i
see SEDAM S
JENI
SEO
NARODNA SVIJEST
Br. 23.
KORČULA. Radič na prolasku. Dana 2. pr. mj.
bio je na prolasku kroz Korčulu g. Stjepan Radić sa
familjom, sa parobrodom »Kumanovo« putujući za
Dubrovnik. Na obali su ga pričekali sumišljenici iz
grada i bližnjih selija pod zastavama, a predstavnici
organizacije H. S. S. pošli su na parobrod da ga
pozdrave i predadu mu kitu cvijeća. Pošto se je sa
svakim izljubio, održao je sa parobroda kratak govor
ističući hrvatstvo Korčule i preporučujući pristašama
mir, a novom općinskom zastupstvu pravednost, te je
obećao da će kroz 2—3 sedmice doći na Korčulu.
Pristaše su ga oduševljeno aklamirali i ispjevali Lijepa
naša“ pozdravljajuć ga sve dok je parobrod odmaknuo.
Masline brste da ih je divota pogledati, pak se
predvigja dobar rod, ako ne nadogje kakova nepogoda.
Lov srgjela do sada potpuno negativan, jer radi
nevremena ribari nijesu ni mogli da ribaju.
Export jastoga. Jedna iršćanska firma započela
je sa exportom jastoga, koji se love u mljelskom
kanalu, te ih preko Korčule exportira za Trst. Ovo je
dobro i korisno za naše ribare, ali je žalosno samo,
da naši ljudi ne znadu aprofitirati, već uvijek mora
da se tugjin okorišćuje našim proizvodima.
Tjelovska procesija ispala je veličanstveno uz
sudjelovanje mjesnih vlasti, škola, društava i korpora-
cija. Tri naše crkovne bratovštine bile su takogjer dosta
dobro zastupane.
Dan Crvenog Krsta priredio je u nedjelju mjesni
odbor, koji je izložio prigodne plakate i prodavao
značke, te pud svoj račun priredio kinematografsku
predstavu u ,Central Kinu“, a sreski liječnik g. Dr. A.
Arneri održao je prigodno predavanje u Hotel dela Ville“.
Ogromna šteta od grada. U zadnji čas dozna-
jemo, da je u noći od 3. ov. mj. prolom oblaka sa
gustim gradom uprav poharao vinograde 1 općini
Kunovskoj i Janjinskoj na Pelješcu. Šteta je ogromna,
a narod u zdvojnosti, jer mu je to jedini izvor dohotka.
TRPANJ. Gimnazijalci iz Badije. Na IZ. pr
mjeseca stigli su u Trpanj djaci franjevačke gimnazije
na Badiji kod Korčule. Gimnazija uzorno uregjena,
na ubavom i šumovitom otoku, pri moru, li Božjoj
prirodi, uživa kao svaka državna srednja škola pravo
javnosti. Konvikt je sa higijenske i uzgojene strane
izvrsno uregjen, a vidi se to i na samim učenicima,
koji izgledaju posve zdravi i uredna vladanja. Gimna-
zijalci oko 60 došli su sa svoja dva profesora: dire-
ktorom gimnazije prof. O. Blašićem i prof. O. Jerko-
vićem, piešice iz Orebića preko Vrućice, da upoznaju
naš kraj i nauživaju se prirodnih ljepota našeg Pelješca.
Pregledali su u društvu mjesnog župnika mašu varoš,
te su pri večer proslijedili putovanje na Kunu. U
našem mjestu su gjaci ostavili dobar utisak. Naša je
javnost slabo upućena glede ove nove javne škole u
našoj blizini, pa čestitamo O. O. iranjevcima, što broj
njihovih učenika vidno napreduju. —X—
Viganj na Pelješcu. Naši dušobrižnici. Eto su
se navršila četiri mjeseca otkada nam se je razbolio
naš župnik Dn. Pero Bijelić i morao ići u bolnicu u
Dubrovnik, da popravi narušeno svoje zdravlje. Kroz
ovo vrijeme ostali smo uprav kao ovce bez pastijera,
pošto dan danas svećenika sve io manje, a drug-
čije ne može ni biti, kad je i njihovo ekonomičuo
stanje ugroženo. Da pak nijesmo kroz sve ovo doba
ostali bez duhovne pastve kao niti bez sv. Mise u
blagdane, to imađemo zahvaliti Samostanu Franje-
vačkome Velike Gospe i njegovim vrijednim redovni-
cima mp. O. Antunu Krili, starješini samostana ZA
O. Kostu Selak, koji su premda je samostan udaljen
za više nego 1 sat, hrlili knami bilo da nam služe
službu božju blagdanom, bilo da bolesnika pokrijepe
svetotajsivima. Ovo najbolje opravdava i nužnu potrebu
ovog samostana sa dva redovnika na raskršću dvaju
velikih i rastrkanih župa Vignja i Orebića. Mp. O.O.
