Sl e
Pogledom na slučaj, o kome se radi, ona od-
borska većina odlučila je još nešto: da se tojest pro-
pusti ministru pravde, da nakon konsultiranja struč-
njaka, izmijeni riječ: fušioštvo u tužilaštvo. Po ovome
se vidi, koliko je ta većina duboka u gramatici, kad
ne zna, da li se ima reći žužioštvo ili tužilaštvo, dok
je jezičnim pravilima utvrgjeno (i za to ne treba kon-
sultiranja stručnjaka I): da kao što n. pr. od , pregalac“
pravilno dolazi pregalaštvo, a ne ,pregaoštvo“ ; od
činilac činilaštvo a ne ,činioštvo“ i t. d.: tako i od
tužilac ne može da bude ,lužioštvo* već ,fužilaštvo“:
Rekao bih, megjutim, da ,stručojaci“, makar i
naknadno, nijesu u stvari ni upitani bili, pa je ostalo
i dalje sve onako popularno naopako, kako u predlo-'
ženoj osnovi!
A sada se javlja, da su srednjoškolski profesori
uputili na min'starstvo prosvjete predstavku s razno-
vrsnim zahtjevima, megju kojima ima i taj: da se
izjednači terminologija u školskim tekstovima i utvrdi
pravopis. U tu svrhu ima se izabrati komisija,
koja će raspraviti o tome »utvrgjivanju“ i »Iizjednači-
vanju“, ali se već unaprijed može reći, da će stvar
ispasti zlo i naopako, budu li toj komisiji pretegli
kojekakvi politički a ne čisto znansiveni razlozi, i bu-
du li za primanje kakve riječi ili izražaja odlučivali
onaki kriteriji, kakvi su odlučili za primanje izražaja:
državno tužioštvo. Naopako će biti i to, ako se odluke
ne budu stvarale sporazumno, već prostim nadglasi-
vanjem, i ako u komisiji budu Srbijanci imali brojnu
prevagu, jer će oni jamačno biti pro domo sua, to jest
da se u svim školama sve nazivlje, piše i izgovara
onako kako je to uobičajeno u Srbiji, bez obzira da
li je pripadna riječ dobra ili rgjava, zgodna ili nez-
godna, narodna ili nenarodna. U tome slučaju izlišno
Di bilo da se komisija i sastaje; dosta će biti da mini-
starstvo prosvjete jednim potezom pera naredi, da svi
Srbi i Hrvati moraju pisati onako kako piše Beograd!
DV M
Pisma iz naroda.
Luka šipanjska. Bura i poledica. Užasna bura,
te je i kod nas duvala na osvit subote 6. 0. mj. nani-
jela je ogromnu štetu našim bujnim maslinjacima.
Ima predjela, da je neke maslinjake sveosve izlomila,
a na mjesta i sa žilam izgulila. Računa se, da ima do
milijun Dinara štete. Uz današnje prilike težačke, kad
oskudjevamo gnojem i radnom snagom nikad se više
neće nekoji maslinjaci povratiti u prvašnje stanje.
Iza bure bilo je i poledice, te je ma mjesta i bobe
uništilo, a nije korisno bilo nikakvome ranu povrću,
koje je proklijalo, kao ni voćkam koje procavtiše,
ili propupčiše.
Iz dubrovačke okolice. Bura i studen. Jake
bure, što su prošle sedmice puhale, naniješe težačkim
trudima velike štete. Na mjesta smrtimice polomile
maslinatu. Bajame i trešnje smelo u najboljem zoru.
Iza bure nastale poledice, koje bob, bobice i drugo
rano povrće, što zateklo u klijanju smelo,.a bobe iz-
niknute na udarcima izlomilo i ofurilo. Veliki vjetar
ispuhao i osužio zemlju; žitija slabo izgledaju ; zemlja
vapi blagu kišu, Grgur papa sjemena vanka. al tko
da što zasije i posadi, kad je zemlja tako suha. Teško
li ti je težaku, kad mu rano povrće zakrkne i propane.
