NARODNA SVIJEST ustanove. Najveći život opaža se u velikim tvornicama, napose u golemoj tvornici ,Sartida* (Srpsko akcio- narsko rudarsko topioničko industrijalno društvo) u kojoj redovito radi oko 1000 radnika, a kadgod ih bude i do tri tisuće. Glavni je akcioner te tvornice jedan Englez. Zbog te i drugih tvornica naselilo se u posljednje doba dosta katolika u Smederevo tako da njihov broj iznosi oko 300, a sa nedalekim Požarevcem i drugom okolinom ima ih možda i blizu 1000. Starosjedioca katolika je sasvim neznatan broj, dok ih je negda moralo dosta biti, jer je u Smedđerevu bilo i sijelo katoličkog biskupa, zbog česa sadašnji beogradski Nadbiskup nosi naslov takogjer i biskup smederevski, Već je dva puta te katolike u Smederevu posjetio beogradski kanonik O. Petar Vlašić, a u Nedjelju III. po Uskrsu na 25. aprila držao im u školskoj dvorani sv. Misu i propovijed. O stanju tih katolika u Sme- derevu i okolici dozmao je vaš izvjestitelj od O. Vlašića slijedeće potankosti : Katolici u Smederevu i okolici bili su od sada samo imenom katolici i ništa više, Nikakvog znaka katoličkog života nisu pokazivali. Oni su bili posvema pripušteni samima sebi, Nikada tu nijesu vigjeli kato- ličkog svećenika, kojih prije uopće nije ni bilo u Srbiji, Nikada iu nijesu čuli sv. Mise ni propovijedi, niti uji- hova djeca (ima ih 35 u pučkoj školi) znadu išta od katoličkog vjeronauka osim onih doseljenika u po- sljednje doba. Nosili su doduše djecu na krštenje preko Dunava u kat, župu Kovin (Banat) ali zbog dalečine puta i nepogode prijelaza preko Dunava nisu se više onamo za nikakvu vjersku potrebu obraćali, Pogrebe katolika obavljao je pravoslavni sveštenik na zamolbu istih ukućana. Od blagdana katoličkih svetkuju samo dva dana Božića, dva dana Uskrsa i dva dana Duhova, te ponešto Veliku Gospu. Pošto nema kat. crkve na te blagdane ili uopće ne idu u crkvu ili idu u pravoslavnu. Smederevački katolici raznovrsne su narodnosti. Osim dva ili tri starosjedioca Srba ima tu Hrvata, Slovenaca, Čeha, Nijemaca, Magjara, pak i Talijanaca i Francuza. Svi ipak razumiju hrvaiski dotično srpski. Od Hrvata ima ih iz raznih krajeva, tako iz Varaždina, iz Splita, iz Kotora it. d. a jedna obitelj (Dominković) i iz Korčule. Za sve te katolike, napose za Dalmatince bila je velika radost, kad im je došao O. Vlašić, da drži službu Božju i propovijeda. Privremeni oltar u jednoj školskoj dvorani, ustupljenoj po naregjenju Ministarstva, bio je veoma lijepo iskićen cvijećen, a dvorana ćili. mima. Za ukras oltara i dvorane najviše su se za- uzele dvije mlade korčulanke Ana i Teodora Domin- ković. Za većinu katoličke djece, pa i one odrasle, bio je to prvi put u životu, da prisustvuju sv. Misi, pak je shvatljivo bilo njihovo uzbugjenje i veselje, A i stariji su se tome puno veselili, pak izrazili želju, da se podigne u Smederevu mala crkvica, u kojoj bi se moglo češće držati služba Božija, pače i Župu ustanoviti, Nade je, da će se ta želja kroz kratko vrijeme ostvariti, jer je to veoma potrebno, a u tom pravcu već su po- duzeti koraci. Mora se i ovdje istaknuti lijepu susretljivost sa sirane pravoslavnog svećenstva i učiteljstva kao i na- čelnika u Smedđerevu, koji su u svemu bili pri ruci O. Vlašiću a i za dalje obećali svoju pripomoć u okupljanju katolika. Narod Smederevački, ne vigjevši nikad