i dira i »Hrišćanski Život«, što ga izdaje bivši ministar vjera Dr. Janjić. Društvo ima svoje prostorije vis.a-vis zgrade Narodnog Pozorišta. U tom društvu drže se predavanja svake sedmice jedan ili dva puta ; počešće i sa skioptičnim projekcijama. Uprava tog društva za- molila je franjevce O. Petra Vlašića i O. Krsta Bela- marića, da bi i oni tu držali koji put predavanje o općim vjerskim pitanjima. Oni su se toj molbi rado odazvali, pak je kao prvo predavanje dižao u nedjelju 21. februara, u 5!e u večer O. Petar Vlašić o postanku svijeta i čovjeka po Bibliji i modernim arheološkim otkrićima na istoku. Otrag malo predavao je u istom društvu o istom predmetu, samo s drugog (filozofskog) gledište direktor srpsko-pravosl. bogoslovije u Karlovcima g. M. Parenta osobitim obzirom na preda- vanje jednog beogr. sveač. pri fesora, koji je zagovarao darvinisličku tezu, da je čovjek potekao od majmuna. Za predavanje O, Viašića bilo je u stanovitim krugovima živo zanimanje, jer je to valjda prvi put u povijesti Beograda, da jedan hrvatski kat, svećenik franjevac drži javno predavanje u jednom srpskom pravoslavnom društvu, Njegovo je predavanje bilo ogia- šeno gotovo u svim beogradskim dnevnicima. Te je večeri dvorana ,Hrišćanske Zajednica mladih ljudi“ bila prepuna birane publike, megju kojom se zapažalo profesora, pravoslavnih svećenika, oficira, novinara i akadeiničara. EO im se puno svigjelo, toliko da su nekoji pravosl. svećenici izrazili želju, da ga predavač ponovi u i rodnom Uaiversitetu. Jedan je pače uzeo Vlašićev rukopis, da ga u izvatku otisne u »Glasniku Patrijaršije srpsko-pravosl. Crkve“. Jedne od narednih nedjelja držat će O. Krsto Belamarić u istom društvu predavanje o potrebi vjere. — F. B. IZJAVA bos.-herc. franjevačkih Provincijala povodom napadaja g. Stj. Radića na bos.-herc. iranjevce. U plenumu finans, odbora na sjednici od 24. ja- nuara t. g. prema izvještaju novina izrekao je g. Sti. Radić, ministar prosvjete, govor, u kojem je žučljivo 8 šnje franjevce i njihove pregje nazivljući ih »ljudima neiskrenim“ i ,lašcima“, a rad njihov ,za- gljupljivanjem“ i ,zavaravanjem“ hrv. uaroda u Bosni i Hercegovini. Nigda nijesmo mogli vjerovati, da bi jedan čovjek učen i naobražen kao g. Radić -i na tako istaknutom položaju mogao i pokušati nabaciti se blatom na 600 godišnju svijetlu prošlost iranjevaca u B. i H. a stim i na najljepše stranice povijesti našega naroda u ovim zemljama. Cijela kulturna javnost dobro poznaje*rad i zasluge franjevačkoga Reda u prošlosti i sadašnjosti i ičkim krajevima. I ako s toga ne ćutimo potrebe, da pobijamo pojedine neosnovane tvrdnje g. Radića, to ipak bolno osjećamo i odlučno odbijamo uvrede nanesene grobovima i svijetloj uspomeni naših slavnih pregja. Rad d inašnjih franjevaca na vjerskom, prosvjetnom i s: cijalno-gospodarstvenom polju mirno prepuštamo sudu budućih pokoljenja i ocjeni nepri- strane historije. U isto vrijeme zahvaljujemo gg. b. h. akademi- čarima Hrvatima u Zagrebu kao i svemu cij. novinstvu, koji su ovom prigodom ustali na obranu povrijegjene istine i izrazili simpatije prema velikoj prošlosti bos.