Iz okolice stonjske. Ulov velikih trigalja. Splitske
novine donašaju kao jednu rijetkost, da se je ovih
dana prodala na splitskoj ribarnici triglja (barbun) od
1 kg. težine. U našoj okolici na takove ezemplare
često nabasamo, osobito na Mljetu u ,Lagu“ takovih
ezemplara često se uhvati i u većem broju. I u našem
Malostonjskome zalivu, kao i u Brodačkome konalu
uhvat. se kroz godinu više puta trigalja od pol kila
do 1 kg. Pisac se ovih redaka sjeća, da se je otrag
godina u Malostonjskom zalivu, i to baš u uvali
Soca, uhvatilo mnogo trigalja od pola do jednog kg,
a izmegju tih bila je jedna od jednog kila i 15 deka-
grama. Njom se je pogostio blagopokojni fin. savjetnik
Bulat, koji je slučajno onaj dan trefio se finan. paro-
brodom u Malostonjskome zalivu. Bilo bi vrijedno
ipak, da se nekoji ovakovi ezemplari sačuvaju u našem
muzeju, a da se i stranci dive plodovima našega Jadrana.
Zgodno za Korizmu! Križ opjevan pro-
stim pučkim stihom u šest pjevanja od poznatog
O pjesnika prof. Don Nika Batistića.
Pjeva se poput narodnih pjesama i »Ugodnog
Razgovora“ fra Andrije Kačića. Ko hoće da
ugodno progje vrijeme neka nabavi ovo lijepo
i nabožno štivo u pjesmi. Knjiga obasiže preko
100 stranica. Cijena samo 5 Din. Preprodava-
ocima 30% popusta. Žurite se naručbama dok
zaliha traje! Naručuje se kod uprave ,,Na-
rodne Svijesti“ — Dubrovnik.' i
mam e E
NARODNA SVIJEST
iz Jugoslavije.
Sastanak vrhovnog vijeća Hrvatske Pučke
Stranke održat će se u Zagrebu dne 25. 0. mj. Na sastan-
ku će se raspravljati o svim političkim i organizatornim
pitanjima. Sastanak počima u devet sati piije podne
u velikoj dvorani katoličkoga kasina, Kaptol 27. Osim
članova Vrhovnog Vodstva imati će pristup na sastanak
i svi oni, koje će Tajništvo HPS pozvati posebnim
pismenim pozivom.
O vojničkim pitanjima. Niko pametan neće us-
tvrditi, da mam ne treba dobra vojska, tim više kad
znamo, u kakvoj se okolini nalazi naša država. Zato
se je o vojnim prilikama kod nas zavela 10. ov. mj.
veoma zanimiva rasprava u Skupštini prigodom pre-
tresa vojnog ministarstva. Skoro 20% svega izdatka
u drž. proračun ide za vojsku, t. j. 2 miljarde 413 mi-
lijuna Din., pa i to je malo g. vojnom ministru Tri-
funoviću, Imamo preko 170 generala i preko 6000 ofi-
cira, paito da je malo! Imamo 180.000 stalne vojske
sa 18 mjesečni rokom službe, Poslanici slov. pučke
stranke su tražili, da se rok snizi na 12 mjeseci, a tim
bi po sebi pao broj stalne vojske, koji je za sada pre-
velik, Opozicija je kritikovala vojnu upravu naglašu-
juć, da se još s vojnicima slabo postupa iako se je
doduše stanje u vojsci dosta poboljšalo. Poslanici pu-
čani tražili su, da se naši vojnici ne šalju na službu
u nezdravu Makedoniju, već nek služe u svojim kra-
jevima. Sva viša mjesta u vojsci imaju Srbi. Megju
generalima nema nijednoga Hrvata ni Slovenca. Oko
3000 prečanskih oficira je što milom što silom pen-
sionirano. — Poznato je kako su Radić i njegovi po-
slanici prije mislili o vojsci, pa se je sada očekivalo
da će na pravom mjestu : u parlamentu iznijeti svoje
stanovište. Ali za rasprave o vojničkim pitanjima svi
su Radićevci mučali ko zid. Nijedan se nije usudio
konstatovati, da u seljačkoj državi imamo za seljačko
ministarstvo poljoprivrede i voda samo 230 milijuna Din.,
a za vojno blizu 2.500 milijuna. Dapače kad je vojni
ministar tvrdio, da je u vojsci sve u redu, da potre-
buje još veće izdatke, Radićevci su mu oduševljeno
pljeskali. Svi su Radićevci glasovali za vojni proračun
i time preuzeli odgovornost za sve stanje u vojsci.
