je vidio
da bi uvjerenje posve maroda bilo protivno tome.
On je vidio na svoje oči, da su Hrvati uvjereni
katolici i da bi mu narod okrenuo legja, kada bi po-
čeo da agitira za ono što je radikalima obećao, naime,
da će Hrvate preko starokatoličke crkve otrgnuti od
Rima i prevesti u pravoslavlje.
Radićeva politika ne sastoji.se u ničem drugom,
već u laviranju izmegju zahtjeva Beograda i zahjeva.
hrvatskog naroda. U narodu još uvijek potpisuje sve
ono, što je prije zahtijevao, napustio je samo republiku
i traži sporazum ; u Beogradu je potpuni vidovdanski
centralista.
Naravski, da ovakovo vrludanje ne može dugo
trajati. Sporazum RR je u krizi i kamforskim injekci-
jama se još drži. Mi pozdravljamo ovu krizu, jer nam
je ona svjedokom da hrvatski narod još živi, da još
nije kapitulirao. Radićeva kapitulacija nije demoralizi-
rala hrvatski narod, Ovakvo vrludanje g. Radića otvo-
rit će oči i posljednjim slijepcima i onda će hrvatski
narod odbaciti vidovdanske sporazumaše. Taj dan nije
daleko i hrvatski narod će taj dan slaviti“ kao dan
svoga političkog uskrsuuća.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Svečanost sv. Tripuna. Ove se je go-
dine proslavila na sjajni i svečani način radi toga
što je vrijeme bilo lijepo bez kiše, zime i vjetra,
Svečanost je izvršena bolje no što je bilo javljeno u
programu. Na dan sv. Tripuna već u jutro rano po-
čeli su dolaziti parobredi, auti, barke sa sviju strana
Boke, te je grad bio pun uaroda. U 9 sati došla je
iz Tivta jedna četa ratne mornarice sa glazbom. U 91/2
sali došao je Komandant ratne mornarice Boke Ko-
torske Kontraadmiral g. Metod F. Koch i Koman-
dant Boke general Dragomil Milojević u pratnji triju
ratnih brodova i većeg broja oficira. Na trgu sv. Tripuna
bila je poregjena četa Bokeljske Mornarice od 96 osoba
odjevenih u svilena zlatna odijela, kao i četa ratne
mornarice, Prvi Kapetan Bokeljske Mornarice g. R.
Vida predao je raport Komandantu Boke, zatim je
slijedilo i difiliranje Bok. mornarice i kolo sv. Tripuna.
Iza kola sve Vojničke ličnosti su prisustvovale poati-
fikalnoj sv. Misi i veličanstvenoj procesiji. U 1 sat
po podne procesija je bila dovršena. Preko sv. Mise
bila je održana pripovijed o živo sv. Tripuna od
mladog ali vrijednog paroka Vujevića iz Gornje Lastve
te mu ostajemo zahvalni. Tako smo ove godine u
slavu sv. Tripuna i bratsku ljubav proveli veselo tri
dana svečanosti uz veliki broj naroda u redu, miru i
skladu na svačije zadovoljstvo. Suviše ovu godinu za
prvi put smo imali izvanrednu električnu rasvjetu.
Narod pun veselja i oduševljenja otišao kući. Ovo baš
služi na čast i diku gradu Kotoru i Plemenitom Tijelu
Bok. Mornarice radi ovako lijepe ove proslave histo-
rične svečanosti, U Nedjelju 7. Februara Osmina
sv. Tripuna bilo je iijepo vrijeme, tek u večer počela
je kiša, ali je program tog dana bio u redu izvršen.
TRSTENO. Otkriće spomen-ploče Kralju Tomislavu.
