Poštarina

 

plaćena u gotovu.

Natodna

 

 

ODESA 0
M 26. maja 1926.

si dić

Svijesi

God. VII.

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Cljena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

Vlasnik - izdavač - urednik :
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) —

Dubrovnik

 

Sastanak hrvatskoga katoličkoga gjaštva

u Dubrovniku dne 22. do 25. jula 1926.

Jugoslavenska Katolička Gjačka Liga priregjuje
dne 22, do 25. srpnja o. g. sastanak katoličkoga gja-
štiva u Dubrovniku. Cilj sastanka jest, da dobro pre-
irese sve savremene potrebe u prvome redu hrvatskoga
katoličkoga gjačkoga pokreta. Da osvježi ideologiju
katoličkoga pokreta megju gjaštvom i da udari čvrste
smjernice za budućnost. Napokon da učvrsti što više
gjačku organizaciju. !

Program sastanka. |

Četvitak 22. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv.
misa i propovijed. Za propovijed je zamoljen provin-

| cijal dubrovački o, fra. A, Juničić, 8 sati: Doručak.
| 8 sati: Cilj i smisao katoličkoga gjačkoga pokreta. Re-
| ferira g. dr. Ljubomir Maraković, 12 i pol sati: ručak.
| Poslije podne. 5 do 7 sati: srednjoškolsko zborovanje,
posebno za muške i posebno za ženske. Na muškome
| referira srednjoškolski sekretar Jun. Kat. Gjačke Lige
i Stanko Šarac, stud. jur.: Srednjoškolske organizacije i
| Liga, a drug Ivo Bogdan, srednjoškolac: Srednjoškol-
| ski literarni listovi.

Petak 23. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv.

 

   
 
 
   
  
   
   
  
 
    
 
 
    
  
  
 
  
   
  
  
  

| koga pokreta. Referira g, Petar Crgec. Osim toga za-
| moljen je za jedan refe#at filozofsku apostolskoga sa-
| držaja mnp. o. fra Urban Talija, gvardijan samostana
"Male braće u Dubrovniku. 10 sati: skupno razledanje
grada i njegovih znamenitosti. 12 i pol sati: ručak.
| Poslije podne 5 do 7 sati: srednjoškolsko zborovanje,
| kao prvi dan. Na muškome referira urednik »Luči«
| Stanko Kljajo, stud. jur.: Historijat i savremena zadaća
(»Luči«. Zatim govori M. Ujević, cand. phil. : Ideja
| Domagoja.)

Subota 24. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv.
misa, Doručak, 8 sati: Važnost sccijalnoga odgoja za
katoličko društvo. Referira dr. Velimir Deželić ml. Ći-
rlometodska ideja i katoličko gjaštvo, referira vlč. g.

o Bučić. Poslije podne. 5 do 7 sati. Zborovanje J.K.
|A. prosvjetnoga društva »Pavlinović« i »Posestrimstva«.
Nedjelja 25. srpnja. Prije podne. Ujutro: ispovi-
jed. U 8 sati svečana sv. misa i pričest. Iza toga prije
\i poslije podne izleti u dubrovačku okolicu. Na večer:
komers.
Referate za žensko srednjoškolsko zborovanje dne
22. i 23, srpnja objavit ćemo, čim se definitivno od-
| rede referentice.
= Stan i hrana. Za stan i hranu poskrbit će se
3 ipremni odbor u Dubrovniku. Za stan i hranu plaćat
će učesnici Din. 10 dnevno.
a Popust na željeznicama i parobrodima. Upravni
odbor J. K. Di. Lige isposlovao je kod ministarstva
saobraćaja 50% popusta za vožnju na željeznicama za
M sve djake učesnike sastanka (Riješenje min. saobraćaja
jod 8. V. 1926. br. 13.284 1926). Upozoravamo, da

 

 

 
  
 
 

| misa. Doručak. 8 sati: Nacionalna ideologija katolič-'

M svaki polaznik na sastanak ima na polaznoj stanici :

izvadili cijelu voznu kartu, koja će mu onda vrijediti
kao retur karta i za povratak, U svrhu legitimiranja
za pola vezne cijene opskrbit će pripravni odbor učes-
nike potrebitim iskaznicama, Popust na željeznicama
vrijedi od 20. do uključivo 30. jula.

Radi se oko toga, da se dobije popusti na pru-
gama Dubrovačke i Jadranske plovidbe, O tome ćemo
dati naknadno obavijest. Za svaki slučaj neka oni, koji
misle ići jadranskom prugom, uzmu u obzir željeznicu
Zagreb-Split i onda parobrodom Split-Dubrovnik. .

S obzirom na 50% popust na željeznicama ne će
putni troškovi ni iz najudaljenijih krajeva biti preveliki,

Prijavljivanje učesnika. U svrhu uspješne i brze
organizacije sastanka apsolutno je nužno, da se svi
učesnici sastanka što prije najave, a najkasnije do 15.
juna o. g. Sve prijave treba slati na ovu adresu: O.
Bonifacije Perović, Samostan Male Braće, Dubrovnik.
Svaki, koji se prijavljuje, neka maznači_ točno svoju
adresu. Djaci neka naznače uz sadašnju adresu u mjestu
škole i kasniju ferijalnu adresu u svrhu eventualnih
kasnijih informacija. Pozivamo sve djaštvo i druge pri-
jatelje katoličkoga djačkoga pokreta, da prijave svoje
učestvovanje na tome sastanku, za koji vlađa svuda
veliko raspoloženje i jaki interes.

