Upit
narodnog poslanika Dr. Jos. Hohnjeca na gospodina
ministra vjera, g. Mišu Trifunovića u Beogradu :
Gospodine ministre! Vi ste u svome govoru u
Narodnoj Skupštini 3. Ill. o. g. kazali ovo: ,Zalosno
kad katolički listovi, organi ordinarijata biskupskog,
kad oni pišu vrlo ružno i vrlo rgjavo, kad oni pišu i
propariraju stalno mržnju“. Da tu svoju paušalnu
tvrdnju dokažete, iznijeli ste jedan broj sarajevske
Nedjelje“ iz god. 1923, pa ste istrgnuli iz jedne
bilješke par izreka, u kojima se spominje beogradski
patrijarha ,kao sluga svake vlade i svakog ministra“.
Na tio ste rekli: ,Ja, gospodo, kažem neka mi se
nagje i jedan piavoslavni list, da je napao koga epis-
kopa, vladiku, koji ovako piše, ja vam kažem, smjesta
će te biti zabranjen i on će bili tužen“.
Gospodinu Ministru ne može biti nepoznato, da
,Nedjelja nikada nije bila organ ma kojeg biskupskog
ordinarijata, O stvari samoj, koju je ,Nedjelja“ pod-
vrgla svojoj kritici, je nedjeljno crkveno politički list
,Vesnik“ u Beogradu, kojemu je vlasnik Svešteničko
Udruženje, 20. novembra 1924 u broju 29. donio
uvodni či k ,Podjarmljena crkva“, U tome članku
se o srpsko-pravoslavnoj crkvi otvoreno kaže: ,Crkva
je zarobljena. Ona je postala sluškinja države. sa
crkvene katedre naši velikodostojnici blagosiljali su
ubistva, laskali su nemoralu ! Glavari crkveni išli su
na pratnje, držali posmrtne govore ateistima! Kad se
trebala čuti istinita i gromka riječ crkve, njeni su
upravljači čutali. Zašto smo sve to činili? Bojali smo
se, da se knezovi ljudski ne namršle, da nam ne
skinu pandurske plaće, da nam mne skinu ordene sa
grudi! Žrtvovali smo nebesko za zemaljsko, Skidajmo
okove sa crkve. Oslebodimo našu robinju“.
Nije li beogradski pravoslavni ,Vesnik“ o istoj
stvari pisao jasnije i oštrije? Zašto je onda zabranjena
katolička ,Nedjelja“ i zašto je bio penzionisan njen
urednik ?
Što se tiče Vašeg poziva: ,Neka mi se nagje i
jedan pravoslavni list, organ ma koga episkopa-vladike,
koji ovako piše, ja vam kažem, s mjesta će biti za-
branjen i on će biti tužen“, dozvolite mi, gospodine
Ministre, da skrenem Vašu pažnju na ,Glasnik“ služ-
beni list srpske pravoslavne patrijaršije“, kojemu je
vlasnik sveti Arhijerejski Sinod. Katolički su se biskupi
već god. 1924 kod g, Patrijarha Dimitrija žalili, što
službeni list srpske pravos e patrijaršije redovno
na uvredljiv način piše o rimokatoličkoj -crkvi i rim.
papi. Prolistajte, Gospodine Ministre, taj službeni list
srpske patrijaršije cd god. 1925. Izvolite, Gospodine
Ministre, n. pr. pročitati br. 5. i 7. gdje .se rimski
papa naziva ,bludnim sinom“, br. 10., gdje se govori
Oo ,okamenjenim ostatcima srednjovjekovne svjetovne
vlasti Sv Stolice<;. i br. 20. gdje se kaže: Zbog
zavisti i oholosti oipao jo Rimski Patrijarh od zajed-
nice Katoli
bom u labirinat zabluda i zapadni hrišćanski svijet“,
Pitam Vas, Gospodine Ministre:
Da li hoćete protriv ,,Glasnika“. poduzeti takve
mjere, kakve ste podezeli protiv ,Nedjelje“ ?
Beograd, 17. marta 1926. god.
Dr. Josip Hohnjec
nar. poslanik.
Pravoslavne Crkve i povukao je za so-
NARODNA SVIJEST
Iz Jugoslavije.