Sada i politički slijepci mogu uvidjeti, da je Radićeva
politika bila i ostaje jedna velika laž, kojom vara hr-
vatski narod !
Iz Hrv. Pučke Stranke. Zadnjih dana razvija se
utješljiva akcija Hrv. Pučke Stranke. Vodstvo je prire-
dilo i u Hrvatskoj i Dalmaciji više lijepih i veoma
uspjelih sastanaka. U H vatskoj su održani sastanci u
Remetincu, Ljubešici, u Bučici, u Donjem Lipovcu kraj
Samobora i drugdje. Osobito važna je bila javna skup-
ština u Djakovu, na kojoj su govorili Dr. Hohnjec i
Dr. Belić pred sakupljenim mnoštvom od 3000 ljudi,
koji su govornicima odobravali. — U Dalmaciji su
zadnjih dana održani sastanci u Šibeniku, Makarskoj
i Tučepima, a svuda su izabrani mjesni odbori H. P. S.
Pokrajinsko tajništvo H. P. S. priregjuje ovih dana
veoma potrebite seljačke političke tečajeve. Takovi
tečajevi već su utanačeni za kotar Šibenik 20. i 21.
ov. mj., a za kotar Sinj 24. i 25. o. mj. Na tim će
tečajevima biti poučaa politička predavania u jutro i
po podne. Već je vrijeme, da se Hrvati ostave mašta-
nije u politici i demagogije te se organizuju u hrvatsku,
kršćansku stranku, koja će u parlamenat poslati poš-
tene ljude, dorasle, da neustrašivo brane narodna hrvat-
ska i katolička prava.
Neumjesna neozbiijnost. Ljuba Stojanović, ne-
kadašnji ministar predsjednik bivše Srbije i sadanji
član srpske akademije nauka, napisao je u »Srpskom
književnom glasniku« članak o ,austrijanštini Hrvata“.
Tu on izmegju bezbroja neozbiljnih ispada tvrdi i to, da
Hrvati, koji su pred 800 godina predali svoju državu
Magjarima, a kasnije Austrijancima, nijesu sposobni,
da vladaju ovom državom. ,Učeni“ pisac toga članka
niti ne osjeća, kako je to bockanje naivno. Jednakom
bi se naivnošću moglo reći, da ni Srbi nijesu spo-
sobni da vlađaju ovom državom, kad su Srbijom vla-
dali Turci za toliko vijekova. Onaj članak nije napisao
kakav anonimni student u kakvom provincijalnom li-
stiću, nego uvažen srpski učenjak u glavnom srpskom
književnom listu, koji ne smatra ispod svojega dosto-
jaustva, što mjesto znanstvenim i umjetničkim raspra-
vama puni svoje stupce ovakovim smicalicama. Beograd-
ska »Politika«, preštampavajući (nije ni ona imala što
pametnijega da štampa!) ovaj članak, opaža, da je
»zanimljiv“. Dakako, vrlo je zanimljivo, što jedan bivši
republikanac i sadašnji akademik piše onakove blez-
garije i što ih najbolji srpski književni list štampava.
To puno doprinosi bratskomu sporazumu, za koji su
. program vjerske politike vladajućih stranaka u na
Srbi toliko oduševljeni ! Malo više poznavanja hrvats i
povijesti i hrvatske psihe ne bi ni akademiku g. Si
janoviću škodilo.
lodanjuje u zagrebačkoj »Hrv. Prosvjeti« iscrpljit
studiju o pokojnom slikaru Medoviću. Gosp. Suboll
sakupio je sve podatke o njegovom životu, malazd
se u blizini njegovog zavičaja Kune na Pelješcu, !
tih članaka izaći će jedna lijepa i potpuna monogi
fija o Medoviću, a to će dobro doći svima, koji
zanimoju za razvoj naše umjetnosti. »Hrv. Prosvjett
izlazi jednom mjesečno u Zagrebu, Palmotić 31.
dišnja pretplata Din. 60.