Jugosl. Katol, Djačka Liga.

 

Londonski ,,The Universe“ o Radiću.

U Londonskom katoličkom dnevniku »The Uni-
verse“ od 16. aprila izašao je ovaj članak:
»Radić i Jugoslavenski konkordat. — Katolici
isključeni iz Vlade. — Kobno djelovanje otpadnika.
Političke promjene u Jugoslaviji nijesu utjecale
na ravnotežje Katoličkog života. u prijestolnici, Uskrsna
procesija Svetog Otajstva na“ Vellkoj Suboti popodne
nadmašala je one pregjašnjih godina u veličini i sjaju.
Beogradski General-Vikar, Mgr. Gecan, nosio je sv
Ostiju, a neposredno iza nebnice slijedio je Papinski
Nuncij Mgr. Pellegrinetti na «čelu katoličkih članova
Diplomatskog Kora, predstavnika Vlade te visokih po-
morskih i vojničkih dostojanstvenika.
Jedno odijeljenje vojske bijaše na kraju, a pošto
u Srbiji nema javnih svečanosti bez vojničke počasti,
prije i poslije svečanog Blagoslova slijedila je pucajava.
Radić zabranjuje ,popovsku lukavštinu“.
»Neuračunljivi Radić“, iza kako je prouzrokovao
krizu Uskrsne Vlade, ostaje na svom mjestu kao Mi-
nistar Prosvjete u malo promjenjenoj srpsko-hrvatskoj
Koaliciji, u kojoj je veteranskog Predsjednika Pašića
naslijedio jedan od njegovih pristaša, g. Uzunović,
Bila je uvijek želja Krune, da bi takogjer i Slovenci
sudjelovali u Vladi, ali se je Radić još jednoć izjavio
žestoko protivan da sudjeluje sa bilo kojom formom
»popovške-lukavštine“.
Najveća stranka u Sloveniji, koju vodi Dr. Koro-
šec, ima svoj program na osnovi katoličkih načela, a
neki od njezinih najsjajnih ljudi, osim vogje, su sve-

ćevici. Radić izjavljuje, da kad bi Dr. Korošec ušao u
Vladu, Konkordat bi bio odmah potpisan, a ovomu
se je ou protivio uvijek, otkad je bio pušten iz tam-
nice lanjske godine, te po želji hrvatske većine dobio
mjesto u Vladi, Činjen'ca da je isti Radićev plaćenik
i savjetnik otpadnik svećenik ide daleko te pokazuje
zašto je Katolička Crkva u Jugoslaviji imala da svlada
više poteškoća i da se opire većim zaprekama nego li
u danima, kad nije bilo hrvatskog sudjelovanja u dr-
žavnim poslima,
Množina antiklerikalaca.

Katolici grčkog obreda u Bosni i u južnoj Srbiji
trpjeli su od mjesnih presuda i nepravda; a imićenje
u Dalmaciji zadobilo je nekoliko otpadnika. Bez ma-
pora i utjecaja vogja Hrvatske Pučke Stranke, Dra Šim-
raka i Barića, općenito štovanih poradi njihovog po-
štenja, ne bi bilo pomoći za takove zlorabe. Dr. Šim-
rak, on isli Grčko-Katolički svećenik, razjasnio je stvar
Ministru Vjere g. Trifunoviću, i u tomu ima već jedno
poboljšanje. Nesrećom, ipak, Hrvatska Pućka Stranka
je bez jednog mandata, i ono šesdeset Hrvata, kojih
je Hrvatska poslala u Beogradsku Skupštinu, općenito
su poznati antiklerikalci.

 

Iz katoličkog života u Beogradu.
Od našeg beogradskog izvjestitelja.

1. Prva Pričest. Na Spasovdan bila je prva Pri-
čest 65 djece, većinom učenika osnovne škole, U pri-
sutnosti n ihovih roditelja i drugih vjernika obavio se
je taj sveti čin svečanim načinom. Pričestio ih je sam
preuzv. Papinski Nuncij Msgr. Pellegrinetti, a kratki
govor održao kateheta Dr. Magjerac. Poslije sveča-
nosti _u crkvi djeca su bila povedena u cvijećem iski-

ćenu dveranu ,Katoličkog Doma“, gdje suim gos

pogje društva sv. Vinka priredile zajutrak. Tu je mali
Vojno Dizdar, sin g. llije Dizdara, referenta na Min.
Prosvjete, veoma čustveno zahvalio u ime sviju prvo-
pričesnika, preuzv. Nunciju kao i gospogjama društva
sv. Vinka. :

2. Produženje župne crkve presv. Srca Isusova
u Krunskoj ulici, već je definitivno uglavljena stvar,
Radnje će započeti odmah po Tijelovu, a drži se da
će biti sve gotovo u oktobru. Kroz to deba obavljat
će se služba Božja u ,Katoličkom Domu“ i u crkvi
Velike Gospe na Čuburi. Crkva će biti produžena za
jedamput oneliko, keliko je sada, a na pročelju sa
strane bit će podignut zvonik.i nabavit će se tri zvona.
To će biti novost u Beogradu i veliko veselje za
katolike, jer dosada na ovoj crkvi nije bilo zvona,
Tako. produžena crkva znatno će olakšati beogradskim
katolicima dolazak u crkvu, gdje je sada bila velika
stiska radi tjesnoće prostora.