Narodna skupština veoma naglo raspravlja o
proračunima pojedinih ministarstava. Debata je mjesti-
mice burna i više puta dogje do napadaja izmegju
govornika opozicije i vladine većine, Uzasveto da je
proračun izvanredno visok vlada će ga još više pove-
ćati s naknadnim kreditima, da će iznašali preko 18
miljarda Din. Sve uštede i sva crtanja, šlo ih je izvr-
šio financ. odbor, ostat će bez značenja. Skupština će
raspravljati o proračunu još čltav marat, Glasovanje
o cjelokupnom proračunu izvršit će se 30. marta.
Kako će se pokrit proračun oćutjet ćemo predobro.
Intervenciju o taksenom zakonu upravio je
narodni poslanik g. J. Vesenjak g. ministru financija
Dr. Stojadinoviću. G. Vesenjak upozoruje kako su mno-
ge takse prevelike, a neke očito nepravedne. Pita g.
ministra hoće li pristupiti reviziji taksenog zakona, u
komu treba neke takse smanjiti, a neke posve ukinuti,
Radićevi poslanici redovito glasuju za sve pro-
račune. U parlamentu drugačije nastupaju i rade nego
li pred narodom govore.
Iz Hrv. Pučke Stranke. Kako se pozicije Hrv.
Pučke Stranke jačaju vidi se iz biojnih sastanaka, što
ih drže prvaci stranke, Prošlih dana održani su
lijepo uspjeli sastanci n ludbreškom kolaru i to u se-
lima Kunovcu općine Ivanec, u Ivancu, u Svetom Petru,
u Bukovcu i u Selniku. Na sastanak u Sv. Petru bio
pozvan i radićevski poslanik Šalamon, ali se nije vfao
doći braniti svoju politiku. U Dalmaciji Stranka prire-
gjuje političke tečajeve za kotare Šibenik, Sinj i Ma-
karsku, a po odazivu pristaša ovi će tečajevi biti od
velike važnosti za razvoj Hrv. Pučke Stranke, koja se
sada megju narodom lijepo širi i hvata sve čvršćeg
korijenja. Svi pristaše HPS treba da sudjeluju u ovom
radu oko reorganizacije HPS.
Predstavka Splitske Općine. Splitska Općina
uputila je jednu predstavku Ministarstvu Trgovine i In-
dustrije, u kojoj moli da se kod Ministarstva Finansija
isposluje oslobogjenje od poreza za zgrade, koje se
budu podigle u Splitu od 1916. do 1930..g. Kao raz-
log za ovo traženje oslobogjenja navodi se teško
ekonomsko stanje u Splitu i sadašnji povoljni uslovi
za razvitak-i podizanje.
Žalosna statistika. Kroz god. 1925. otrovalo se
je u Beogradu 390 djevojaka, 45 žena, 2 starice, 1
dječak i 8 muškaraca. Sve djevojke do jedne žrtve
su nevjerne ljubavi. Doista više nego žalosno !
Pisma iz naroda.
KORČULA. Zadružna Štedionica — sada jedini
aktivni novčani zavod u našem gradu — imala je u
Nedjelju 14. ov. mj. svoju glavnu godišnju skupštinu,
pak se je iz prikazanog bilanca mogao razabrati lijepi
napredak ovog mladog zavoda, tako da je za prošlu
godinu mogao dati na poslovane udijele dividendu
od 15%. U znak priznanja potvrgjeno je dosadanje
ravnateljstvo za dalnje trogodište.
Br. 12. '
Pučka kuhinja. U svrhu ublaženja. bijede,
danomice zahvaća sve to većeg maha, općinski uj
vitelj Dr. Baldo Cviličević pokrenuo je akciju za u
novljenje pučke kuhinje. Pošto općina ne može di
sebe preuzme cio trošak, pozvao je javnim ogladi
gragjanstvo, da pripomogne, pak se niadamo da &
svatko rado odazvati te doprinijeti, da se ova ple
nita ideja čim prije ostvari.
Kinematograf uspostavlja u našem gradu r
izbjeglica N. Losjakov. U tu svrhu preuregjuje se vi
megazin na obali, što su talijani podigli za vrijt
okupacije, pak ćemo tako imati lijepu prostranu dp
ranu. Treba samo preporučiti pozvanima, da dy
pripaze kakovi će se filmovi prikazivati, da ne b
mješte od koristi, na štetu.
