Sr.

 

SESTRAMA

 

NARODNA SVIJEST

 

Br. 8

 

,Mi imamo zajedničke neprijatelje, koji su orga-
nizovani i povlašteni. Nad glavama i rimokat, i pra-
voslavnog svećenika stoji oštar inač. Taj mač ne vide
mnogi. Čak i u jednoj i u drugoj crkvi ima ljudi sa
veoma nastranim ubijegjenjem ... Naši neprijatelji, na
čijim firmama piše i ateizam, materijalizam, vjerska
ravnođušnost, vjera bez konfesije i t. d. vide nas po-
dijeljene i smiješkajući se našoj plitkoumnosti, napa-
daju svom silom na jedne, dok druge licemjerno mi-
luju. Pa kad jedne pobijede, okrenut će se na drugu
stranu i žestinom tigra zarit će nokte i oštre zube u
onu glavu, koju su do maločas milovali.

Boljševizam se oblači u zakonilu formu. Mi smo
obespravljeni u pravnoj zemlji. Na naša stečena prava
i na naša crkvena imanja napada se kačački. Ti napa-
daji protivu ljudi, koji propovijedaju ljubav prema
Bogu, bližnjemu i otadžbini, ne smatraju se krimi-
nalom nego vrlinom. Protiva obiju crkava su baš
njeni rogjeni sinovi, koje je sveta crkva odnjihala na
svojim nježnim rukama. Što je još za nas svećenike
rgjav znak to je, što se naši neprijatelji naglo množe
i fanatičnije ustaju protiv svega onoga što miriše na
tamjan i izmirnu. Ne treba velike pronicljivosti, pa da
se sve ovo uvidi.

»Kad nam je to jasno, onda i mi i rimokatolici
sveštenici moramo napraviti savez za obranu crkve i
sebe. Ozbiljnost vremena i oštrina naših. neprijatelja
sabijaju nas u čvrste redove, koji jedino mogu odoli-
jevati i pobijediti neprijatelja“.

Ovo što piše »Vesnik« jako je lijepo i pametno
i utješliivo, a meni kad sam ovo čitao pala je na
pamet jedna moja pjesma, koja je već nazad kakvih
20 godina izašla bila u zadarskom »Narodnom Listu«,
a glasila je ovako:

Belzebub i Antikrst

(popu Jovu.)

Dragi pope Jovo, nuder brate amo.
Na uho da jednu prišapnem ti samo!
Utvara mi noćas prikaza se gruba,
Antikrsta. vidjeh i s njim Belzebuba :
Belzebub je bubo po šijama bratskim
Bez milosti, avaj! — srpskim i hrvatskim ;
Antikrst je lupo u silnomu biesu
Sad po popu Anti, sad po popu Lesu;
Tu je bilo uprav vuci i poteži,
Strahovito, brate, kosa mi se ježi...
Za malo vremena vidje se goruća
Srba i Hrvata zajednička kuća,
A udarce smjele moćnog Antikrsta
Oćutješe bolno sva popovska krsta.
Bi I' vjerovo ipak 2... pored svega kvara,
Vidjeh popa Pera gdje se s tobom kara,
A ti opet njemu u starom inadu
Predbacaš latinstvo i — brijanu bradu...
Nu, je 1 vrieme, pope, da se vražda svrši,
II da nad svim nama Antikrst leprši ?
Belzebub, Antikrst, vrazi sa zapada,
Dosta su nam dali i dat će nam jada ;
Nu, ko što Belzebub praznu slamu mlati
Kad se nagju složni Srbi i Hrvati:
Tako i Antikrst uskilit će svieće,
Kad sve što se krsti složno stvori: vieće !