Franjevci ovog samostana još od davnih godina uvijek
su bili pri ruci narodu obližnjih selija, pak eto hva-
levrijedno nastavljaju svoj rad i sada, kadgod potreba
zaište. Bog im naplatio, a narod im haran ostaje.
Iz okolice Nina. Nova općinska uprava sastoji
se od 21 vijećnika H. S. S. i 4 od drugih stra-
naka. 1 H. P. S. dobro se je kod izbora afirmirala,
a još će bolje u budućnosti napredovati. Načelnikom
je izabran g. J. Milovac, Ninjanin, koji uživa dobar
glas u narodu. Novu upravu čekaju mnogi zadaci, jer
su tolike živoine potrebe jako zapuštene.
Požrtvovnost naroda najljepše se očitovala pri-
godom popravka župne crkve i Gospine kapele. Narod
je u tu svrhu doprinio oko 30.000 Dinara, što je uprav
hvalevrijedno, kad se uzmu u obzir slabe finauci-
jalne prilike.
Novi kotarski sud sa sjedištem u Ninu imao bi
do brzo da se ustanovi, te se o tom govori, kao o
gotovoj činjenici. A i potrebito je, jer nam je Biograd
na moru puno daleko, a do Preka nezgodno, jer treba
ići preko mora. Ovim će oživiti i starinski Nin, negda
suparnik Zadra.
__ Zaton kod Nina malo je i dražesno mjesto, ali
silno zapušteno. Vapije već davno za lukom, za novom
crkvom, za odalečenjem današnjeg grobišta, najgorega
u cijeloj oblasti. — 7. & ć.
Iz Jugoslavije.
Akcija opozicije sa skupštinama megju na-
rodom proti korupciji. U pietprošlu nedjelju 30/5
održana je u Ljubljani velika skupština narodnil po-
slanika opozicije protiv korupcije u našoj državi. Zbor
je bio impozantan. Velika dvorana ,Uniona“ bila je
nabita publike, a isto tako i vrt Uniona. Govorili su
vogje opozicije Ljuba Davidović, Dr. Spaho, Joca Jo-
vanović.Pižov, Dr. Korošec i mnogi poslanici, Narod
je vozjama priredio oduševljene ovacije nadasve pak
Dr. Korošcu, koji je dao ideju za održavanje ovih
zborova. Jer masa svijeta nije mogla ući u prepunu
dvoranu a prenapunila i vrt Uniona i u vrlu je odr-
žana skupština, na kojoj su govorili poslanici Salih
Baljić, Kremžar, Brodar i Hodžar, a zalim došli i go-
vorili Davidović, Spaho, Jovanović i Dr. Korošec, koji
je zaključio zbor uz silne ovacije naroda. Slične skup-
štine će se održati u Beogradu, Zagrebu i svim po-
krajinskim središtima,
Dr. Tartaglia izabran je opet splitskim načelnikom
i to pomoću Trumbićevih federalista. Tako su federalisti
spriječili, da splitska općina dogje u ruke hrvatskih
stranaka i omogućili raznim centralističkim elementima,
da opet zagospodare splitskom općinom.
iz Hrv. Pučke Stranke. U Otoku kraj Sinja
provedena je jaka organizacija stranke. Od 20 glasova
prošlih izbora dne 16/5 palo je za HPS 126 glasova,
što najbolje dokazuje kako radićevština pada a HPS
raste. — U Sinju su održana 2.sastanka gragjanski i
za okolišna sela. Oba uspjela izvanredno. O. Kotaraš
prikazao narodu kako je došlo, da Radićevci općinski
vijećnici nijesu htjeli sa vijećnicima HPS uzeti upravu
općine, već su se radićevci ragje združili sa pribićevi-
ćevcima. Narod je ožigosao radićevs! nehrvatsku
kombinaciju u upravi općine. *
Vodstvo radikalne stranke sasvim je. prešlo u
ruke Pašićevaca. 1. lipnja konstiuirao se u Pašićevu
stanti glavni odbor radikalne stranke. Predsjedtjik je
Pašić, a prvi potpredsjednik Aca Stanojević, 4rugi
Marko Trifković. Prvi je sekretar mjesto Krste Miletića
dr. M. Ivković, drugi Boža Maksimović, treći dr. Janjić
Proslava Pašićeve osamdesetgodišnjice odgogjena je
do Pašićeva povratka iz inozemtva. Oa naime polazi
u Karlove Vari i Evians.