nove zgrade za bogosloviju. Već se kopaju temelji ll:
na dan 25. ov. mj. bit će svečano postavljen prvi (f
meljni kamen. Tom svečanom činu prisustvovat
osim splitskog, svi ostali biskupi Dalmacije, jer se Dl
dana drže u Splitu konference dalmat, episkopata. (
Odlikovanja čehoslovačkim ordenom Bijeli
Lava. Povodom rogjendana Predsjednika Čehoslovačii
Republike prof, Masaryka, odlikovan je oveći broj
goslovena : viših oficira i gragjana, megju ovima lju
iz diplomacije, političara, viših činovnika, umjetnik
književnika, novinara, itd. U Dalmaciji su odlikovaj
gg.: Juraj Biankini, Monsignor Dr. Frano Bulić, hi:
Vojnović, Ivan Meštrović i V. Kisić, urednik »N. Dob&
Osnivanje kamenoloma. U sporazumu sa sa
jevskom grad. općinom beogradska općina namjera)
da podigne veliki kamenolom u Višegradu, iz kog #0
se Sarajevo i Beograd snabdjevali kamenom, potrebni
za kaldrmisanje ulica. Općina Beograda i Saraje
učinile bi veliko djelo, kad bi mjesto osnivanja novi
kamenoloma spasile stare poznate kamenolome u Di
maciji (otok Korčula), gdje vlada strašna kriza kame
narskog obrta, te narod seli i gladuje. Vlada bi imi
dati popust na prevozu, e da spasi od gladi ovaj
dišni narod, koji je ostao bez zarade. u
Vjerska politika u našoj državi. Po ustavu bif
morali dijeliti izdaci za vjerozakonske svrhe po brd
vjernika i po stalno dokazanim potrebama pojedinih vii
roispovijesti. Ipak državni proračun za 1926.—194%;
god. daje za svakoga pravoslavnoga državljanina i
Din., za katoličkoga 6 Din., a za starokatoličkog sez
tarca 230 Din.: U tim je brojevima najjasnije izražie
državi! Rasprava u Skupštini o proračunu ministars
za vjere dokazala je da je uistinu program odlučujui
faktora u politici zapostavljanje katoličke crkve. Svil
tolici u državi treba da budu svijesni te činjenice,
složao obrane svoja prava.
Radić ne demantuje, da je pisao Pašiću pisti
u kojem je izjavio, da bi Hrvate trebalo prevesti
pravoslavlje, i to preko Kalogjerine starokatoličke crkli
To pismo spomenuo je i Dr. Bazala u narodnoj skul
štini. Radićevci su podigli na to galamu, a Dr. Baz
je rekao: ,G. Stjepanu Radić mnogo je toga demani
vao, ali ovo nije. I dotle, dok on to nije demantovi
ja imam pravo da o tom govorim“.
Šovinisti i prozeliti u narodnoj skupštini.
dikali uvijek govore, da oni ne idu za posrbljivanj
i pravoslavljivanjem Hrvata. Megjulim imade i u
rodnoj skupštini poslanika, koji otvoreno priznaju, U
idu za tim. Kad je Dr. Bazala spomenuo, kako'Cici
rić piše u svojem listu, da bi Hrvata trebalo da tr
stane i to tako, da budu prevedeni na pravoslavl
rekao je poslanik Živojinović: ,To bi bilo i najpaml
nije 1“. I onda ćemo mi zar mirno gledati, da Hell
ulaze u stranke, u kojima se nalaze takvi prozelil
šovinisti, !
Pred proljetnim zagrebačkim sajmom. Pripraj
radovi za sajam vina, automobila, gospodarskih stilj
jeva i radioaparata, koji će se održati u Zagrebački
Zboru 21.—28. o. mj., već su dovršeni, Izdustriji
palača obuhvaćat će vinski sajam, na kojem će sudi
lovati sve poznatije domaće firme vinom i finim |
ćima. — Automobilska izložba biti će ovoga pi
najimpozantnija, što su se do sada u Zagrebu održa
jer je prama prijašnjima povećana za čitavi jedan |
liki paviljon, tako da će tri velika paviljona biti pil
automobila. — Gospodarski strojevi biti će smješti
u paviljonima i na slobodnom prostoru u sredini sajatfi
skoga prostora, dok će radio izložba zauzimati kl
jesenas paviljone pred samim ulazom. — Izloi
plakata biti će veoma zanimiva i poučna jer će ol
hvaćati više hiljada komada umjetničkih moderuih fl
kata i reklamnih tiskanica iz svih dijelova svije
Legitimacije za pogodovnu vožnju od 580% veći
razaslate prodavačima, bankama, štedionicama i pi
ničkim uredima po a zemlji. A i
prijed za povratak.