Htjena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjese&no. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. zgedništio i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. “ORLOVI SMO ! (Uoči dana katoličke omladine). Od koraka onih, koji dolaze da grade i dižu, nora da se potrese ovajzemlja naša ! Od jakosti duha, žara ljubavi i veličine požrt- wovnosti njihove mora da se podigne duh, otopi ledeno srce i oslobodi sputana duša našega naroda ! Mora nastati veliki i svjetao dan, dan Orlovski. Dan našeg narodnog podignuća u pobjedi našoj. Mi za tu misao vojujemo i žrtvujemo. Za nju molimo. Ona nam je na umu svaki čas u našem životu. Veliki nas posao čeka : lučiti svjetlost od tmine. Mnogi nas još ne poznadu. A mi hoćemo da svim našim katolicima gromko zaviknemo : ne vucite jaram s nevjernicima ! (sv. Pav.) Nikada nije bilo potrebnije da se naš glas čuje i da se znade što Aoćemo i što mislimo. U nezdravoj atmosferi i rastrovanom ambi- jentu mora da tim čišća sine naša misao. Tamne osnove bezbožne liberalne družine već su počele da sputaju kršć. dušu hrvatskog naroda, ali se već čuje snažan topot mlade orlovske vojske, koja visoko diže Križ, au Križu je spas i pobjeda. Iz nepomirljivosti bezbožne družine napram svemu onomu, što nosi žig Božanstva naslućujemo, da ćemo zaći u težak boj. Svi mi očekujemo taj boj kao divan Uskrs Krista u dušama našega naroda. I mi ćemo sići u arenu kao prvi kršćani, da bijemo boj sa obrazovanim i počešljanim životinjama, što ih je odgojila liberalna kultura — bilo kao žrtve bilo kao pobjednici. Orlovi smo, vjerni sinovi hrvatskog naroda i iljedinjene jug. države, odani sinovi sv. Oca i kato- ličke crkve. naroda. Iz naroda za narod ! Djedovi naši umurali su za krst časni i slobodu zlatnu! Prvaci naši dali su život svoj za slobodu i dobro naroda kao Mahnić, Krek i Rogulja, pa i mi idemo za njima ! A što čine oni, koji nas kleveću ? Dižu silnu galamu, gaze krše. dušu našeg naroda i dobivaju masne nadnice za tu jedinu rabotu. Orlovi smo, pobornici mira, ljubavi i pravde: Nije nam nepoznata žuljava ruka našeg seljaka i crna ruka našeg radnika, t& mi smo njihova djeca, Mi ju bratski, s ljubavlju i razumijevanjem stišćemo. Mi ćemo mu donijeti pravu kršć. kulturu, ljubav u rastrovanu obitelj, stalešku slogu, kršć. socijalnu pravdu. Donijet ćemo mu sve ono što mu je odnio bezidejni liberalizam, lažni demokratizam i bezbožni socijalizam. Orlovi. smo, pa tko hoće da nas kazni za to, što smiono i otvoreno priznajemo svoja načela ? Hoće li. nam zabraniti da radimo za svoja načela ? Neka zabrane ! Mi ćemo nastaviti dvostrukom silom svoj. rad. : š Orlovi smo, vjerni sinovi.naroda i Boga. Vedra čela idemo i ničija nam milost:tte imponira osim Božje. Naši protivnici misle, da će nas progonstva uhištiti, ali nas progonstva samo jačaju da postanemo silni * Orlovi smo, najbolji tumači kršć. duše našeg . JL GE LJ ENG BE AE 4. maja 1926. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. kao orao-ptica, jer nam progonstva ne mogu oteti našeg uvjerenja. Orlovski je dan 9. svibnja ! Tada sve naše misli, sav naš rad, sve težnje i žrtve poležimo zajednički na žrtvenik velikom našem Idealu ! Bog živil -"UPAMTITE HRVATI! U cijeloj hiljadugodišnjoj slavnoj povijesti hrvat- skoga maroda nijesmo mi Hrvati možda nikada bili uvrijegjeni, kao što nas je uvrijedio svojim nekulturnim ispadom dugogodišnji premijer ove države g. Nikola Pašić. Čujte Hrvati, što o nama kaže ,sijedi državnik“: ,Hrvati su bili debeli volovi da vuku austrijske plugove i kola, pa poslije ti volovi treba da se oslo- bode i da znaju šta je sloboda“. (Iz govora N. Pašića u Glavnem Odboru N.R. S., »Hrvat« g.7. br. 1900.) Zar je hrvatski