U Nedjelju na 7. i. m. slijedilo je u našem mjestu
otkriće spomen-ploče Kralju Tomislavu. I ako su neki
ter neki sve moguće poduzeli, da ometu podi-
gnuće ove spomen-ploče, premda su na žalost sinovi
hrvatskog naroda, ipak nijesu uspjeli u svome nepa-
trioiskome pothvatu, već su naprotiv svojim čudnim
ponašanjem činili, da se je u Trstenome podigao
takov spomenik kakova zasigurno nema u cijeloj Dal-
maciji. Ploča je na spomeniku od finog mramora a
povrh ploče lijepi mramorni hrvatski grb. Što se tiče
same proslave, može se reći da je bila izmegju naj-
ljepših u dubrovačkoj okolici. Već u subotu večer je
uapravljena na Bračevu brdu lijepa rasvjeta u formi
krune, a tako i oko spomenika pod Platanom. Na Bra-
čevu brdu su pucali mužari, dok se je u Trstenome
pucalo topom. U Nedjelju po podne na dva sata po
programu krenula je silna povorka od kakovih 3—4000
duša za državnim i hrvatskim zastavama predvogjena
četom konjanika i mj. tamburašima u župsku crkvu,
gdje je bio svečani ,Tebe Boga hvalimo“ pred izlo-
Ženim Svetotajstvom, a onda se je povorka ponovno
povratila pod Platan, gdje je župnik vič. Dn. Danko
Lepeš blagoslovio spomen-ploču i otkrio je. Predsjed-
nik odbora g. Niko Doljanin zanosnim govorom pre-
dade spomenik Općinskome upravitelju G. Vicelji,
koji obeća, da će taj divni spomenik čuvati kao amanet
na trajnu uspomenu prvoga hrvatskog Kralja Tomi-
slava i na čast mjesnih Trstenjana. Zatim dade riječ
tajniku Orlovskog društva g. Franu Baniću, koji stupa
na tribinu u orlovskoj kapi i održa krasni govor isti-
čući junaštvo, vjeru i ostale vrline Tomislava, po ko-
jima je postao slavan i zaslužan za Hrvate, Svoj sočni
govor završio je poklicima: slava Mul! i Živio Kralj
Aleksandar! — Poslije govora g. Banića govorio je
veleč. Dn. Danko Lepeš o Kralju Tomislavu kao de-
mokratskom vladaru i o Tomislavu kao uzor katoliku,
Na koncu je govorio u ime Hrvatskog Zmaja Dr. Zvo-
nimir Bjelovučić iz Dubrovnika, te je time ova lijepa
svečanost završena. SNA
Posmatrač.
Gradske vijesti.
O dogogjajima na našoi preparandiji još
živo diskutira i po dnevnoj štampi a nadasve u naš
gradu. Zadnju našu noticu moramo ispraviti, da
onaj protest, 'šlo su ga brzojavno uputili predsjedni
vlade g. Pašiću ,svi (I) Srbi nastavnici srednjih šk;
u Dubrovniku solidarno (?) s braćom Hrvatima“ im
zapravo 13 potpisa, a ne 12, kako smo mi to jav
Nego izmegju potpisa tih nastavnika došao je i pot
jednog činovnika lučkog ureda, koji ga ulazi mej
profesore kao Pilat u Credo. Izgleda da je taj prot
zaveo u bludnju ne samo vanjsku javnost već i glai
odbor profesorskog udruženja u Beogradu, te je |
protestovao u ime svih profesora. A od onih 13 p
pisanih zapravo su samo cigla dvojica članovi pro
sorskog Udruženja. Prošlog Četvrtka uveče bila
radi suspendiranja direktora g. Gjorgjevića Ševi
vanredna sjednica mjesnog pododbora profesorsk
udruženja i kako saznajemo, zaključeno je da se ne
poduzeti u ovom pitanju nikakova akcija. Po savj
npartijskih prijatelja“ iz Beograda g. Gjorgjević n
još predao ureda, već u četvrtak veče naglo otišao
Beograd, a u zamjenu ostavio g, Ćorovića. Minis
prosvjete g. Radić izjavio je novinarima sve uzro
radi kojih je morao suspendirati g. Gjorgjevića.