- heic. franjevaca. Sarajevo - Mostar, dne 25. februara 1926. O. Fra Petar Corković, provincijal bosanskih franjevaca. O. Fra Lujo Bubalo, provincijal he: cegovačkih franjevaca. NARODNA SVIJEST Polarna ekspedicija na Novaju Zemlju. Novaja je Zemlja, kako je poznato, ruski dvo- struki otok s nekoliko malih otoka u Sjevernomu Lede- nomu Moru izmegju 70!/39 i 77% sjev. širine, te 51/29 i 699 ist. dužine od Greenwicha, a ima u površini preko 91.000 km*, što je od prilike veličina portugal- ske republike. Ova je velika polarna otočna zemlja nastanjena od samo nekoliko desetaka Samojeda. Prošloga je ljeta otplovila jedna ruska ekspedicija pod vodstvom ruskoga geologa Samojlovića, da ispi- tuje one krajeve tako malo poznate. Ovh je prošlih dana bilo izdano službeno izvješće te ekspedicije, iz kojega vadimo ove neke zanimljive podatke : Ekspe- dicija, koja se je sastojala od 13 ljudi, otplovila je krajem jula 1925. iz donjega tijeka rijeke Dvine na norveškoj lagji. Iskrcali su se 3. augusta va zapadnoj obali Novaje Zemlje, a zetim su nastavili svoj put prama sjeveru, da istražuju lako zvane Grbave Oloke na sjeverozapadnoj obali, Naišli su na tragove kame- noga ulja i na više mjesta susretali razne polarne ptice. Pioveći prama istoku namierili su se na debeo led, te su morali da se kane duga plovljenja i da se ograniče na istraživanje kopna. Oiočje je bregovito, ali brda ne prelaze 300 m visine, Obale pak imaju sasvim drugi oblik nego se je to do sada mislilo i crtalo na geografskim kartima, Počet- kom septembra spustila se je ekspedicija na jug i pro- našla nov veliki zaljev, koji je bio imenovan imenom poznatog ruskog hidrografa Njeupokojeva ; tu su istra- živaoci ubili velika polarnoga medvjeda. Zalim su ct- krili još druga dva zaljeva, od kojih je jedan bio na- zvan imenom ruskoga polarnoga putnika Sjedova. Nu već 9. septembra počeo je da pada gust snijeg; zato je ekspedicija iskoristila 10. septembra istočni vjetar i otplovila u južnom pravcu, te malo po malo obišla sve naokolo oba velika otoka. Još je sedam dana pro- učuvala razne imorske struje u konalu, kojim vodi put do ušća rijeka Oba i Jeniseja, te se je povratila kući 26. septembra prevalivši morski put od ukupno 5000 km. Pisma iz naroda. PRIDVORJE (Konavli.) Odlazak vrijednog na- rodnog učitelja, U Nedjelju 21. 2. odijelio se od nas nadučitelj g. Ivo Burgjelez; nakon što je 12 punih godina proboravio megju nama, pak nam je bilo teško odijeliti se od njega. Kroz cijelo vrijeme svoga boravka megju nama bio je uvijek svakomu na ruku i kao učitelj i kao čovjek. Nikomu se nije omrazio, a dobra je činio i onomu, za koga je znao, da mu ne misli dobro. Bio je vilo skroman. Nikomu -se nije nametao, ali kad bi ga ko zamolio, nikada nije odbio pomoć i ako bi više puta bio. štetan i krivo shvaćen. Osim škole bavio se je i gospodarsivom, a osobito pčelar: stvom, te je kroz kratko vrijeme uzgojio lijepi, mo- derni pčelinjak, Nabavljao je raznog sjemenja i dijelio narodu da se sije, a onim koji imaju starinski pčeli- njak svjetovao je da ga po malo moderniziraju i u tom davao najnužnije upute. Žaleći za njegovim odlaskom, želimo mu zadovoljstvo i lijepi