+

Poštarina plaćena

Br. 24.

POA

   

U g aš
DOBROVNIK, 15. juna 1926.

Narodna $

God. VII.

 

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Dan katoličke štampe.

NAJVAŽNIJA KATOLIČKA AKCIJA u ovo
moderno doba jest akcija za katoličku štampu.
Štampa je postala najjača svjetska velevlast, a
stvaranjem i jačanjem katoličke štampe dolaze
katolici do riječi u toj najsnažnijoj velevlasti, koja
odlučuje sudbinom pojedinaca i cijelih naroda.
Bez jake katoličke štampe predani su katolici na
milost i nemilost onima, koji štampu imaju u
svojim rukama. Odatle ovoliko podizanje i razgra-
njivanje štampe, koja diše protukatoličkim duhomi.
Ona je uajveće pomagalo židovske iramasunerije
za razaranje svega, što je kršćansko u svijetu.
Bezvjerska štampa ima zatrti vjeru u srcu ljudskom,
izbrisati kraljevstvo Božje sa zemlje i stvoriti carstvo
antikristovo. Katolik, koji na sve to ostaje indife-
rentan, nije više ni pravi katolik. Pravoga katolika
poznat ćeš samo po tom, kakvu štampu drži i
pomaže. A na blagdan prvaka apoštolskih sv. Petra
i Pavla odazvat će se svi pravi katolici pozivu
Pijeva Društva širom hrvatskih krajeva te prido-
nijeti svoj obol na pomoć katoličkoj štampi. Što tu
daješ, daješ za katoličku budućnost hrvatskog na-
roda. Svaki i najmanji prinos, darovan za katoličku
štampu, kamen je temeljac u gradnji novoga pred-

. zigja kršćaristva. Zato se spremajmo već sada, da

    
 

 
  
 
 
 
    
    
  
   
   
 
   
 
   
 

 

ovogodišnji Dan katoličke štampe bude više nego
ikad jasno svjedočanstvo o požrtvovnoj vjernosti
Hrvata katoličanstvu, koje u današnje doba može
da izdrži borbu protiv svih svojih neprijatelja samo
jakom katoličkom štampom.

 

Euharistični kongres u Čikagu.

Veličanstvene pripreme za megjunarodni euhari-
stični kongres u Chicagu. Prošlih su dana otputovali iz
Europe i zadnje grupe učesnika na ovaj sjajni svjetski
poklonstveni zbor, koji u smerikanskom velegradu ima
da javno iskaže ljubav i štovanje presv.  Euharistiji.
Računa se, da će biti oko 1,600.000 hodočasnika. Na
jezeru je Michiganu bio sagragjen čitav plovući grad
za stanovanje tih silnih masa. Najviši će crkveni do-
stojanstvenici putovati skupa iz. New-Yorka do Chicaga

u posebnom salonskom vezu, koji će biti oličen crve-
| nom bojom u počast njihovog grimiznog kardinalskog

odijela. Sv. će Oca zastupati kao apoštolski legat kar-
dinal Bouzano. Pri glavnim službama božjim pjevat

» će hor od 60.000 djece. Učesnici su iz Jugoslavije —
| njih oko 200 na broju — otputovali u dvije grupe :
| prvu, veću, predvodi preuzv. beogradski nadbiskup
1/0. R. Rodić, a drugu, manju, Msgr. Bakšić, urednik
| »Katoličkoga Lista“ u Zagrebu. Kongresu će još uče-
_ stvovati i preuzv. barski nadbiskup Dr. Dobrečić i

presv. biskupi Garić (banjalučki), Gnidovec (skopljan-

Mo ski), Jeglič (ljubljanski) i Nyaradi (križevački), kao i
— preč. provincijal dalmatin. dominikanaca O. Orlandini.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini -broj 1:50 Dirt.

za

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja.)