+ Stjepan Kristić, nadučitelj u m. preminuo je
u Splitu 29. pr. mj. u 964 god. života, Za vjernim
svojim članom izdao je osmrtnicu i odbor HPS. Na
Trumbićevoj obali sa pokojnikom se je oprostio naš
književnik naduč. Petar Kuničić. Ime pok. Kristića ostat
će zlatnim slovima zabilježeno u srcu svih, koji su ga
poznavali. Pok. Kristić spada u red narodnih učitelja,
koji su plemenito vršili svoju dužnost i kao učitelji
uzgojitelji, dobri rodoljubi, uzorni gragjani i oci obi-
telji. Vječni mu pokoj i slava!
Koliko nam vrijedi prijateljstvo savezničkih“
velesila. Francuska je vlada izjavila Dru Ninčiću pri-
godom njegova boravka u Parizu, da ona ne može da
odobri držanje Jugoslavije, koje bi puštalo s vida ta-
lijanske interese. Očito je, da je to kompensacija Italiji
za njezinu neutralnost u pitanju francuskoga prodira-
nja u Maroko, do čega Francuska jeftino dolazi na
naš račun. Eugleska je pak prišapnula Dru Ninčiću,
da se protivi svim ugovorima, koje bi sklopila Jugo-
slavija, a bili bi u nesuglasju s duhom locarnskog
i Njemačkoj. Komentari su suvišni.
pakta, to jest proti
Veliki požari. Prošlih dana izgorjela ie u Za-
grebu velika tvornica koža. Za gašenje potrošeno je
90.000 hektolitara vode, a vodovod je uza sve to re-
dovito funkcionirao. — U Spiitu je izgorjela dašćara
električne centrale. Šteta: se računa na 50.000 Dia. Sve
je bilo osigurano kod ,Croatie“, Velikom naporu va-
trogasaca i kiši, koja je te noći padala, ima se zahvaliti,
da nije izgorjela i čitava centrala, jer je već plamen
bio zahvatio njezin krov.
,Urednost“ s državnim štipendijama. "Naši siro-
mašni gjaci na sveučilištu moraju, da se pismeno
obvežu, da će za svaku godinu, kroz koju su uživali
državne štipendije, služiti u državnoj službi dvije go-
dine, dakle dvostruko. Megjutim oni svake godine pri-
maju potporu samo kroz 9 mjeseca, a za to moraju
da služe ne 18, nego 24 mjeseca. Nu to je još ništa.
Poznato nam je, da slušatelji ljubljanske universe ni-
jesu primili potpore ni za mjesec mart, a već smo u
junu. Nedavno im je javljeno, da će primiti za april i
maj; ali za mart su se te masne svote izgubile negdje
i tako naša bijedna omladina, na kojoj oslaje i narod
i država, može da uči i gladujući i prosjačeći, da i
ne spominjemo sve ono, na što skrajnja bijeda može
da ih navede!
+ Petar Kasandrić, šei presbiroa na našem po-
slanstvu u Rimu preminuo je prošlih dana. Poznat je
dobro u Dalmaciji sa svog književnog rada. Više je go-
dina uregjivao u Zadru službeni list »Objavitelj Dal-
matinski« i »Smotru«. Izvrsno je preveo na talijanski
mnogo naših narodnih pjesama. Počivao u miru!
: Konierenca pravoslavnih crkava na gori Atos,
koja se je imala skoro održati, kako javljaju beograd-
ski listovi, odgogjena je na neodregjeno vrijeme.
,1T 0“ pasta za zube je najbolja. E
Spajanje Dalmacije sa Bosnom i Hercegovinom.
»Trg. Glasnik« zagovara ovo spajanje i iz vanjsko-
političkih razloga: ,1 ovom prilikom moramo ponoviti
napomenu, da u preventivne mjere za odbranu Dal-
macije od italijanskih pretensija, dolazi neodložno i ta,
da se već jednom u uarodnoj slobodi izbriše ono iz-
dvajanje Dalmacije od Bosne i Hercegovine, koje su
kroz vjekove zavodili i održavali tugjinski osvajači.
Dalmacija.je prirodno primorje Bosne i Hercegovine,
njihov nerazdvojni sastavni sastojak i geografski i et-
nički i saobraćajni i privredni ; istovjetnost i naroda
i privednih potreba zahtjevaju, da se Dalmacija uprav-
nom podjelom i saobraćajnim vezama sasvim spoji
s Bosnom i Hercegovinom, kao što ih je i priroda
spojila kao Primorje sa Zagorjem, koji ne mogu biti
jedno bez drugog“.
Dr. Josip Andrić: Politika kao nauka, izdanje
Male Knjižnice svezak 7., Zagreb 1996. Str. 32, cijena
3 Din. s poštarinom 50 para više. — Primili smo ovu
simpatičnu knjižica, u kojoj je na lijep razumljiv način
prikazano nekoliko osnovnih pitanja političke znanosti.