uspjeh u njegovom novom radu u Dubrovniku, te mu i ovim putem naj- srdačnije zahvaljujemo na njegovom plemenitom nasto- janju oko našeg napretka i blagostanja. — Vale. Na prigovor, da se čovječanstvo moglo u ovom pitanju prevariti, odvraća, da je to posve teško; jer, ako je moguće da se jedan dio čovječanstva prevari, i to samo u neko doba, vrlo je teže, da se prevari čitavo čovječanstvo svih vremena. Potom razlaže, što su mislile filozofske škole o neumrlosti duše, i koja je materijalistična nauka o duši, koju su učili materijalisti 01 Epikura i Lukrecija do Pomponacija, a od novijih Helvetius, Dela Mettrie i autor ,Sysičme de la nature“, pak najnoviji materijalista njemački Bilchner. Nakon toga pobija četiri glavna oslona materija- lizma. Prvi oslon, koji spominje, i kojim se služe ma- terijaliste, da dokažu kako može i tvar proizvesti mi. sao, jest u tome, što oni vele, da se u prirodi vide mnoge pojave, a da čovjek ne zna kako su nastale; tako na pr. niko ue može dokučiti, kako nastaje voda od spajanja kisika i vodika, kad je narav vode posve različita od naravi kisika i vodika. Pisac odgovara, da je nama, dakako, tajna hemično izvagjanje vode, i da je ta tajna u uzročnoj vezi izmegju kisika, vođika i vode. Tajna se odnosi na fizične zakoue, prema kojim nastaje voda iz vodika i kisika; ali tu imade nešto, što nije tajna, a to je, da nam hemijsko spajanje ma- terijalnih spojeva daje opet materijalno tijelo; ono što je protegnuto daje nam opet protegnutu stvar, a da nam ne daje ništa što je zefvarno, kao što je misao. Fosfor vele materijalisti, proizvodi misao u ljud- skim moždanima, A zašto, pila autor, čestice fosfora ne proizvode to isto i na drugomu mjestu, a ne samo u moždanima ? Tu valja da je nešto drugo aktivno, osim fosfora; jer da bi fosfor imao fu snagu sam u sebi ili udružen s drugim spojevima, zašto ne bi bilo moguće umjetno sastaviti čovječije moždane, koje pro- izvode misao ? To neće pokušati niti sami materijali- sti, jer su sigurifi da ne bi u tomu uspjeli. Drugi je oslon materijalizmu iz &iologije i zoologije, koji autor dalje razglaba i pobija; pak se bavi tvrd- njom protivnika, da su prostodušnost i nezaanje stvo- rili u čovjeku nadprirodno ; te ako do danas nije pošlo za rukom izvesti duševne pojave iz materije, to ipak nije dostatan razlog, da se zabaci načelo: sve pojave tumači materija. Učeni pisac iscrpljivo i temeljito po- bija i ovaj krivi filozofski oslon materijalizma. - Zatim prelazi na četvrti moderni oslon materija-_ lizma, na zakon o podržanju: kinetične energije, koji. pobija zakonom Clausi-evim o toplini i zakonom mi- rovanja (inercije). Potom razvija spiritualistično sta- novište o neumrlosti duše jonske škole (600 pr. Kr.), Platona, Cicerona, pak kršćanskih škola; naročito sv. Augustina i aleksandrijske škole sa Plotinom na čelu, kao i nauku Descartes-ovu, Leibnitzovu i Tome Reida, osnovaoca škotske škole, Sve ove škole, kako pokazuje, stajale su uz neumrlost duše, i (Svršit će se). Bri, 9 Iz Jugoslavije. Dr. Niučić, ministar vanjskih posala, nenad je prošle sedmice otputovao u Rim i Pariz. Sred evropska žurnalistika pripisuje