1. Krizma. U nedjelju presv. Trojstva primila su
Sakramenat sv. Krizme 123 što djece što odraslih,
Pošto je beogr. Nadbiskup O. Rodić otputovao u
Ameriku, dijelio je Krizmu preuzv. Ap. Nuncij Pelle-
grinetti uz asistenciju beogr. svećenstva. Neposredno
prije dijeljenja sv. Sakramenta prozborio je krizmani-
cima O. P. Vlašić o utjecaju Duha Svetoga na život
vjernika.

2. Tijelovo se i ove godine proslavilo vanredno
svečanim načinom. U četvrtak na sam blagdan bila je
samo crkvena svečanost, a u tijelovsku nedjelju iza
svečane Mise, koju je u otsutnosti Nadbiskupovoj,
odslužio gen. Vikar beogr. Nadb. Msgr. Gecan, razvila
se uprav impozantna procesija po glavnim ulicama
Beograda. Vrijeme je bilo posve vedro, a naroda kato-
ličkog i pravoslavnog silno. mnoštvo. Bila su podi-
gnuta četiri oltara iskićena cvijećem i zelenilom. Na
svakom od tih mjesta zaustavljala se procesija, te su
ispjevana dotična Evangjelja i odnosne molitve, sve na
hrv. jeziku, a četa vojnika palila je ,salve“, Osim ve-
likog broja katolika i katolikinja procesiji su prisus-
tvovali svi kat. učenici i učenice beogradskih osnovnih,
srednjih i viših škola, razna kat. društva, odredi voj-
nika s glazbom. Bilo je osobito lijepo vigjeti veliki
broj malih djevojčica u bijelini sa zastavicama i lilja-
nima u ruci, kao i grupu živih simboličnih slika, koje
su predstavljale : Vjeru, Ufanje i Ljubav s malim angje-
lićima oko njih. Te su djevojčice dovele u procesiju
č.č. Sestre francuske Asumpcionistice, kao i č.č. Sestre
Milosrdnice sv. Vinka, kojih ima u Beogradu oko 40,
a koje su takogjer stupale u procesiji. “

Iza Svetotajstva, koje je pod mnebnicom nosio
Msgr. Gecen, sttp2o je u potpunom ornetu preuzv.
Nuncij sa svojim tajnikom, onda zastupnik Kraljev,
zastupništvo Ministarstva Vjera, Narodne Skupštine i
Državncg Vijeća, te nekoliko viših časnika.

Ob ovoj precesiji progovorile su simpatično be-
cgradske novine ističući uzorni, red, raznoličnost i
ljepotu, diveći se napose ove spomenutim živim sim-
boličnim slikama.

U nedjelju na 183. tek. obavit će se tijelovska
procesija okolo druge katoličke crkve Velike Gospe
na Čuburi.

3. Klub kat. akađemičara. U Beogradu imade
dosta kat. akademičara na raznim fakultetima. Neki su
od: njih organizovani u , Klubu sv. Ćirila i Metoda“.
Taj klub nažalost nije brojem velik, ali su njegovi
članovi sve oduševljeni katolički mladići, koji svakom
zgodom ističu svoje katoličko uvjerenje i koji se
spravljaju naukom i dobrim vladanjem za daljni život.

urednik :
Antun F1e

Vlasnik - izdavač -
odbor ,NARODNE SVIJESTI“

Dubrovnik.

Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

Odbor tog kluba sastavljen je ove god. ovako: Pred-
sjednik Nikola Ilić, jur., potpredsjednik g.gjica Sida
Selgrand, medicinerka, tajnik Pavle Šuman, medic. —
Članovi se skupljaju svake sedmice na sastanke, gdje
drže izmjenična predavanja o raznim pitanjima života,
Prošlog mjeseca zamolili su O. Vlašića, da bi im on
držao koje predavanje o biblijskim pitanjima, što je
on rado i prihvatio, te već držao predavanje ,o nada-
hnuću sv. Pisma“, a nastavit će još o drugim pita-
njima, — F. B.

