Poštarina plaćena u gotovu. Natodna ODESA 0 M 26. maja 1926. si dić Svijesi God. VII. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Cljena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Vlasnik - izdavač - urednik : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik Sastanak hrvatskoga katoličkoga gjaštva u Dubrovniku dne 22. do 25. jula 1926. Jugoslavenska Katolička Gjačka Liga priregjuje dne 22, do 25. srpnja o. g. sastanak katoličkoga gja- štiva u Dubrovniku. Cilj sastanka jest, da dobro pre- irese sve savremene potrebe u prvome redu hrvatskoga katoličkoga gjačkoga pokreta. Da osvježi ideologiju katoličkoga pokreta megju gjaštvom i da udari čvrste smjernice za budućnost. Napokon da učvrsti što više gjačku organizaciju. ! Program sastanka. | Četvitak 22. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv. misa i propovijed. Za propovijed je zamoljen provin- | cijal dubrovački o, fra. A, Juničić, 8 sati: Doručak. | 8 sati: Cilj i smisao katoličkoga gjačkoga pokreta. Re- | ferira g. dr. Ljubomir Maraković, 12 i pol sati: ručak. | Poslije podne. 5 do 7 sati: srednjoškolsko zborovanje, posebno za muške i posebno za ženske. Na muškome | referira srednjoškolski sekretar Jun. Kat. Gjačke Lige i Stanko Šarac, stud. jur.: Srednjoškolske organizacije i | Liga, a drug Ivo Bogdan, srednjoškolac: Srednjoškol- | ski literarni listovi. Petak 23. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv. | koga pokreta. Referira g, Petar Crgec. Osim toga za- | moljen je za jedan refe#at filozofsku apostolskoga sa- | držaja mnp. o. fra Urban Talija, gvardijan samostana "Male braće u Dubrovniku. 10 sati: skupno razledanje grada i njegovih znamenitosti. 12 i pol sati: ručak. | Poslije podne 5 do 7 sati: srednjoškolsko zborovanje, | kao prvi dan. Na muškome referira urednik »Luči« | Stanko Kljajo, stud. jur.: Historijat i savremena zadaća (»Luči«. Zatim govori M. Ujević, cand. phil. : Ideja | Domagoja.) Subota 24. srpnja. Prije podne. 7 sati: tiha sv. misa, Doručak, 8 sati: Važnost sccijalnoga odgoja za katoličko društvo. Referira dr. Velimir Deželić ml. Ći- rlometodska ideja i katoličko gjaštvo, referira vlč. g. o Bučić. Poslije podne. 5 do 7 sati. Zborovanje J.K. |A. prosvjetnoga društva »Pavlinović« i »Posestrimstva«. Nedjelja 25. srpnja. Prije podne. Ujutro: ispovi- jed. U 8 sati svečana sv. misa i pričest. Iza toga prije \i poslije podne izleti u dubrovačku okolicu. Na večer: komers. Referate za žensko srednjoškolsko zborovanje dne 22. i 23, srpnja objavit ćemo, čim se definitivno od- | rede referentice. = Stan i hrana. Za stan i hranu poskrbit će se 3 ipremni odbor u Dubrovniku. Za stan i hranu plaćat će učesnici Din. 10 dnevno. a Popust na željeznicama i parobrodima. Upravni odbor J. K. Di. Lige isposlovao je kod ministarstva saobraćaja 50% popusta za vožnju na željeznicama za M sve djake učesnike sastanka (Riješenje min. saobraćaja jod 8. V. 1926. br. 13.284 1926). Upozoravamo, da | misa. Doručak. 8 sati: Nacionalna ideologija katolič-' M svaki polaznik na sastanak ima na polaznoj stanici : izvadili cijelu voznu kartu, koja će mu onda vrijediti kao retur karta i za povratak, U svrhu legitimiranja za pola vezne cijene opskrbit će pripravni odbor učes- nike potrebitim iskaznicama, Popust na željeznicama vrijedi od 20. do uključivo 30. jula. Radi se oko toga, da se dobije popusti na pru- gama Dubrovačke i Jadranske plovidbe, O tome ćemo dati naknadno obavijest. Za svaki slučaj neka oni, koji misle ići jadranskom prugom, uzmu u obzir željeznicu Zagreb-Split i onda parobrodom Split-Dubrovnik. . S obzirom na 50% popust na željeznicama ne će putni troškovi ni iz najudaljenijih krajeva biti preveliki, Prijavljivanje učesnika. U svrhu uspješne i brze organizacije sastanka apsolutno je nužno, da se svi učesnici sastanka što prije najave, a najkasnije do 