prije katoličkog redovnika, gledali su iz početka O. Vlašića s nekim začugjenjem. Bio se pače prosuo glas da je došao neki »kalugjer sa svete gore Atosa“; no brzo su promijenili mišljenje, kad su vigjeli da taj »kalugjer“ nema ni brade ni brkova, Kad su puk do- znali, da je to katolički svećenik koji je došao iz Du- _ brovnika, bili su puni poštovanja prema njemu, jer je _ kod Srba Dubrovnik svuda u velikoj cijeni kao jedan od najdrevnijih i najkulturnijih gradova u Jugoslaviji, _ pak svugdje s poštovanjem o njemu govore. — F. B. Putnicima za Ameriku i Australiju Parobrodi društva“ »Navigazione Generale Italiana“ podržavaju sedmične najbrže i najudobnije veze sa svim lavnim O Amerika i Australije. Posebna i jesečna izravna pruga za Peru i Chile, — Besplatne upute iseljenicima daje F. Jančić, z. , Transoceanika“ Jugosl. d. d. (prije Putnički Ured Jadranske Banke), "Dubrovnik, ul. Izmegju Polača br. 341, ; Okriće sredovječnog groblja u Dubrovniku. Petnaestog vijeka, i to baš 1463. g. mjeseca juna, bijaše taka bjesomučna strava zavladala cijelim Dubrovnikom pred pogibijom od silnih Osmanlija, da prema njoj strah Dubrovnika u velikom svjetskom ratu od 1914. do 1918. godine ne bijaše no blijeda sjena. Turci gorepomenute godine bijahu osvojili Bosnu. Tada dubrovačka vlastela, strepeći da će Turci navaliti i na Dubrovnik, bijahu odmah na čistu, da bi republika kroz malo dana bila na skončanju. Da tu krajnju nesreću odvrati od grada, sastade se dubro- vački senat pod knezom Jakobom Gundulićem 16. juna u vijeće, te pod dojmom strave odluči, da se odmah sutradan počnu rušiti sve kuće na Pilama, iza grada i na Pločama, pod prijetnjom globe od 100 dukata svakome od kućevlasnika, koji ne bi odmah započeo rušenjem, obvezujući ih ujedno, da do sutradan do podne svaki od njih ima javiti knezu i malome vijeću, ako bi bio u nemogućnosti rušenja, u svrhu da tada može sama općina na vrijeme to izvršiti. Još bi odlučeno, da općina uzime sebi kamenje, crijepove i drva, jer je to sve služilo za neminovno utvrgjenje gradskih zidina i vrata. Odluči se nadalje, da se sruše crkve: sv. Katarine, sv. Lazara, Ivana, Tome i Gjurgja; da se pokvare, ili napune zemljom, sve gustijerne u Rijeci, u Gružu, na Pilama i na Pločama, da ne bi Turci, ako bi došli, imali zaklona i vode za piće. Još senat odluči, da se pošalje po moru jedan vlastelin, da skupi sve dubrovačke ribare po Dalmaciji pod zapelom veleizdajstva i gubitka imanja, a tako isto da se prinudi i sve druge lagje, da dogju u Dubrovnik, jer se je radilo o obrani grada. Tako mnoštvo Dubrovčana zdvora morade se zbiti u gradu, te nastade strašna bijeda i nevolja. Kamenjem porušenih kuća gradile su se gradske utvrde, a otpatcima tog kamenja, gradivom kopanja gradskog rova (posata) i zemljom bi zatrpano staro dubrovačko groblje iza grada; groblje, koje je po svoj prilici postojalo već 14. v., i na kojemu najmlagji grob bijaše bar od one kobne 1463. g. Da je tu postojalo groblje, zaboravi se tečajem vremena, tako da mnogo kašnje bi dopušteno Izraelićanima, da sahranjuju na tome mjestu svoje mrtve. Izraelićani malo prije sadašnjega vremena prenesoše grobne ploče i kosti svojih pokojnika u novo groblje na Boninovu, kako mi svi dobro znamo. Ovih dana prigodom iskopavanja dogje na vidjelo staro ovo kršćansko groblje. U njemu je 11 