 

Horločasnicima za Asiz-Rim.

Molimo, da svaki tačno naznači, u komu raziedu
želi putovati i da li misli i u Rim ili samo u Asiz-
Padovu. Hodočasnici će imati skupni pasoš prama ko-
tarima, iz kojih polaze; ali posebni će pasoši biti za
one, što idu u Rim, a posebni za ostale. Primaju se
i hodočasnici, koji se neće odmah povratiti; no ovi
treba ča učine pasoš svaki za se. Do Splita će svi
imati popust na parobrodima i željeznicama. Molimo,
ne voditi djecu ispod 10 godina; ako je moguće po-
lovicu novca poslati čekom »Nove Revije«.

Već se je prijavila elita dalmatinske inteligencije.
Ni drugi ne bi smjeli izostati. Prijave za pojedince
primaju se najdalje do 31. VI. Vogje grupa neka svoje
prijave, barem približno, do 20. VI.

Odbor za Hodočašće Asiz-Rim — Makarska.

 

Pisma iz naroda.

ROŽAT. Pastirski pohod. Ovih dana bio |
nas prvi put u pastirskom pohodu presvij.
biskup Msgr. Vlaho Barbić. Na Tijelovo u 5
podne pučaastvo iz cijele Gornje Rijeke sjenić
pred crkvu O.O.-Franjevaca, da ga svečano dočel
pozdravi. Pucanje iz mužara i slavljenje zv
crkava u župi najavilo je njegov dolazak. Iza običn
cerimonija i pozdrava župnika veleč. g. O.F. Čučevića
stupio je pred Presvijetloga učenik osnovne škole
Prijevoru Peto Vijanelo i zanosnim riječima oslovi:
ga u ime svih prisutnih, na što je zaorio giomki
Živio ! U crkvu je Presvijetli očito: ganut zahvalio na
rodu na sjajnom dočeku i iskrenom pozdravu, izru
mu pozdrav Presvij. dijecezanskog biskupa. Dr.
Marčelića, protumačio svrhu, svoga dolaska, a on
podijelio sv. blagoslov. Na 4. i 5. tek, Presvijalli je
pregledao kapele i posjetio škole u Prijevoru i Kćmoleu;
U nedjelju na 6. tek. u 8e sati sakupilo se nepre-
gledno mnoštvo naroda, da otprati svoga Pastira iz .
franjevačke u župnu crkvu. Povorku su sačinjavali bar-
jaci, pa školska djeca iz cijele Gornje Rijeke, a onda
masa naroda. To nije izgledalo kao pratnja iz kurto-
azije, već velebna manifestacija žive vjere, koja unatoč

  
 
  
   
  
  
     
  

 

 

 

| Fra vi. Brusić.

Otok Rab.

Ima kakvih pet godina, što franjevac O. Vladislav
Brusić boravi na Rabu u iranj. samostanu sv. Eufemije
u selu Kampor. Uz redovite samostanske dužnosti,
uz privatno poučavanje dječaka u gimnazijalnim pred-
metima, uz duhovnu pastvu u župi Kampor našao je
n jošte zlatnoga vremena, da se bavi omiljenim pred-
elom historije, te proučava povijest. Raba. i
_. Rab je zaslužio da mu se jedan franjevac oduži
zbog posebne naklonosti, što je grad i stanovništvo
onog otoka kroz stoljeća pokazivao i gojio napram
dovnika sv. Frana. Već je 1287. biskup Grgur Her-
molais predao. O.O, Franjevcima samostan benedikti-
ika sv, Ivana Evangjeliste s trobrodnom  veličanstve-
nom bazilikom, gdje no su franjevci boravili do 1783.
Taj je samostan bio \residencija kustosa kvarnerske
anj. kustodije i megju važnijim na otocima i istočnoj
obali Jadrana, ko što spominje O. Brusić. Ali su prvi
ranjevci već nešto prije od god. 1287. bili nastanjeni
a Komrčaru van gradskih zidina po svoj prilici uz
kvu sv. Katarine, od koje nema sad ni ruševina.