Ninčićevom putova izvanrednu važnost. "Radi se o novim dalekoseš| pogodbama, koje znače pregrupaciju evropskih poslije lokarnske pogodbe. O svemu tome naša rodna Skupština nije ništa obaviještena ! I radikalna stranka je konfesljonalna. Na zbi uz. Muslimanske Organizacije u Travniku brani Dr. Spaho konfesijonalni karakter svoje stranke, razlozi, koji su potakli muslimane da osnuju s stranku postoje i danas u punoj mjeri, jer se j danas s muslimanima ne postupa kao sa ravnopravi gragjanima. Ali i radikali drže faktično svoju straf konfesijonalnom. Nedavno su posvetili zgrade Naroi Banke, ministarstva finansija i poljoprivrede po srps pravoslavnom obredu, a pored toga radikalna stra kao stranka slavi svoje krsno ime Sv. Tri Jeraf Dakle su konfesijonalna stranka — srpsko-pravosla Tako i pravoim katoliku nema mjesta u dr stranci nego u katoličkoj Hrv. Pučkoj Stranci ! Y Dr. Ivan Lorković, predsjednik hrvat, fedi lističke selj. stranke, preminuo je 24. pr. mj. u Zag u 50 god. života. Već iz mladih dana bavio se fl tikom i napisao mnogo političkih i gospodarskih naka. P. u m.! Na mjesto Dr. Lorkovića, koji je izabran u Sf na listi HRSS, dolazi Stijepo Matijević iz Blata | Omiša. Oa je obavijesti) predsjeluištvo HFSS,t pristupa u nju, jer ga je narod birao na osnovu | grama gospodarske i političke samostalnosti Hrva a t9 onoga programa, koji je Radićeva stranka pustila a koji nadalje zastupa HFSS. Spomenik Dru Rogulji. Na dan 19. februara g. navršilo se 6 godina, otkako je umro kao Žž silnih napora za katoličku stvar —- prvoborac i vi uašega pokreta, blagopokojni Dr. Pero Rogulja. gove kosti leže još i danas pod humkom proste zeti s jednostavnim drvenim križem na groblju u Saraj Prijatelji blagop. Dra Rogulje u Mostaru. poduzel akciju, da nagju srestva, . kojima bi se mogao po doličan nadgrobni. spomenik ovom velikom pokojni Teške ekonomske prilike u kojima se nalazi Hq govina, ne dopuštaju da sami Hercegovci zapol akciju sretno privedu kraju. Radi toga se obraća | bor s toplom molbom i na katoličku javnost, daiil doprinese svoj obol. Ml>dare prima i Uredni »Narodne Svijesti«. 1 Zadovoljština istarskom Hrvatu. Dae 23. pr, u Zagrebu se je imala voditi rasprava proti odgo nom uredniku »Obzora« radi uvrede istaknutom Hrvata u Istri g. Boži Milanoviću, svećeniku u Ti Tog su ueustrašivog borca hrv, liberalci napadali u či kad je bio progonjen od fašista, Zastupnik »Obzt je prije rasprave pristao da isplati parničke trošl u visini od Din. 4500 i dao g. Milanoviću izjavu, žali što je u »Obzoru« bio prikazan kao ,rušitelji rodne fronte, kao denuncijant i protunarodan čovj Svjedoci g. Milanovića poklonili su dobivenu odš postradalim istarskim obiteljima. ! = Parnica Vidušić — »Starokatolik«. Ovih d Dr. Vidušić, generalni vikar starokaloličke crkve t razumljivu senzaciju. Stečajevi u Jugoslaviji. God. 1925. bilo je u šoj državi 348 stečajeva, dok ih je u god. 1924. | samo 106. Idemo dobro naprijed! i Zagreba, Ljubljane: i .Sarajeva. Di zadil općinskih činovnika zastupali su gg. Josip Regi Audro Peručić i Petar Marković. Drugi dan konfe cije biran je izvršni odbor, koji će vršiti funkcije |