3. Akcija za gradnju katedrale nastavlja se sve
življe. Pitanje zemljišta, gdje bi se imala podigauti,
primiče se konačnom riješenju, a odbor za gradnju
poduzet će življu akciju za sakupljanje milodara.

 

 

 

 

 

 

|Pohožnost našeg naroda u narodnim umotvorinam prama BI. Gospi.

č (Zabilježio Vlaho Fortunić).

I njegova slavna mati,
Bog se diže. na nebesa
Nebesa se rastvoriše
Angjeli se pokloniše

O Jezusu spominjala

Tko Jezusu bit će majka
Tko će mu se sluga nazvat.
U to andio s neba leti;

ii

    
    
    
   
  
  
   
  
    
   

_ Uopće naš je narod pobožne
|feedi. On poštuje zakon Božji,
[lado ide u crkvu, da sluša sv.
[Misu u dane, pa i daleko bilo.
_O Božiću i Uskrsu redovito se
Spovijeda, a posti poste velikom
togošću. U svakoj se kući moli
lčio od Rozarija, a često se sjeća
Mtuša svojih pokojnika. Zavjete ve-
likom pobožnošću ispunja. Rado
dijeli milostinju, prima putnika
| gosti ga. U nevolji priskoči sva-
tome, a osobito svome «susjedu,
€ ga tješi i zborom i tvorom.
_Koligod naš narod ljubi i po-
lituje. sve svece i svetice Božje,
psobito poštovanje, ljubav i oda-
[host ima prama Blaženoj Gospi,
lajci Božjoj. To nam svjedoče

 

nebrojene crkve i kapelici posve-
ćene Blaženoj Gospi pod raznim
nazivima. Nema sela, grada, ni
varoši, a da nema po koju crkvu
posvećenu Blaženoj Gospi, a ne-
koja mjesta imaju i po više ta-
kovih crkvica podraznim nazivima.

Gospu časte, mole i vape okru-
njene glave, i bogato i siroma-
šno, jer je, Ona pomočnica krš-
čanda, zdravlje nemočnika, utje-
šiteljica žalosnih, nada i uhvanje
naše !

Sveti oci najveći učenjaci i pje-
snici iposvetiše :najbolja i (uzvi-
šema djela Blaženoj Gospi, pa i
naš priprosti narod slavi Majku
Božju svojim umotvorinama, u na-

 

rodnim pjesmama, izmegju mno: |

 

gih varijantnih molitvica u pjes-

mama posvećenih BI. Gospi za-

bilježio sam i ove: -
I.

Molitva Gospi ujutro kad ustaneš.
Dobro jutro, Gospe mila,
Lijepi ti si cvijet (rod) rodila !
Nebo i zemlju prosvjetlila !
Prosvjetli, Gospe pamet moju,
Da ja vidim slavu Tvoju!

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.

U.

Kad se ide spati.
:Idem leći spati
Bog će meni dobra rati
I Njegova slavna mati,
Slava tebi Gospodine
Slava tebi Božja Majkol

- Olli ova:
Idem leći spati
Bog «će meni dobra dati:

 

Tu Marija okrunjena
Puna duha napunjena
Od angjela pozdravljena
I od našeg Gospodina.

II.

Preporuka Blaženoj Gospi.
Sjedi Gospa okrunjena
Od angjela pozdravljena.

- Tko se Gospi preporuči,
Od sebe ga ne odluči.
Bud' mi, Gospe, u pomoći
I u dnevi i u noći.
Od svakog me zla obrani,
Od sebe me ne ostrani.:
Na čas smrti zaštiti me!
: IV.
Začeće BI. Dj. Marije.

Obično se moli na dan Navy. BI, D.M.

Kleči Gospa na leturi.
Slavna libra primetala.

O Bogu je razmišljala

. Govorila. Gospe slavna :

 

Brži bio nego munja

Doletio kao strijela.

Gospe mi se prepanula.

Andio joj progovara:

Ne pripaj se, Gospe slavna,

Od Boga sam andio poslan,

Došo sam ti navijestiti,

Da ćeš Boga poroditi!

Ivan će Ga pokrstiti,

Jezus će mu ime biti

Svemu puku na spasenje,

Maloj djeci na veselje!
VS

O porogjžnju Jezusovu.

U ponoća zvona žvone

Slavna Gospe sina rodi!

Vas se narod obeseli.

Hude stvari pobjegoše,

U jamu se skotrljaše

Stjenama se zavališe.

Tko bi ovu molbu reko