ploča sa natpisima, jedna sa slavenskim grbom; na pločama su spomenuta imena trgovaca i industrijalaca; imena ljudi, kojim se po jednoj arhivskoj knjizi našlo kuća poviše Prijekoga ; ljudi, kojih se imena nalaze u testamentima, sve ljudi čisto slavenske krvi sa narodnim imenima i prezi- menima. Ovo groblje, zatrpano god 1463. sada nakon toliko vijekova jednim slučajem otkriveno baš nakon 463 godine, jest zorni dokaz dubrovačke poznate, i one još nepoznate istorije. Dubrovčani svih slojeva, svjetovnjaci i crkovnjaci, kupe se oko toga groblja, da radoznalo i sa pijetetom vide ostatke svojih pregja prošlih vijekova prije propasti bosanskog kraljevstva. Pisma iz naroda. KORČULA. Raspis općinskih izbora prouzrokovao je i kod nas življe gibanje, osobito kod pristaša Ra- dićeve i Pribićevićeve_ partije, koje ć: se i ovom pri- godom takmili. Bačena je bila ideja, da se stupi složao na izbore sa samom jednom listom, u kojoj bi bile zastupane sve stranke razmjerno, ali je ta ideja propala, pak ćemo regbi imati dvije liste i to s jedne strane Radićeve partije, koja računa na sigurnu apsolutnu većinu, a s druge strane udruženi samostalai demo- krati i radikali koji računaju na jednu trećinu vijećnika. Ostale stranke neće zasebno istupati, Za ispravak iz- bornih spiskova prikazano je svega 80 utoka. Zivi čagalj (canis lupus) uhvaćen je otrag ne- koliko dana u stupici u predjelu ispod sv. Aatuna te otpreljen u Split na zoološki vrt, Čagalja ima kod nas i na susljednom Pelješcu dosta, Za ljetnih večeri čuje se njihovo zavijanje, osobito kad zvoni zvono ili zviždi parobrod a veoma je teško živog uhvatiti, pak i u stupici, jer kad se uhvati, on znade da se oslobodi pregrizavši sebi nogu. Za ljude nije toliko opasan, jer ga je lako zastrašiti, ali mnanaša dosta štete sitnom blagu, kojeg kolje i krv pije. “= Preuregjena sakristija. Zauzimanjem i neumor- nim nastojanjem našeg agilnog opata preč. Dn. Maša Bodulića preuregjuje se sakristija u našoj starinskoj zbornoj crkvi matici postavljanjem novih klupa i sprema, što je bilo neophodno potrebito, jer dosadanje od zuba vremena istrošene, Osobita je zasluga preč. Bodulića za našu crkvu, jer je znao da je u najkritičnije dol ne samo izbavi od očite financijalne propasti, lego i je lijepo uzdrži i podigne, te je do sada tolike pi pravke i nabave izvršio, a uvjereni smo, da on nei mirovati, dok je ne povrati na slaru slavu i sja U tom cilju neka mu Bog bude u pomoći. PRIDVORJE. Katol. Orao počeo je već da ši svoja krila sve do ispod Sniježnice do našeg Pridvorji Ša osnutkom Orla Pridvorje dobiva u svojoj sredin jedno dobro omladinsko-kulturno društvo, kakvog nem ni jedno mjesto u Konavlima. Orao ima lijepi pro gram, jaku centralu u Zagrebu i dobro provedenu o: ganizaciju po svim hrvatskim zemljama, a to nam | zalog da ćemo i mi ovdje uspjeti, Skupilo se nas pri ličan broj mladosti i hoćemo da radimo na zdravin načelima, da time pokažemo, kako se mladost da za grijati za sve ono, što je lijepo i plemenito samo kad ima ko da joj pokaže put i da je poduči, Osnutal našeg društva imame da zahvalimo našem radinom veleč, Niku Kusaliću, koji je ustrajno rušio sve pred rasude o orlovskom društvu. Konačni osnutak društva neka mu bude kao zaslužena zadovoljština. Već dn 24. 