Bokeški srez
Kotor
Radikali 235 (6), Radničko-Seljačka 41 (2), Ne-
odvisni gragjani 134 (3), Hrv. selj. str. 33 (O), Složni
Hrv. 271 (6).
Grbalj
Narodna lista 204 (6), Srpska stranka 226 (7), Za
unapredak općine 114 (4)
Dobrota
Seljačka radnička 45 (3), Jug. demokr. 48 (3),
Gragjani 83 (9).
Tivat
Narodni sporazum 81 (4), Jugosl. demokr. 158
(8), Vanstranačka 89 (9).
Lastva
Napredak Lastve 81 (4), Složni Hrvati 70 (8)
Napredni. 21 (0).
Prčanj
Zajednica 75 (8), Hrv. selj. stranka 34 (2).
U Krtolima, Risnu, Perastu, Mulu i Stolivu bila
je samo jedna lista.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Graditelj orgulja g. Venceslav Holub
(a ne Holob, kako je pogrješno stalo u pregjašnjem
dopisu) ostaje u našem gradu sve do konca lipnja,
pak evo lijepe zgode ne samo crkovinarstvima, da
poprave solidno orgulje, već i privatnicima, da dadu
udesiti (akordati) glasovire i harmonijume.
Dubrovačka Filharmonija bila je u našem gradu
rado očekivana, jer se kod nas još dobro gaji muzika.
Dvorana ,Dojmi“ bila je dupkom puna, mnogi nijesu
mogli naći mjesta te su stali u bašći ispred kafane.
Filharmonija je izvela svoj lijepi i bogati program na
opće zadovoljstvo i naišla na odobravanje i burne
aplauze. Željeli bi češće imali ovalov umjetnički uži-
tak, pak dok zahvaljujemo na ovom posjetu kličemo :
,Do skorog vigjenja“.
SPLIT. + Otac Vinko Draganja. Kroz malo dana
smrt je oduzela dominikanskoj provinciji u Dalmaciji i
drugog člana u osobi O. V. Draganje u 70 god. života.
Nenadna smrt pokosi ovog pravog asketu. Ko ga je
poznavao, vidio je u crtama njegovog lica pravog
sredovječnog redovnika-umjetnika. On, kao učenik
umjetničke škole u Firenci, upoznao se je sa duhom
velikog i orentinskog propovjednika i reformatora Savo-
narole, na čiju se obranu kašnje podigao u dugom
nizu članaka u tadašnjoj »Gospinoj Krunici«. Premda
mu je u Firenci bila dobro poznata Angjelikova ide-
alistička škola i drugih Savonarolinih učenika, ipak
je on u svojim slikama više realist. U apoteozi Roza-
rija, koja se nalazi u kapeli dominikanske crkve u
Splitu, hotio je da osobito istakne nošnju dalmatin-
skog zagorja. Naslikao je nekoliko crkvenih slika,
a lijepi broj što viših, što manjih različitiog sujeta
kao i portreta. — Pokojnik je veći dio svog života
sproveo u Splitu, gdje je i ugledao svijeilo Božje 20.
februara 1856. Bio je tu jednom i starješina samostana.
Bio je uzor redovnik i ljubezan brat. Uz kist, bila mu
je i knjiga u ruci, jer je bio prožet dominikanskim
duhom, kojega je vidio realizirana u svom idealu re-
dovnika Savonaroli. — Smrt mu nije dala da dovrši
započetu radnju Gospe od Rozarija za zagrebačku
dominikansku kapelu. Vječni mu pokoj.
Iz okolice NINA. O proslavi Gospe od Zečeva.
Od davnih vremena drevni Nin — taj jednoć prijestolni
grad neumrlih Tomislava, Zvonimira, Krešimira, žu-
pana Godislava, vrlih pobornika staroslovenske službe
Božje biskupa Grgura Dobre i Teodosija, časti vanred-
nim načinom BI. Gospu, a od 410 ravnih godina po-
čeo častiti Njen čudotvorni starinski kip pod naslovom
SVETI ANDRIJA (ostrvo).
Aadrija je sveti u pučini,
Od Lopudskih daleko ribara ;
Tu kalugjer baš pokoru čini,
Bez podruma i žitna kambara ;
Ali pjesme stihijama stvara,
Duša mu je vazda na visini,
Na otaru i sebe prigara,
Samom Bogu služi na istini.
Vetraniću Mavro kalugjere,
Benedikta Svetog kalopere,
Tvoje pjesme sa Svetog Audrije,
Gdjeno more s krajem se pobije
I temelje Remeti odere,
: Zrcalo su slovinstva i vjere.
6. V. 1926. Iz ,Dubravčica“
: : Vida V. Vukasovića,
NARODNA SVIJEST a
Gospe od Zečeva po crkvici — u staro doba uz samo-
stan Pavlinaca — Gospinoga prikazanja na istoimenom
poluotočiću na našem plavom Jadranu. — Naš drevni
nadžupski Nin i ove se je godine dolično pripravio
krasnim bojadisanjem i popravljanjem plafonskih plat-
nenih slika glavne crkve i Gospine kapele troškom od
95 tisuća dinara po vrlom slikaru bratu iz Slavonije.