 

ovnici Trećoreci glagoljaši za sebe crkvu i samo-
an i ostadoše tu Š Re

o: 1823. Ruševine samostana

šnu kapelu. —

 sagradiše na Komrčaru iranjevački

  

oje i danas a stara samostanska crkva služi za gro-

Daleko od grada Raba, za po sata dobra hoda,
nastaniše se takogjer O.O. Franjevci ,de observantia“
uz crkvu sv. Eufemije god. 1445. Ta crkva sa svojim
okolišem ma prijatnom pitoričnom položaju bila je
franjevcima poklonjena složnom odlukom svećenstva,
municipija i naroda rapskoga, a odmah za tim ple-
meniti Petar de Zaro (Car) sagradi im lijepi maleni
samostan i drugu ukusniju crkvu sv. Bernardina.
To sve opstoji još i danas i iranjevci napreduju sada
kako prije, da ondje duhovno djeluju na korist naroda,
koji ih je tako iskreno zavolio.

Sa svih ovih obzira vrlo je dobro učinio m. p.
Brusić što se je potrudio da baš u nastupu jubilarne
iranj. godine od sedam stoljeća smrti utemeljitelja Reda
osvjetla povijest otoka Raba i time donekle iskaže
redovničku iranjevačku harnost narodu, koji je to u
istinu i zaslužio, a znati će i unaprijed da je uvaži.

Otok Rab megju svima ostalim otocima 'naše
jadranske obale, priroda je najviše obdarila tolikim
krasotama i plodnom zemljom, živim vodama, šumama,
pašnjacima, ribama, bogatim morem i povoljnom kli-
mom zimi i ljeti, ko i otvorenošću i darovitošću sta-
novnika. Takav otok uza svoj položaj na geografskoj

 

 

  

točki, na kojoj su se križali. ilerisi DA naroda i
država, morao je da ima svoju lijepu ulogu kroz vije-
ko je povijesti, a u sadašnjosti, u narodnoj državi,
vi im smješkom regbi da ga pozdravlja bolja sreća.

-U dosadanjoj ulozi imao je Rab veselih i žalos-
nih dana; dana slobode i ropstva, napretka i nazado-
vanja, bogatstva i siromaštva. Ove nianse u sreći i
blagostanju znao je iranjevac Brusić da nam lijepo
prikaže u ovom prvom plodu svojih povjesnih studij
vodeći nas kroz ne malo burni život otoka igrač: #

Knjiga O. Brusića dolazi u dobar &
brojnim strancima, koji su se ve
poznavati s Rabom kao sa vrlo povoljnom i:
Jadranu za obljubljene morske kupelji, narot
venskoj braći čehe-slovačke republike kao i
slojeve svih triju plemena naše naredne držav. \ioo
položaja na Jadranu uz našu, obalu imademo, kame
rado zalaze naši bogati ljudi na odmor,. na eporav nr
na morsko kupanje, pa i Rab je vrlo znameniti f eee"
točka i položaj. O. Brusić imao je valjda u švejinrh a
menitim namjerama i posebni cilj za odlične roi!
stojeće slojevi našeg jugoslavenskog naroda;
se upravo oni pobliže upoznali sa lijepim o
Rabom, i radi koristi za svoje zdravlje, a ujedno

— rali sve jače veze našeg kontinenta s krasnim
morem, i time jačali narodnu svijest i onaj du
stvara narode i njihov požrtvovni patriotizam napral
gramzljivih suparnika. Pretenzije ovih i nemirno nji
hovo raspoloženje neće biti nikad bez opasnosti zi
naš opstanak, SNU

 

 

 
  
  

 
    

 

=