15. juna o. g. Sve prijave treba slati na ovu adresu: O. Bonifacije Perović, Samostan Male Braće, Dubrovnik. Svaki, koji se prijavljuje, neka maznači_ točno svoju adresu. Djaci neka naznače uz sadašnju adresu u mjestu škole i kasniju ferijalnu adresu u svrhu eventualnih kasnijih informacija. Pozivamo sve djaštvo i druge pri- jatelje katoličkoga djačkoga pokreta, da prijave svoje učestvovanje na tome sastanku, za koji vlađa svuda veliko raspoloženje i jaki interes. Jugosl. Katol, Djačka Liga. Londonski ,,The Universe“ o Radiću. U Londonskom katoličkom dnevniku »The Uni- verse“ od 16. aprila izašao je ovaj članak: »Radić i Jugoslavenski konkordat. — Katolici isključeni iz Vlade. — Kobno djelovanje otpadnika. Političke promjene u Jugoslaviji nijesu utjecale na ravnotežje Katoličkog života. u prijestolnici, Uskrsna procesija Svetog Otajstva na“ Vellkoj Suboti popodne nadmašala je one pregjašnjih godina u veličini i sjaju. Beogradski General-Vikar, Mgr. Gecan, nosio je sv Ostiju, a neposredno iza nebnice slijedio je Papinski Nuncij Mgr. Pellegrinetti na «čelu katoličkih članova Diplomatskog Kora, predstavnika Vlade te visokih po- morskih i vojničkih dostojanstvenika. Jedno odijeljenje vojske bijaše na kraju, a pošto u Srbiji nema javnih svečanosti bez vojničke počasti, prije i poslije svečanog Blagoslova slijedila je pucajava. Radić zabranjuje ,popovsku lukavštinu“. »Neuračunljivi Radić“, iza kako je prouzrokovao krizu Uskrsne Vlade, ostaje na svom mjestu kao Mi- nistar Prosvjete u malo promjenjenoj srpsko-hrvatskoj Koaliciji, u kojoj je veteranskog Predsjednika Pašića naslijedio jedan od njegovih pristaša, g. Uzunović, Bila je uvijek želja Krune, da bi takogjer i Slovenci sudjelovali u Vladi, ali se je Radić još jednoć izjavio žestoko protivan da sudjeluje sa bilo kojom formom »popovške-lukavštine“. Najveća stranka u Sloveniji, koju vodi Dr. Koro- šec, ima svoj program na osnovi katoličkih načela, a neki od njezinih najsjajnih ljudi, osim vogje, su sve- ćevici. Radić izjavljuje, da kad bi Dr. Korošec ušao u Vladu, Konkordat bi bio odmah potpisan, a ovomu se je ou protivio uvijek, otkad je bio pušten iz tam- nice lanjske godine, te po želji hrvatske većine dobio mjesto u Vladi, Činjen'ca da je isti Radićev plaćenik i savjetnik otpadnik svećenik ide daleko te pokazuje zašto je Katolička Crkva u Jugoslaviji imala da svlada više poteškoća i da se opire većim zaprekama nego li u danima, kad nije bilo hrvatskog sudjelovanja u dr- žavnim poslima, Množina antiklerikalaca. Katolici grčkog obreda u Bosni i u južnoj Srbiji trpjeli su od mjesnih presuda i nepravda; a imićenje u Dalmaciji zadobilo je nekoliko otpadnika. Bez ma- pora i utjecaja vogja Hrvatske Pučke Stranke, Dra Šim- raka i Barića, općenito štovanih poradi njihovog po- štenja, ne bi bilo pomoći za takove zlorabe. Dr. Šim- rak, on isli Grčko-Katolički svećenik, razjasnio je stvar Ministru Vjere g. Trifunoviću, i u tomu ima već jedno poboljšanje. Nesrećom, ipak, Hrvatska Pućka Stranka je bez jednog mandata, i ono šesdeset Hrvata, kojih je Hrvatska poslala u Beogradsku Skupštinu, općenito su poznati antiklerikalci. Iz katoličkog života u Beogradu. Od našeg beogradskog izvjestitelja. 1. Prva Pričest. Na Spasovdan bila je prva Pri- čest 65 djece, većinom učenika osnovne škole, U pri- sutnosti n ihovih roditelja i drugih vjernika obavio se je taj sveti čin svečanim načinom. Pričestio ih je sam preuzv. Papinski Nuncij Msgr. Pellegrinetti, a kratki govor održao kateheta Dr. Magjerac. Poslije sveča- nosti _u crkvi djeca su bila povedena u cvijećem iski- ćenu dveranu ,Katoličkog Doma“, gdje suim gos pogje društva sv. Vinka priredile zajutrak. Tu je mali Vojno Dizdar, sin g. llije Dizdara, referenta na Min. Prosvjete, veoma čustveno zahvalio u ime sviju prvo- pričesnika, preuzv. Nunciju kao i gospogjama društva