U Nedjelju 9. V. poslije podne bio je ganutljivi pre-
nos ophodom Gospinog kipa iz njene kapele kroz
gradske nakićene ulice do glavne crkve. Poslije
sunčanog zapada zadivile su svijet veoma uspjele
umijetne vatre pirotehničara g. Sangulina iz Lukorana.
— U ponedjelnik prosni 10. MU jna pravi dan Ze-
čeva poslije više tihih sv. Misa presvijetli naš Biskup
upravitelj, taj gorljivi bogoljubnik našeg svetišta, koji
evo već treća godina da naročito hodočasti, Dr. Jero-
nim Mileta svečano je pontiticirao uz podvorbu 17
svećenika. Krasno i pravo pučko pohvalno slovo držao
je mp. Dn. Šime Stipčević župnik Pašmana. Poslije
pontilikala razvila se ganutljiva i jedina u sjevernoj
Dalmaciji procesija sa Gospinim kipom, ispod kojega
je klečalo na hiljade pobožnog uaroda. Oko 1 sat po
podne naročitim brodom, koga je pratio veliki broj is-
kićenih jedrilica, prenešen je Gospin kip na zečevski
poluotok, gdje je bila pjevana misa i propovijed. Za
prenosa narod je po starom običaju gazio po moru i
umivao se. Oko 5 sati ophod se je povratio u Nin i
narod se stao razilaziti. Računa se da je bilo na pro-
štenju 8—6000 naroda, a bilo bi ih puno više, da nije
prijetila kiša i da narod ne bije siromaštvo i skupoća.
Da je ova lijepa svečanost ispala na svačije zadovolj-
stvo mnogo je doprinio i nadžunik Nina preč. Dn.
Ivan Nikpalj. Meo:
+ Ivan Radeljak, naš domorodac preminuo je
7. IV. o. g. u Rosario de Santa Fe u 56. god. života.
Pokojnik je mnogo radio za narodno osvješćivanje
naših iseljenika u Argentini i za dugi niz godina bio
upraviteljem , Zajednice“ te osnovao više hrvatskih
društava. Megju iseljenicima uživao je najveći ugled,
pak su mu iskazati najveće počasli prigodom sprovoda.
Vrlem ovom rodoljubu, revnom katoliku vječna slava |
O vrlom ovom pokojniku primili smo i ovaj do-
pis iz Choveta (juž. Amerika): Na 7 aprila ispustio
je svoju plemenitu dušu čestiti Hrvat-Jugoslaven gosp.
Ivan Radeljak u 36 god. života, urednik i vlasnik ise-
ljeničkog hrvatskog glasila »Zajednice«. Pred 15 godina
kada je stigao iz Chile, preuzeo je uredništvo i upravu
lista, a nakon 5 godina postao vlasnik istoga. Od
tada se znade za hrvatsko ime u našoj koloniji. Velike
su i neprocijenjene zasluge pokojnog Radeljaka za naše
iseljenike, jer je isti organizirao Hrvatski Savez godine
1913, zatim je dao inicijativu za priregjivanje hrvatsko-
slavenskih pučkih zabava ili ,romerias croato-eslavas“.
Više je doprinio sa svojim neumornim radom, nego li
mnogi naši kapitaliste, koji nijesu imali razumijevanja
niti volje za podupiranje nacionalno-kulturnih ustanova.
Uvijek je zagovarao i propovijedao bratstvo i jedinstvo
troimenoga naroda, kao što i jednakopravnost Hrvata
i Srba, jer je u tomu nazrijevao spas i blagostanje
velike i ujedinjene majke Jugoslavije. Svi Hrvati, na-
stanjeni u ovoj zemlji, žale za pokojnikom, osim ne-
kolicine orjunaša. Najviše ga pak žali i oplakuje
njegova ucviljena obitelj, kojoj izrazujem moje najiskre-
nije saučešće zbog nesreće, koja ih je zadesila. Vjeruj
nam pokojniče Ivane, da ćemo i poslije tvoje smrti
ostati vjerni tvojim načelima to jest dobri Hrvati i
Jugoslaveni. Neka ti je laka ova tugia, ali ipak gosto-
ljubiva zemlja, a megju nama najljepša uspomena.
Nije ti bilo odregjeno, jer je tako sudba htjela i nažalost
se neće obistiniti ona našega velikoga Preradovića :
,U tvom polju daj mu groba, tvojim cvijećem grob
mu kiti“, — Uz hrvatski pozdrav bilježim se
Nikola Anković.
Br. 20.