Radio aparat dobavio je g. Leo Andreis, te
postavio u svome dućanu, pak tako imamo lijepu
godu, da svake večeri slušamo razne koncerte, of
i novosti iz svih Europskih prijestolnica, Dakle ill
napredujemo ! 3
Iz okolice NINA. Kragje po crkvama ve
su učestale, a crkve kod nas i onako siromašne, Ki
samu veljaču potradene su crkve u Ljupču, Poljici
Zatonu, Petrčanima, Dračevcu, Rožinu i još neke,
povima se još nije nikako ušlo u trag. Ovo su f
dovi demoralizacije, nestašice radnje i zarade, skuj
životnih namirnica a i blizine tugje nam _ grat
Ostale crkve ninske općine pohranile su svoje dr
cjenosti na sigurnije mjesto ili se drži straža usa
crkvama. Iza crkava došle .su na red i župn
kuće. Tako je sasma opljačkan župnik kod Gospe
Belafuže: odnesen mu je iz kuće sav živež, ng
rublje i stolni pribor. Isto tako bila je pokradel
župnička kuća u Vrsima kod Nina. Kad se uzm
obzir, kako naše svećenstvo kuburiči glađuje sa sal
njom plaćom, onda se isto može razumjeli šlo z
ove kragje. Svećenici su bačeni ma prosjački šta
vlasti spavaju.
Popravak starodrevne crkve sv. Anselma u
već je započeo. Crkva se iznutra poljepšava, obnavl
stare slike na platnu i ma zidovima. Ovogodi
proslava Gospe od Zečeva na 10. maja bit će pro$
ljena u obnovljenom Božjem hramu. Zaslugu
ovaj popravak ide bivšem nadžupniku mp. Dn A.
niću, koji je ostavio sredstva, kao i sadašnjem
župniku DnI. Nikpalju, koji revno radi za obnovu c
Vihor bure od 5. o. mj. nanio je silne štete
našim stranama. Najgore je prošao otok Vir, VW
je odnio dio krova ma svjetioniku i na župničkoj |
što iziskuje nužno brzi popravak. MČ
TREBINJE. Nogometna utakmica. U nedj
14. ov. mj. igrao je nog. Š. K. ,Eakel“_ iz Popo
(Konavle) :sa nog. Š. K. ,Sokol“ iz Trebinja: Re
tat je bio 5:0 u korist ,Sokola“; prvo poluvriji
1:0, a drugo 4:0 korneri 7:2. Sokol je posli
ovaj rezultat pomoću 6 vojnika ovog garnizona,
su igrali u Sokola a isti nijesu verificirani. Oni
inače prvoklasni igrači. Dvojica su iz Podgoril
Balšića, trojica iz Hajduka Spliiskog, a jedan iz S
Sarajevskog. Ovi igrači nijesu igrali protiv Šš. K.|
gjanskog iz Dubrovnika, kad je ovdje bio 21. II.
jer im komandant nije dozvoljavao da igraju. Pri
nici premda slabiji nijesu se privlačili u ob
već su cijelo vrijeme držali igru otvorenom. Ni
gubili glave već požrtvovno oduzimali loptu i na
vali te više puta ugrožavali gol protivnika. Je
golman nije puno vnjedio. .Tok igre je išao ve
mirno, ,Enkel“, premda. nije javni klub, isve u nj
seljaci, ipak je pokazao lijepu disciplinu i uljud
lijepog ponašanja, Sudio je predsjednik Sokola, |
je bio više za svoje. 1
vanje iskoristili slaveć Nepomuka kao heroja duhovnog
i katoličkog ubijegjenja. Borba oko Nepomuka, nas-
tavlja »Jugosl. List«, opće je poznata i vodila se je
decenijama u znaku Hus contra Nepomuk i tvori epohu
češkog vjersko-kulturnog pokreta te se je završila, kako
je poznato, pobjedom protivnika klerikalizma te se blag-
dan ovog sveca ne slavi više kao državni praznik,
a mjesto njega uveden dan Jana Husa.
Urednik je »Jugoslavenskog Lista« teško nasjeo
tom tobožnjom dobrom poznavaocu čeških prilika,
komu se je on obratio za podatke o Nepomuku, da
jadnu publiku posluži tim neprobavljivim izvješćem,
koje je u dijametralnoj opreci sa nacijonalnom povi-
jesti češkom.
Da je urednik »Jug. Lista« prolistao samo kakvi
leksikon (kao Herders' Konversations Lexikon) bio bi
se poipuno uvjerio o historičnom licu sv, J. Nepomukai
njegovom radu te bi bio sve protivno napisao o Ne-
pomuku negoli ga je izvjestio taj tobožnji dobri po-
znavalac čeških prilika.