sv. Vinka. : 2. Produženje župne crkve presv. Srca Isusova u Krunskoj ulici, već je definitivno uglavljena stvar, Radnje će započeti odmah po Tijelovu, a drži se da će biti sve gotovo u oktobru. Kroz to deba obavljat će se služba Božja u ,Katoličkom Domu“ i u crkvi Velike Gospe na Čuburi. Crkva će biti produžena za jedamput oneliko, keliko je sada, a na pročelju sa strane bit će podignut zvonik.i nabavit će se tri zvona. To će biti novost u Beogradu i veliko veselje za katolike, jer dosada na ovoj crkvi nije bilo zvona, Tako. produžena crkva znatno će olakšati beogradskim katolicima dolazak u crkvu, gdje je sada bila velika stiska radi tjesnoće prostora. 3. Akcija za gradnju katedrale nastavlja se sve življe. Pitanje zemljišta, gdje bi se imala podigauti, primiče se konačnom riješenju, a odbor za gradnju poduzet će življu akciju za sakupljanje milodara. |Pohožnost našeg naroda u narodnim umotvorinam prama BI. Gospi. č (Zabilježio Vlaho Fortunić). I njegova slavna mati, Bog se diže. na nebesa Nebesa se rastvoriše Angjeli se pokloniše O Jezusu spominjala Tko Jezusu bit će majka Tko će mu se sluga nazvat. U to andio s neba leti; ii _ Uopće naš je narod pobožne |feedi. On poštuje zakon Božji, [lado ide u crkvu, da sluša sv. [Misu u dane, pa i daleko bilo. _O Božiću i Uskrsu redovito se Spovijeda, a posti poste velikom togošću. U svakoj se kući moli lčio od Rozarija, a često se sjeća Mtuša svojih pokojnika. Zavjete ve- likom pobožnošću ispunja. Rado dijeli milostinju, prima putnika | gosti ga. U nevolji priskoči sva- tome, a osobito svome «susjedu, € ga tješi i zborom i tvorom. _Koligod naš narod ljubi i po- lituje. sve svece i svetice Božje, psobito poštovanje, ljubav i oda- [host ima prama Blaženoj Gospi, lajci Božjoj. To nam svjedoče nebrojene crkve i kapelici posve- ćene Blaženoj Gospi pod raznim nazivima. Nema sela, grada, ni varoši, a da nema po koju crkvu posvećenu Blaženoj Gospi, a ne- koja mjesta imaju i po više ta- kovih crkvica podraznim nazivima. Gospu časte, mole i vape okru- njene glave, i bogato i siroma- šno, jer je, Ona pomočnica krš- čanda, zdravlje nemočnika, utje- šiteljica žalosnih, nada i uhvanje naše ! Sveti oci najveći učenjaci i pje- snici iposvetiše :najbolja i (uzvi- šema djela Blaženoj Gospi, pa i naš priprosti narod slavi Majku Božju svojim umotvorinama, u na- rodnim pjesmama, izmegju mno: | gih varijantnih molitvica u pjes- mama posvećenih BI. Gospi za- bilježio sam i ove: - I. Molitva Gospi ujutro kad ustaneš. Dobro jutro, Gospe mila, Lijepi ti si cvijet (rod) rodila ! Nebo i zemlju prosvjetlila ! Prosvjetli, Gospe pamet moju, Da ja vidim slavu Tvoju! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome. U. Kad se ide spati. :Idem leći spati Bog će meni dobra rati I Njegova slavna mati, Slava tebi Gospodine Slava tebi Božja Majkol - Olli ova: Idem leći spati Bog «će meni dobra dati: Tu Marija okrunjena Puna duha napunjena Od angjela pozdravljena I od našeg Gospodina. II. Preporuka Blaženoj Gospi. Sjedi Gospa okrunjena Od angjela pozdravljena. - Tko se Gospi preporuči, Od sebe ga ne odluči. Bud' mi, Gospe, u pomoći I u dnevi i u noći. Od svakog me zla obrani, Od sebe me ne ostrani.: Na čas smrti zaštiti me! : IV. Začeće BI. Dj. Marije. Obično se moli na dan Navy. BI, D.M. Kleči Gospa na leturi. Slavna libra primetala. O Bogu je razmišljala . Govorila. Gospe slavna : Brži bio nego munja Doletio kao strijela. Gospe mi se prepanula. Andio joj progovara: Ne pripaj se, Gospe slavna, Od Boga sam andio poslan, Došo sam ti navijestiti, Da ćeš Boga poroditi! Ivan će Ga pokrstiti, Jezus će mu ime biti Svemu puku na spasenje, Maloj djeci na veselje! VS O porogjžnju Jezusovu. U ponoća zvona žvone Slavna Gospe sina rodi! Vas se narod obeseli. Hude stvari pobjegoše, U jamu se skotrljaše Stjenama se zavališe. Tko bi ovu molbu reko