Gospodin Antun Fi&, urednik »Narodne Svijesti«
Dubrovnik. |:
Na osnovu čl. 26. i 27, ,Zakona o štampi“ |
(Služb. Nov. 173. od 8. avg. 1995.) izvolite u Vašem
listu, na opovrgavanje neistinitih tvrdnja iznesenih u
dopisu iz Makarske pod naslovom ,Osugjeni Orjunaši“,
u rubrici , Pisma iz naroda“ sa potpisom Makaranir,
odštampanom u br. 17, »Narodne Svijesti« od 27.
aprila 1926., na drugoj strani, treći stupac, u istom
dijelu noviue i istim slovima, u prvom ili drugom
narednom broju ili najdalje u roku od dva dana po
prijemu, odštampati ovu
Ispravku:
Osuda u kaznenoj parnici Vr 40/23., protiv Bu-
šelića i drugova, nije pravomoćua, jer je obrana pri-
kazala ništovnu žalbu. Megjutim, i ta osuda prvog
stepena riješava oplučene svake krivine u pogledu
skoro svih tačaka optužnice, koji se odnose na _goli-
tičko djelovanje P. T. fra Petra Glavaša, župnika u
Tučepima. Prema toj osudi i njenom obrazloženju,
obrana je uspjela u dokazu istine: da je ira P. Glavaš
dijelio djeci brošire sa slikom Franz Josepha; da je |
djeci, u crkvi, pri prvoj pričesti, skidao jugoslovenske
vrpce; da se je demonstrativno udaljio iz crkve prili-
kom pjevanja drž. himne ; da je u crkvi pozivao narod [
na: osvetu ; i da je prijetio revolverom u ruci. Optuže-
nici su osugjeni zbog nekih tvrdnja, koje se odnose |
poglavito na porodični i privatni život P. T. ira Petra
Glavaša. O takovim tvrdnjama sudski senat nije do- |:
zvolio dokaz istine, u koliko je smatrao da je po zakonu
nepripustiv, pa je odbio predloge obrane, kojima je
obrana htjela, na osnovu pravomoćoih kazaenih osuda, [|
da odnosne tvrdnje optuženika dokaže kao istinite, [-
Uostalom, ta je stvar još sub judice i o tome se još|
za sada ne može da piše. I
Nije istina da je Dr. Šimunić nazvao javno daj
je obrana D.ra Leontića ,kukavna obrana“. Za tu or-(|
dinarnu klevetu, kao i za oslale lične uvrijede menif
nanesene, prikazao sam tužbu sudu protiv odgovornog B
urednika i izdavača, naročito s razloga što me se ul
tom dopisu neosnovano napada, iako sam parnici pri-
stupio u posljednjoj njeuoj fizi, na poziv optuženika,
u svojstvu njihova branitelja, po svojoj profesijonalnoj| i
dužnosti, tako da moja ličnost nema nikakve veze sal
predmetom parnice, koja je zametnuta g. 1923., daktefi:
dvije godine prije mog odlaska u Split. |
Dr. Ljubo Leontić, advokat u Splitufi:
|
Zdrava djeca su sreća majke
Sa priopćenjem ovoga svjetskoga djela sa divnim
slikama o postupku sa djecom počimlje »Ženski Listi
u svome novome za koji dan izlažčćem broju; te li
bilo poželjno da svaka žena i djevojka pravodobi
nom pretplatom e daljnje brojeve; :
naročitih novčanik“ žrtava, budući je pretplata samo 48
Dinara na četWrt godine. Novi broj povrh toga i kraj E
bogatog dnog dijela, kućnih radova i savjeta sadržaj
će pila zbirku posve novih zanimivih rubrika
Uprava nalazi se u Zagrebu, Samostanska ulica 2:1
927
ZETI
Papirnica fem. god. \
ISS. nasli
DU BROVNI K ol
č i Jrgovačkih knjisa A
o Zibora za tancesrijaj
od
Poćdfe oskovčeka £ D788
O. DAKSA.
Na Daksi je drevna zadužbina,
Uz crkvu je i manastir bio,
Što je s Dražom Pigjin priložio,
A da bude fratrima baština.
Utječe se Bogu pristojbina ;
Vlastelin je pokoru svršio,
,Suze Sina Rasipnog“ složio,
Gundulića časti domovina !
Male Braće otok je zavjeta,
Puk tu štuje Jezusa Propeta
I majku mu Djevicu Mariju,
Put od križa suzice obliju.,. —
Pod Poljakom Poninskim procvjeta,
Galjuf Mato goji ga opeta.
7. V. 1926. Iz ,Dubravčica“
Vida V. Vukasovića.
LOVRJENAC.
Div stravičan stoluje na hridi,
Dubrovačkih stražanin bedema,
More gleda, a i goru vidi,
Lovrjenac je tvrgjava golema.
Mleci, duša otajna ne drijema,
Izdajstva se pakljena ne stidi,
Tanku kulu na Dubrovnik sprema,
Al prevara sveću se ne svidi,
Desnicom nas hrabreno obrani
I Mlečiće u bijegu izrani,
Oko crkve tvrgju Grad sagradi.
Na umu je svegi Lovrjenac vladi,
Uz vijekove u srcu ga hrani...
A sad? Tu se legu morovrani
20, II, 1926. Iz ,Dubravčica“
Vida V. Vukasovii