D. V. Medini.
Pisma iz naroda.

KUNA. Proslava svečanosti sv. Vlaha. Ove se je
godine kod nas na osobiti način proslavila svečanost
sv. Vlaha. U tu se je svrhu izabrao odbor, koji se je
svojski zauzeo, da svečanost što ljepše uspije. Isti je
izdao proglas na narod i pozvao sve urede, društva
i škole da bi učestvovali procesiji i svečanosti. Uoči
svečanosti na večer bijaše rasvjeta crkve, mjesta i o-
kolnih brežuljaka, pucanje mužara, bacahu se vatro-
meti uz slavljenje zvona. Na sam dan sv. Vlaha u šest
sati slavljenje zvona i pucnjava iz mužara naviješta
svečanost. Zatim se redahu tihe sv. mise. Oko osam
počeše dolaziti barjaci, društva i školska djeca iz svih
sela ove prostrane župe. Svi bijahu pričekani od od-
bora sa kunevskim barjakom i sa slavljenjem zvona, te
pucanjem. U devet i četvrt svi barjaci krenuše iz Ma-
tice do župničkog stana, da uzmu župnika i ostalo
svećenstvo. U devet i p6 uputi se se procesija sa ki-
pom sv. Vlaha s Matice do Delorite i natrag. Povorka
bijaše nepregledna ; mnoštvo naroda ne samo iz župe
Kune nego i iz obližnjih župa. Poslije veličanstvene
procesije slijedila je sv. Misa uz trojku, preko koje
naš župnik Dn. Lovro Totić održa krasno slovo u po-
čast svecu. Iza sv. Mise bilo je grličanje. U procesiji
i preko sv. Mise pjevao je pjevački zbor. Po podne
u tri sata iza društvene zabave u Omladiriskom Klubu,
kunovski barjak uzme svećenstvo iz Župničkog stana
i obavi se u Matici svečana večernja i grličanje. Na
večer bila je zabava:sa plesom u Omladinskom Klubu.
Uopće svečanost je ispala lijepo preko svakog očekiva-

nja. Napomenuti nam je, da je i općinska Uprava sa pro-

glasom pozvala narod da uzveliča svečanost sv, Vlaha.

OŠLJE. Maslinarski tečaj. Inicijativom gg. Braj-
novića i Aleksića, koji su u mattu mjesecu prošle go-
dine bili u gornjo Stonjskom Primorju u službenim
poljoprivrednim izvidima, a pristajanjem g. velikog
župana i sreskog poglavasa održao se ovdje od 8 do
15 tek. maslinarski tečaj, koji je uspio iznad svakog
očekivanja. Tečaj je rukovodio g. Iso Aleksić, seoski
ekonom u Dubrovniku a pomoćnik mu je bio vrijedni
Trojan Zlošilo, kvalificirani klaštrioc maslina iz Orašca.
Tečajevaca bilo je 15, koji su pokazali, osobito neki,
zamjernu vještinu u praktičnome baratanju alatom, te
im je isti bio za klaštrenje poklonjen. Da je ovaj te-
čaj uspio, zahvaliti je u prvom redu gori napomenutim,
a u drugom redu krasnome vremenu, koje je preko
tečaja vladalo. Oklaštreno je u 6 dana 115 stabljika,
većinom zapuštenih maslina, što je rijedak uspjeh, za
koji treba da se zahvali g. Isu Aleksiću, rukovoditelju
tečaja, koji je svojom pristupačnom pojavom i blagom
riječi znao da za tečaj predobije .i oduševi i teča-
jevce i narod. — Br—ć.

TRSTENO. Pozdrav papinskom Nunciju pod sla-
volukom dne 1. veljače, — Vaša Preuzvišenosti ! Unde
hoc mihi ? Oikuda Trstenomu tolika čast i radost, da
mu u pohode dolazi Poslanik Isukrstova Namjesnika
i Petrova Nasljednika ? — Magnificat! Veličaju Gos-
podina u zanosu duše naše za uzvišenost utjehe ove;
pjevaju himnu zahvalnosti ganuta srca naša. —  Ma-
gnificat ! Razlijegaju se svečani zvuci zvona naših sa
zvonika starinske matice naše. — Magnificat! Drhće
šaroliko cvijeće i raznobojni oleandri, ponosne palme
i čempresi vitki. — Magnificat! Strahopočitanjem biče
gorostasni stoljetni platani naši, koji odoljevši tisućama
bura i oluja, neka budu simbolom čvrste katoličke
vjere naše. —- U ovom velebnom  historičkom času
stojimo svi u znaku i sjaju Petrove Pećine, na kojoj
Vječna Ljubav užga neprešivi svjetionik istine, mira i
spasa nad pučinom zabluda, strasti i jada. —  Posla-
niče blagi, Euharistični Isus čeka Te u Vidovoj crkvi
našoj, da iz punine Božanskoga Srca svoga preko
očinskoga blagoslova Tvoga nada mnom i narodom
mojim izlije blago milosrgja svoga. —  Zastupniče
najviše vlasti na svijetu, sveopćeg Oca kršćanstva, do-
bro nam došao!

Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodinovo,
blagoslovljen do vijeka !

Iz Jugoslavije.

Pokrajinsko Vijeće H. P. S. u Splitu. U prošli
četvrtak se je održala sjednica pokrajinskog vijeća
H. P. S. za Dalmaclju. Iz Zagreba je bio na vijeću
predsjednik Barić. Na vijeću se je raspravljalo o po-
trebama i stanju Hrvatske Pučke Stranke u Dalmaciji,
tle su za svaki kotar izabrani tajnici, koji će prirediti
sve da se stranka mogne što bolje širiti i da agitacija
bude lakša. Na sastanku se vidjela jednodušnost, koja
vlada megju dalmatinskim pučanima. Svi su prisutni
davali najljepše izvještaje o stanju H. P. S. u njiho-
vom kraju. Dalmatinski su težaci dobro vigjeli kamo
ih vodi sporazumaška politika Stjepana Radića, ie sada
vele, da _im je jedino mjesto u redovima H. P. S.
To njihovo uvjerenje nije mogao pokolebati ni zadnji
posjet Radićev Dalmaciji, jer je narod na njegove
skupštine išao više iz znatiželje, da vidi toga zname-
nitog republikanca, koji se sada okrenuo u najvećeg
monarhistu. Svi vele, da radićevci samo igraju kako
im ,Baja“ svira, jer je Radić eto nesposoban, da
makne kojeg komesara općinskog ili velikog župana,
a kamo li da nešto više isposluje za jadni i siromašni
dalmatinski narod. Vijećanje je trajalo cijeli dan, a pri-
hvaćene su rezolucije proti sadašnjem režimu u Dal-
maciji, koji neće da provede općinske izbore, riješi
agraimu reformu, već je izrabljuje u propagandi proti
hrvatstvu i katoličkoj vjeri, Na večer je održan pouz-
dani sastanak za grad Split, koji je vrlo lijepo uspio.

Likvidacija našega duga u Americi. Naša
delegacija u Americi, kojoj je na čelu sam ministar
financija, uredila je naše dugove s Amerikom. Ispla-
ćivanje dugova će se izvršiti u 62 godine sa 3% ka-
mata. Odobren nam je moratorij od 6 godina. Dugovi
pak iznašaju 60 milijuna dolara. G. Ministar Stojadi-

 

: nović vraća: se u domovinu, a u Americi će ostat

londonski poslanik Dr. Gjurašić, da započeta poga-
gjanja privede kraju. Po pisanju novina Stojadinović
je u Americi doživio poraz, a krivnju baca na Radića,
čije izjave kao ministra o našem ministru financija
nijesu. mogle nego štetovati radu naše delegacije.
Glavna pak krivnja za neuspjeh leži u našim neure-
gjenim unutarnjim prilikama. Dokle te ne uredimo,
neće inostranstvo imati u nas povjerenja.

Radić napada franjevce. U financijskom odb
prilikom diskusije o budžetu Ministarstva Prosv
Radić je najbezočnije napao franjevce u Bosni i |
cegovini, nazivajući ih lašcima i guliteljima narod:
Izjavio je, da će on nastojati, da zatvori franjev:
gimnaziju u Širokom Brijegu i kako je njegov gl;
cilj, da rastavi tamošnji narod od franjevaca. Svak:
je poznat veliki nacijonalni i kulturni rad bos.-he
govačkih franjevaca, o tome je već povijest rekla sv
mi ih ne trebamo braniti. Ne trebamo braniti ni
njevačku gimnaziju u Širokom Brijegu ; poznate
svakome, koliku je ona ulogu igrala u nacijonal:
i kulturnom životu hercegovačkih Hrvata. U ovak:
radu g. Radića mi vidimo nastavak njegove borbe |
katolicizma i plan, po kome on misli da Hrvate ot:
od Rima i prevede na pravoslavlje, Želja za ukinu,
gimnazije na Širokom Brijegu moguće potiče iz :
razuma R. R., po kome treba za volju vidovdans
jedinstva slabiti sve nacijonalne, kulturne i ekonom
hrvatske ustanove. Čudimo se samo, kako još uB:
i Hercegovini može da postoji takva anomalija, d:
pojedini redovnici i svećenici možda najjači stu
radićevštine.