izvjesne strane sve je poduzeto, da se ovom discif
namom_ pitanju dade političko partajsko znače
Proti memorandumu ,Glavne Uprave Prof. Društva
Beogradu“ reagiralo je ,D:uštvo Hrvat. Srednjo
Proi. u Zagrebu“, jer rečeni memorandum nipošto
izražava mišljenje cjelokupnog prof. staleža ove drža
nego tek jednog njezinog dijela, te otklanja u i
svojih članova i sve ono, što je u vezi sa sadržaj
toga memoranduma. Pošto se u spomenutom mem
randumu nanose mnoge uvrede ministru prosvjete,
će se poduzeti stroge mjere proti onima, koji su p
pisali taj memoranduin, Svakako je upadno i značaj
da se je ,Uprava Prof. Društva u Beogradu“ ta
prenaglila svojim istupom u ovom slučaju, a da p
nije čula mnijenje pododbora prof. društva u Dubr
niku, kojemu je stanje stvari bolje poznato,
Beogradsko »Vreme« od 14. tek, donosi da
g. Gjorgjević biti premješten na jednu srednju ški
u unutrašnjosti Srbije. G. Veliki Župan ima da obi
istragu sa jednim pravnim referentom o krivici
Gjorgjevića, koji će još prije svršetka istrage
premješten.
Uspjeh tenora Tina Patiere u Beču. Prošlih
dana bio pozvan u Beč tenor T. Patiera, E
operi ,Andre Chenier“, koja se je prvi put dala&
Beču. Cim je prispio u Beč neke su bečke novik
donijele njegovu sliku i pozdravile ga, kako se fi
zdravlja samo najveće internacionalne umjetnike. Ne
su pak novine denijele i interwy, u kojima je €
naglasio, da je rogien u Dubrovniku, a da nije t&
janac, kako neki cijene. Pjevao je uprav na Kandeldl
2 ov. mj. i ta je večer: bila jedua rijetka senzacijal
bečkoj operi. Rijetko se je u zadnje 3 — 4 god
sakupila onako fina publika kao kod one prestaj
Glas, glumljenje, stas, uopće cijela lijepa pojava
nora tako je obuzelo i oduševilo Bečane, da gaf
poslije prestave čekala kod opere valika masa naro
i priredila mu burne ovacije, te se je jedva mog€
protisnuti kroz masu do svog automobila. Sutra a
4 ov. mj. bečke su novine donijele iz pera prvih K
tičara veoma lijepu. kritiku punu pohvala o njet
Paliera se je odmah povratio u Drezden, ali polovica
marča opet se vraća u Beč na podulje gostovanje,
će tom prilikom poć i do našeg Zagreba, da gost
3 večeri u onamošnjoj operi. Nadamo se, ako dog
zagrebačka opera u Dubrovnik, kako se već pregoval
da će gospar Tino i nas razveseliti koje večeri svoji
glasom u našem teatru sudjelovanjem u operi. Megjul
našem gosparu Tinu želimo svaku sreću i s njom nl
pronaša svijetu svoje ime i ono našeg grada i narod
Crkvene vijesti. Večeras (Utorak) završava
Jezuvita 40 sati klanjanja. Sva je tri dana držao pre
povijedi mp. O. Vinko Micheli, Isusovac. Sutra je čiš
Srijeda (Pepelnica) i početak korizme. U Stolnoj Crkvi u
s. svečana sv. Misa, preko koje će se blagoslovit pept
Po podne u 52 s. prvu korizmenu propovijed di
mp. O. Markolin Kuego R. P. Svakog pak korizmeni
petka bit će izloženo u katedrali Drvo sv. Križa u
s. po podne, a u 5 s. dat će se sa sv. Križem blagosli
Na Nuncijati povrh Gruža obavila se je ovog putal
svečani način svečanost Gospe od Lurda u Četvrl
11. o. mj. Krasna kapela sa špiljom bila je okićed
cvijećem i svijećama. Bile su dvije sv. Mise, Veli
pjevanu je rekao mp. Dn. Niko kan. Zlovečera sa
jepim govorom. Naroda puna crkva iz Gruža, K
nala i Rijeke. i
Večeras ponovno se dava komedija ,Direklj;
Tromboni“, koja se u Nedjelju davala pred prepunoj;
dvoranom »Boškovića«. Komedija je sva u duhovili
komici, dok je čitava isprepletena ugodno motivisan
epizodama a.igra izvrsna. Preporučamo tko može &
pohodi ovu predstavu. Početak u 7 s., cijena 5, djeca 31