Takvoga štiva u hrvatskom jeziku malo ima, a ipak
je neophedno potrebno, da danas svaki državljanin
ima i malo dublje poglede u politiku. Zato s veseljem
pozdravljamo ovu knjižicu. te je svima najtoplije pre-
poručamo. Dobiva se kod autora (Zagreb, Trenkova
ul. 1.) i u svakoj boljoj knjižari.
DILJEM SVIJETA.
Konferenca za kršćansku politiku obdržavala se
prošlih dana u Kostanci na Bodenskom jezeru. Glavne
su se rasprave vodile o današnjoj krizi parlamentarizma.
Abd-el-Krim se je predao Francuzima, pošto je
uspjela proljetna ofenziva. Za Briandovu vladu ova
maroška pobjeda znači veliku olakšicu.
U Japanu je provalio vulkan Tokahi i prouzro-
kovao 8,700.000 jena štete. Porušeno je 33 mosta,
730 kuća rastavljenih, željeznička pruga rastrgana za |
3 km. U sjevernom je pak Japanu voda opustošila: |
mjesto Kitaura, gdje je porušeno 114 kuća. !
Nezaposlenost u Engleskoj, po uredovnoj sta-
tistici 17. maja, iznosi 1,712.700 osoba. ]
Najveći kabel na svijetu, koji se već gradi, bit
će onaj, što će ići preko New-Fundlanda do New- |
Yorka u duljini od 4000 milja. i
Psovka smatrana zločinom. Zastupnik u tali“
janskom Parlameniu Macarini Carmignoni upitao je.
inistra Pravde i Bogoštovja ,da li u suglasju s oD- |
novljenim religijoznim duhom u narodu i s činjenicom
da su mnoge općine uvrstle u svojem pravilniku kaz-
nenih odredaba proti psosti, cijeni zgodnim, pošto se.
kazneni zakonik ispravlja, uvrstiti megju zločinima sa-
mu psost, koja osim što je preteški grijeh i znak n
goreg uzgoja, duboko. vrijegia osjećaje vjernika i grdić |
ljepotu talijanskog jezika“. — Na taj upit podtajnik |
Pravde, Mattei Gentili, odgovorio je pismeno ovako:
, Vlada, u suglasju sa svojim programom moralnog i ci
vilnog uzdigauća i preporoda, priznaje potrebu da utuč
psost. Jamči se interpelantu da u kaznenom zakoniku
koji se sada izragjuje, post će bit smatrana zločinom“
Nenadno ozdravljenje. Iz Aleksandrije u Italiji
javljaju o čudesnom ozdravljenju petgodišnjice djevoje
čice Marije Fissne. Djevojčica je bila na obim nogama
hroma od rogjenja, te su je morali voziti u kolicama
U zadnje vrijeme joj roditelji obavljahu devetnicu na |
čast Majke Božje, da bi im kćerka ozdravila. Na |
Duhovski ponedjeljak roditelji su učestvovali s djetetom
u procesiji u tamošnju crkvu Lurdske Djevice. U sre
procesije je djevojčica nenadno ustala i počela koracal
s procesijom. Dogogjaj se je silno dojmio gradski
stanovnika. s
Reumatizan.
Izjava zahvalnosti. U
Gospodinu Dr.Ivanu Rahlejevu, Beograd, Kosovska 43.|
Umoljavam Vas da mi pošaljete još dve ila
Vašeg leka »Radio Balsamika“ za odstranjenje reumi
tizma. Potvrgjujem da sam ila dve ila
Vašeg leka, koji mi je po
mesečnog reumatizma.
kreveta. Upotrebije“sam pre
lekova, ali uzalfd. Jedino mi je Vašlek, nakon krati
upotrebe,P0mogao. Zato najljepše blagodarim Va
i Vašerii preparatu koga preporučujem svim reuma
čarima. Tko boluje od reumatizma, nek se poslu
»Radio Balsamikom“ — on će da ga izleči!
Zagorje ob Savi, 11. 1. 1925. 4
S poštovanjem Francka Stepišnik, gostioničarka,
Lijek , Radio Bolsamika“ izragjuje Laboratoti
Radio Balsamika Dr. I. Rahlajeva, Beograd, Kosovska
Javua zahvala.
Zahvaljujemo iz dna srca svojti, prij
znaucima koji nas na bilo, koji način zaduži
dulje bolesti i smrti našeg nezaborav
Đura Veramenie
Na osobit način naša hvala eflima, koji našeg
pokojnika pratiše na dugom i teškom sprovod
Zvekovice do Stravče, te mu na taj način oda
osobitu zadnju počašt. 3 i
Još jednoć svima od sveg srca hvala i naša d
boka harnost..« i
Zvekovića - Stravča - Dubrovnik, 6. Lipnja 1926
i Obitelj Verar
ateljim:
prilike