1, ov. god. održali smo konstituirajuću skupštinu, izabrali privremeni odbor i odmah poslali pravila vla stima na potvrdu. Ovih smo dana dobili potvrgjem pravila, a 18. ov. mj. održali glavnu skupštinu u pri. sutuosti irojice delegata orlovskog povjereništva iz Dubrovnika. Skupština je tekla u redu, raspravljali smo i o društvenoj čitaonici i knjižnici, na što polažem, posebnu važnost za naše Pridvorje. Drustvene prosto. rije već imamo što moramo zahvaliti našem prijatelju g. Čagalj. U odbor su izabrani kao presi. br. B. Le venta, tad za ostala mjesta vIč, N. Kasalić, I. Dimnić, M. Caput i J. Zlovečera. Dao Bog, da naš Orao -što bolje uspije, te da se i druga konavoska sela povedu za nama. — Bog živi! Orao ispod Sniježnice, KOTOR. Popravak orgulja. Poslije dugogodišnje šutnje napokon su na 30. aprila o. g. zaigrale orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Klare i milozvučnim svojim glasom razigraše srca pobožnog naroda, koji je pri- sustvovao pjevanoj sv. Misi. Orgalje su bile simještene još otrag 24 godine, ali od početka uvijek slabe, Svako malo pojavljaše se na njima sada jedna sada druga pogrješka, tako da uz sav trošak i popravljanje bile su napokon zapuštene. Doznavši mp. mjesni starješina samostana O, Benveaut Rode za glasovitog graditelja orgulja iz Požege g. Venćeslava Holoba, koji je po- pravio orgulje i kod sv. Vlaha u Dubrovniku, pozove ga u Kotor prošlog Prosinca i ugovoriše za popravak. G. je Holob dovršio radnju popravka, koju bi se ra- dije moglo nazvati upostavljenje novih, nego popravak starih orgulja, preko svakog je očekivanja. Dok se pri- jatelji vesele i čestilaju našim OO. franjevcima, izra- zuju pohvalu gospodinu graditelju orgulja Venćeslavu Holobu na njegovom savjesnomi, požrtvovnom i uprav majstorskom radu. Preporuča se g. Holoba svim žup- nim i samostanskim crkvama bilo za izgradnju novih bilo za popravljenje starih orgulja, harmonija itd. jer bezdvojbeno nit umjerenijeg u cijenama, nit savjesni- jeg u radnji, neće naći na daleko od g. Holoba, Ne treba se više obraćati u tugjini strancima, kad kod kuće imamo tako vrsna majstora, da se njime možemo dičiti i ponositi, Isti popravlja i orgulje u crkvi sv, Tripuna. Iz KONAVALA. Našla smrt u bunaru. U srijedu | 21. aprila dogodio se je nemili slučaj u mjestu Du- navima. Stane Primić Gajeva djevojčica od 16 god. ; otišla oko podne na puč da opere žućenicu, ali se | nesretnim slučajem svali u puč, koji je uzak a dubok | te u njemu nagje smit. Ukućani opazili oko 6 sati. uveče, da Stane nema, stadoše je dozivati i tražiti te. je nagjoše mrtvu u puču. Ovaj nemili dogogiaj sva-. koga se duboko dirnuo. Uoči Gjurgjevdana bila je. pokopana uz brojno saučešće naroda. Čudna magla. U Nedjelju na Markov dan južni vjetar donio čudnu maglu, koja je po stablima ostav- . ljala neku prašinu osobito u mjestima izloženim prema | jugu. Računa se, da je ta magla dim sa vulkana Vezuva. Proljeina ženska moda i ove godine imade naravno svoju devizu, »trodjelna“ haljina. — Vrlo zanimive slike.i nalazimo o tome u broju 12, časopi bavu i kućanstvo , Ženski List“ nom dijelu zbilja svestra štiva i lijepih slika gradnu zagonetku; vrlo zgo se u Zagrebu, Samostanska ul, 2. Koji je u svom mod- koja glasi lačenja 4 za modu, za- Kraj ostalog zanimivog 1 broj imade još i veliku ma- | oja će odgonetače obradovati sa | iranim darovima. — Uprava lista nalazi