narod mogao da doživi težu uvredu ? Ne treba zaboraviti, da oma dolazi iz usta čovjeka» koji toliko godina riješava i o sudbini nas Hrvata, da dclazi iz usta šefa jedne stranke, koja vrbuje svoje pristaće i megju Hrvatima. Kakvu bijednu ulogu, ka- kovu mizersu sliku pružaju ti Hrvali! Bilo ih je i na sjednici Glavnog Odbora NRS:u Beogradu (Dr. M. Čingrii2) kada je Pašić ove riječi rekao, ali nijesu imali ni kuraže, ni snage, da protestvuju. Hoće li da pretestira g. Radić? On je po svojim zborovima kovao u zvijezde g. Pašića, slao mu je po- klonstvene telegrame, dičio se, da mu je g. Pašić šef ne samo u vladi, već i u stranci. On je cijelu snagu hrvatskeg narcda proigrao za milost ,bele brade“. Hcće li on ,jedini punopravni zastupnik + hrvatskog naroda“, kako e «on: voli mazivati, znati da dobije primiernu zadovoljštinu za ovu tešku uvredu ? Hrvati treba da odgovore na ovu uvredu. Treba da učvrste svoje redove i kao Hrvati treba da se po- brinu, da se poštivaju barem najelementarnija prava htvatskog naroda. Hrvatski marod treba da prezre one, koji su ga za šaku vlasti predali na milost i nemilost izrabljivačkom i hegemonističkom centralizmu, kojemu je g; Pašić najodličniji predstavnik. Ne budinio volovi, da se izrazimo riječima g. Pašića, koji će da tegle korupcijonistička i velikosrpska radikalska kola, a za nagradu da bičevi pucaju po našim legjima.:Ako g. Pa- šić hoće, da smo volovi, ipokažim o mu da imaino rogove. Uništenje Dalmacije. Teško da je ikad ova pokrajina proživjela crnijih dana, nego što ih sada doživljuje. Potpuna kriza rada, - slaba prodaja vina, uništenje vinograda od žiloždere i tolike druge nepogede otjerale su već veći dio pu- čanstva naših otoka u tugjinu, pa čak i u nezdravi Brazil. A što je još gore, nema još nikakova izgleda, da će se ove slabe ekonomske prilike poboljšati. Rad- nje nema, a nameti sve to jači ubijaju svaku inicija- tivu ked privatnika. Ima pak još jedna okolnost, koju je toli nemilo pogodila baš Dalmaciju. LISTA ,NEZAVISNIH HRVATA“. idati-i-njihovi jenici za općinske izbore na.16..maja 1926.“ za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik 'God. VII. Vlasnik - izdavač - urednik : Antun FIč& — Dubrovnik. Pred koje dvije godine izišao je zakon, prema kojemu strani državljani ne smiju kupovati ni zemlji- šta ni kuća za čitavih pedeset kilometara daleko od mora. Ovom je zabranom nemilo pogogjena Dalma- cija i cijelo jadransko primorje. Toliki stranci gradili bi ville, hotele, pensioni, sauatorijume itd, ali po ovom zakonu ne mogu steći pravo vlasnosti ni na našim otocima niti uzduž čitave naše obale, a kako Dalma- cija nema pedeset kilometara širine, to nijedan stranac ne može kupiti zemljišta niti graditi stana po svom : ukusu. Tako doznajemo za slučaj, da je Čehoslovačka vlada htjela osnovati u okolici Dubrovnika jedan oce- anografski biološki institut za česka sveučilišta. U tom bi zavodu sa profesorima, studentima i namještenicima bilo zaposleno preko sto osoba. I sva ta radnja nije izvedena radi spomenutog razloga. Ovaj zakon trebalo bi svakako promjenuti i iz- raditi posebni pravilnik; e da bar stranci uz stalne uvjete mogu graditi hotele, sanatorijume, ville i pan- sioni i u zapuštenoj Dalmaciji, kad domaći ne mogu, da se bar donekle pomogne ovom radišnom;, a “tako zapuštenom narodu. —ari— Megju katolicima u Smederevu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja.) _ Smederevo je lijepa varoš od 10.000 stanovnika u sjeveroistočnoj Srbiji. Jedan od najljepših gradova _srpskili,. što se tiče položaja, a.i jedan od najpromet- nijih. Smederevački vašari od davnina su na glasu, a i trgovina je tu znatna. Leži pri kraju uz visine sje- vere. Srbije, .ondje gdje počimlje plodna moravska «dolina. 