»Protiv Katol. Crkve“.. Povodom Radićeva ist
u Narodnoj Skupštini o dolasku Papinskog Nun
u Dubrovnik, zagrebački dnevnik »Hrvat“ donio
članak pod gornjim naslovom, te završuje ova
»Ninčić će se ispričati kod Pelegrineltija i opo:
Radićeve objede. Time će u diplomatskom svijetu
stvar biti izglagjena. Ali za na3 nije time ta stvar
gjena. Za nas ostaje utvrgjena činjenica, da beog
ska vlada službeno vodi protukatoličku politiku i
nastoji izazvati sporove s katoličkom crkvom.
liniju politike beogradske vlade ctkrio nam je svo
nespretnošću Stjepan Radić i mi smo mu zato zahvi
Toga otkrića sjetit ćemo se, kad bude opet iz Beogi
započeta kakva kampanja protiv katoličke crkve i.
tikana. Odmah ćemo znati, o čemu se zapravo
Znati ćemo, da je to poznata protukatolička li
politike beogradske vlade i odmah će nam biti ja
da ima krivo ta vlada a ne Vatikan*.

Zadovoljština Papinskom Nunciju. Radi ni
daja ministra Radića na Pap. Nauncija diplomatski
u Beogradu napravio je demarš kod ministra vanj:
posala Dr. Ninčića, te mu saopćio, kako je nezgo
onakovo iznašanje stvari sa strane jednog aktivi
ministra i kako bi bilo potrebno, da se čitava s
izravna, a da ne bude kakvih težih posljedica. U sj
nici Narodne Skupštine 20. o. mj. ministar vanji
posala Dr. Ninčić, dao je u ime svoje i u ime
nistra Radića toliko izjava i razjašnjenja i isprika,
g. Radić mije imao nikakve namjere uvrijediti Nun!
i da veoma žali, ako bi se njegov govor mogao li
tumačiti. Gosp. Nuncij — veli Dr. Ninčić — za
jeme od 4 godine nije prešao granice svoje dužni
ali on pored diplomatske dužnosti vrši i funkciju ap
delegata, pak ima pravo obilaziti crkve i propovije
u granicama religije. Sa onim javnim i privatnim
javama izgleda da je ovaj spor izglagjen.

Učlanjujte se u ,Hrv. Kat. Narodni Suvi
Današnji sv. Oiac papa stavlja preko svega na
svima katoličku akciju. Nju su svima preporučili
dnoglasno naši biskupi ua prošloj svojoj konfereti
Središnjica katoličke akcije u Hrvatskoj jest Hrv. k
Narodni Savez. Svrha Narodnoga Saveza jest, da!
po katol. načelima oko prosvjetnog i kuliurnog ui
pregjenja našega naroda. Članom može postati st
katolik i katolikinja (Članarina samo 10.— Din.!
dišnje). Jer mi Hrvati nemamo velih bogataša i
brotvora, treba da se skuplja zrno do zrna. Učlanji
se svil Svaki član dobiva na dar divno izvedeni sli
ili zidni koledar (I. polug.) sa sličicama sviju sveti
Naslov: Narodni Savez — Zagreb I. p. p. 232. ;
informacije kao i učlanjenje kod Biskupske Kurij
Dubrovniku. :

 
 
  
   
  
   
 
 
 
  
 
   
 
 
   
  
   
  
   
 
  
  
  
   
    
   
  

 

SITNE VIJESTI. i

Kći belgijskoga kralja Marija Josipa, koja je iq

biti vjerena sa talijanskim kraljem i biti taljanskal
ljica, stupila je u strogi karmelitanski red, u kojem
bila i sv. Terezija od Maloga Isusa, gi
: — Milijun iseljenika moralo bi ostaviti Sjedinj
Države, jer ih toliko više uselilo, nego zakon predvi
Loš izgled za one, koji bi željeli ići u Ameriku. |
/ — Milanski katolici namjeravaju, da u svrhu ki
ličkih misija poklone sv. Ocu parobrod, koji se|
Žurno građi na brodogradilištu u Mestie (kod Vened
te će nositi ime ,Pio XI“.
U Zadru je preminuo prošle sedmice posve
biskup Msgr. Ivan Borzatti pl. Lowenitern, koji
upravljao zadarskom nadbiskupijom. a