Neumitna povijest kao ,lux veritatis“ znade nam
tačno kazati, da se je sv. Ivan Nepomuk, zaštitnik
Ceške i pravi nacijonalui svetac, rodio u gradu Nepo-
muku god. 1340, da je god. 1372 bio javni notar, a
kasnije tajnik nadbiskupa i župnik kod sv. Galla u
Pragu od 1380-90 a god, 1393 kanonik i generalni
vikar nadbisk, Ivana od Jenstein i ispovjednik kraljičin.
Njegova energična obrana prava klera služila je kralju
Vaclavu kao izlika da ga baci 20 marta 1393 u rijeku
Vitavu, te je i danas označeno mjesto na Karlovu
mostu odakle ga baciše, Ali pravi uzrok megjutim bi-
jaše čuvanje ispovjedne tajne, jer nije htio na zahtjev
kralja Vaclava očitovat tajne ispovijedi kraljice Ivanke
i tim oskvrnuti ,sigillum sacrameniale“. Samovoljna
je takogjer tvrdnja »Jug. lista«, da je kraljica pored
ostalog ispovijedila Nepomuku svoju bračnu nevjeru,
a historička je istina, da je Vaclav teško podnosio za-
klinjanja i opomene bogoljubne kraljice radi njegova
sablazniva života i zato zahtijevao najprije obećanjima
a zatim prijetnjama od sv. J. Nepomuka tajne kralji-
čine ispovijedi. Jezik Nepomuka, koji u nazočnosti
sudbenih delegata sv. Stolice poslije 300 god. iza
njegove smrti bi iznagjen svjež u grobu, časti se kao
simbol njegove-vijernosti ispovjedne tajne i zato nije
čudo, da je Benedikt XIII. 19. marta 1729. ovoga pr-
voga svjedoka pečata sakramentalnog proglasio svetim
ubrojivši ga rr zbor svetih mučenika, iza kako je bio
ispitan njegov život i utvrgjena tolika vrhunaravna
djela zagovorom njegovim postignuta.
Svakom je naobraženom Evropejcu pako poznato
kojom se strogosti vode procesi za kanonizaciju kojeg
ugodnika božijeg, jer kardinal, nazvan diabolus rotae,
koji oponira, ne pripušta i ne priznaje nijednog čina
iz Života sveca, ako nije dokazao neoprovrzivim i naj-
autentičnijim dokazima.
Stavit dakle u sumnju historičaost jednog sv. Jo-
vana Nepomuka ili nbrojit njegova djela u narodnu
legendu jest monstrum neoprostive ignorancije uzevši
u obzir da je Nepomuk živio ne u predhistorično doba
ili u kojem zakutku kruglje zemaljske nepristupačnom
kulturnom svijetu, nego u ,per excellentiam“ histo-
rično doba u jednom od najglavnijih sadašnjih kul-
kulturnih razloga ili u znaku Hus contra Nepo
turnih centara u Evropi, čiji je dan, godinu i mj
rogjenja, njegove razne službe, znamenita djela:
gova u svezi sa drugim historičnim dogogiajit
njegovu mučeničku smrt historija tačno zabilježila
Ako urednik »Jug. Lista dospije jednom u |
i obagje znamenitu katedralu sv. Vida na Hradčat
u lijepom i punom gotskom stilu, gdje se čuva i
sv. Jovana Nepomuka naići će na veličanstveni f
sv. Jov. Nepomuka od samog srebra, težak 1500)
podignut 1733.36. god. od českog naroda iz ljil
prema svomu nacijonalnom zaštitniku. A da se ti
koliko češki narod slavi svoga zaštitnika, nek s
trudi do grada Nepomuka, po kojem sv. Jovan |
ime, te će tu naći divnu crkvu sv. Jov. Nepot
sagragjenu 1686. god. na onom mjestu gdje je|
jala kuća, u kojoj se je veliki ovaj heroj-mučenik 14
e
iz života njegova i zato je shvatljivo, da ga cijeli!
narod slavi kao svoga patrona, te nema sela ni g
gdje se ne štuje njegov kip ili slika.
Naša sjeverna braća Česi imaju doista si
pravo da se bolno nasmiju, kad vide da dva jugo
venska lista udaraju nemilo u lice njihove nacijoni
povijesti. I ako su liberalni duhovi, koji su na |
proglasili dan Husa državnim blagdanom, nijes
učinili, kako piše »Jugoslavenski List«, iz vje
koji ostaje i dalje pravi macijonalni patron, vi
čisto političko-nacijonalnih razloga: Nijemci su posti
Ako naša žurnalistika želi, da bude uva
treba da se pobrine za dovoljno spremne i savji
saradnike ! Prof, M. Fabrl