1 dok je po gorama obilje vinograda, dotle meoravska dolina dava najviše žita i kukuruza u čitavoj Srbiji. Osobitu važnost Smeđerevu daje to, što se pros- tire lik uz rijeku Dunav, pak u njem stoju sve velike putničke i trgovačke lagje, koje plove Dunavom od Beča i Budimpešte: do Crnoga Mora i Carigrada. Iz Beograda plove u Smederevo dnevno dva putnička parobroda, jedan brzi veliki, a drugi manji, a ima ta- kogjer dnevni spoj i sa željeznicom i sa autom. -, Ploveći parobrodom po Dunavu romantičnom okolinom. s jedne strane srpskom a s druge banatskom, dogje se iz Beograda u Smederevo kroz 3 sata. Nakon vožnje od dva sata i po, kako se prešlo selo Grocku, opaze se već iz daljega neke starinske na pola poru- šene kule, što strše u vis i koje su megju sobom još . spojene visokim zidinama. To su bedemi starinskoga grada Smederova, jednog od nastarijih srpskih gradova. Podigao. ih je despot Gjurgje Smederovac i njegova žena Jerina, nazvana od naroda prokleta“, jer je mu- čila marod. radom, napose donašanjem kamenja za gradnju grada iz daljine, jer tu u oblizini nema ka- menja. Danas u tim kulama i megju tim zidinama vlada mrtva pustoš, dok u neposrednoj blizini vlada bujni život u novom Smederevu podignutom tik do staroga. U njemu je sijelo županije i drugih oblasti, ima četiri pravoslavne parokije, gimnaziju i druge sze 16. Niko Bogdan urar' mtaoarmmrnnraicnIiM NR tamni DEN : Kandidati .| , 17. Ivo, Fabris župnik Dubr. Zamjenici : 17. Dujepl. Rendić-Miočevićr. sav, Dub. 1. Dr. Vicko Svilokos advokat Dubr. <| 18. Niko Svilokos p. P. pom. kap; » 1. Ivo S: Bjelovučić pom. kap. Dubr. 18. Niko Grbić Marinov seljak Župa 2. Dr, Josip Posedel šk nadzor. , | 19. Rudol Ožanić trgovac ==>» 2, Vlaho Fortunić učitelj : 19. Petar Hančević seljak : 3. Dr. Baldo Martecchini liječnik, 90, Jakov Hančević posjednik Lapad 3. Lovro Welzek ravn. fin. direk. =, 20. Ivo Ledić bank. čin. Dubr. 4. Petar I. Orepić industrijalac : 21. Antun Liepopili preposit Dubr. 4. Petar Miličić p. S. posjednik Lapad 21. Stijepo Kelez Ilijin seljak = Župa 3, Andro Sambrailo p. N. seljak Župa 99. Pero Lujak, trgovac : 5. Dr. Josip Aranza dir. trg. ak. Dubr. 22. Ivo Dovranić trgovac Dubr. 6. Pero Perić, veletrgovac > "(Gruž | 23. Ivo Tonković Dubr. 6. Pero Šutić bankir E : 23. Andro Matičević trgovac : 7, Stanko-Tuškan knjigovogja Dubr. 24. Antun Mrgudić vinotržac = 7. Niko Gjik p. M. posjednik Gruž 24. Niko Jančić p. M. posjed. 3 8. Vlaho :Zec Mihov industrij. |; 95; Marin Mišić p. Iva seljak Župa 8. Luko Lukšić Simov seljak upa 25. Vinko Kapor vodit. zemljiš. " 9.-Miiller Ivo sedlar SISE 96, Abel Kukuljica drvodjelac Dubr. 9. Ivo Stjepović-Dabrović zubar Dubr. 26. Ivo Greguš p. J. obrtnik a 10, Janko Grabušić hotelijer. Gruž 97, Frano Petaus, dimnjičar 3 10. Pero Vojvodić p. F. kafanar , 27. Niko Zlovečera župnik Gruža : 11, Živko Šikić slastičar Dubr. 98. Stjepan Miličić, agronom Lapad 11. Miho: Vodnica p.V. veleposi. Gruž 28. Frano Kovačević p.N. posj. Dubr. 12. Niko Miletić p. Nika seljak Župa“ 99. Josip Petrović, (trgovac Dubr. 12. Antun Kriletić župnik: Mandaljena 29. Jerko Kovačević kateheta M 13. Špiro Savin p. Drag. trgovac Dubr. 30. Vlaho Kelez p. M. tipogr. Dubr 13. Frano Stupičić, din. fin. kon. Dubr. 30. Luka Plenković posjedni Lapad 14. «Antun 'Poković veletrgovac 31. Stijepo Batistić pom. kap. a 14. Ante Dulčić p. Iva posjed. Lapad 31. Stijepo Pendo Vlahov seljak Župa | 15. Pero Kojaković p. N. seljak Zupa 32. Stijepo Zec p. Antuna seljak Župa: .| 15. Josip Vukas bank. čin. Dubr. 32: Ivan Hure posjednik Topići Dubr. 33. Valentin Stjepčević učitelj Dubr. 16. Josip Zaninović adv. kand. — , 33. Vicko Šćuka pošt. podčin. : Dubr.