i
bi
U k

  
 
 
  
  
 
  
  
 
  
  
  
 
  
 
 
  
  

< naša daroda na Rabu kako i drugdje. Naše kršne

. stranom nameinutom joj duhu, da je većinom omalo-

 

 

Su 2: NARODNA SVIJEST Br. 24.
raznim nepogodama duha vremena — tinja u nutrini polju, bez ikakvih drugih sakrivenih tajnih ciljeva, bilo Konferencije na Bledu. Danas 15. VI. se sastaju

na vjerskom, bilo na kulturnom ili političkom polju.
Kako se niti smije, niti može da prigovori Nje-
govu Veličanstvu našem Kralju kad dijeli ordeae sv.
Save pa i katolicima, na isti način ne bi se smjelo
ni moglo prigovarati sv. Ocu Papi, kad dijeli svoja deko-
sanja ljudima, koji su se istakli na religijozno.crkvenom
polju u katoličkoj crkvi. Gospar urednik »Tr. Glasnika«
imao bi malo bolje proučiti pravi duh svoje pravoslavne
crkve, n. pr. duh izražen od jednog Jovana Zlatouslog,
carigradskog palrijara, jednog Vasilija Velikog, Bogo-
slova Grgura, jednog uprav neumrlog Atanasija; tu
bi vidio da je drugo vjerski duh Hristov, a drugo
duh svjetski, politički i trgovački. Jer mije sve na
svijetu trgovina, a još manje u katoličkoj pa i u
samoj pravoslavnoj crkvi. Poznate su riječi onog sta-
rog grčkog slikara: ,Papučaru nemoj iznad papuče“.
Riječi gori naznačene jesu znak neznanja, od koga
lako slijedi krivi sud i fanatizam. — Dubrovčanin.

Iz Jugoslavije.

Prihvaćen trgovački ugovor s Italijom. Na
sjednici narodne skupštine od prošle srijede bio je na
dnevnom redu trgovački ugovor s ltalijom, čiji je pri-
mitak talijanski poslanik Bodrero neprestano/požurivao
u Beogradu. U ime vlade zagovarao je prihvat radi-
čevski ministar Dr. Krajač. — Ugovor je pobijao po-
slanik Sl. pučke stranke g. Smodej. U ime zemljoradnika
i Njemaca dao je izjavu g. Joca Jovanović, a u ime
samostalnih demokrata Dr. Grizogono. Davidovićevski
govornik Dr. I. Šumenković — zakasnio je na sjednicu.
Zakonski nacrt je prihvaćen u prvom i drugom čitanju
sa 150 glasova protiv 29. Opozicija, osim SI. pučke
stranke, mlitavo se borila protiv tog ugovora, u kojem
su uključene i netun. konvencije. Pozornost je pobudilo
držanje davidovićevaca i muslimana, koji su se time
ponudili Uzunoviću, da ih primi u vladu. | Radićevci
su glasovali za napuštanje hrvatskih interesa na Primorju.
Bodrero je nakon prihvata ugovora priredio banket.

Za ratifikaciju konvencija sltalijom Na 12.
tek. održana je u skupštini sjednica šefova svih grupa,
pa i radikala i radićevaca. Ovoj je sjednici prisustvovao
: i ministar Ninčić, koji je molio opoziciju da što prije
a. Q_# zaviši pretres u odborima i Narodnoj Skupštini o

beogradskim konvencijama sa Italijom. Jednoglasno je
zaključeno da sve 4 konvencije pretrese jedan odbor
od 21 člana. Opozicija je u odbor poslala iste ljude
koji su bili i u odboru za trgovački ugovor sa lla-
lijom, dok su radikali i radićevci predali na novo
listu svojih članova. — Ninčić je na kraju zamolio da
se ne prave nikakove smetnje u Skupštini kako bi se
ratifikacija beogradskih konvencija izvršila prije sastanka
Male Antante na Bledu.

Orlovi u tijelovskoj procesiji. Ove godine u
velikoj tjelovskoj procesiji u Zagrebu stupali su uz
baldakin i zagrebački Orlovi. Oni su jednako sudjelo-
vali pri župnim nedjelnim tjelov. procesijama župa
sv. Blaža i sv. Marka. Kako je procesija kod župne
crkve sv.. Marka gradska procesija, to je kod domjenka
poslije procesije gradski načelnik g. Heinzel pozdravio
Orlove i zahvalio im na sudjelovanju.

narodne duše, a što nije moguće da pero opiše. Divno
je bilo pogledati tu falangu Krstovih vojnika kako hrli
uz milovidnu Glavicu do župne crkve. Nad glavama
tiho je pirio povjetarac kroz krošnje starih borova, te
se činilo da se i oni njihanjem grana pridružuju općem
slavlju. U 9 s. iza molitve na grobištu — slijedila je
svečana sv. Misa preko koje je Presvijetli držao lijepu
propovijed. Iza službe Božje Presvijetli je dijelio djeci
sv. Potvrdu. Po dovršenoj svečanosti povorka je istim
redom otpratila Presvijetloga do franjevačkog samo-
stana. — Poslije podne oko 5 s. Presvijetli se oprostio
od naroda i otplovio lagjom u Mokošicu. Pod snažnim
zamahom veslača hitro je lagja odmicala od obale,
ali mahanje kapa i rubaca nije prestalo, dok nije zašla
s vidika. — Očevidac. :

MALI STON. Dvije veličanstvene procesije. Ove
se je godine sastavio posebni odbor, koji je uzeo na
se brigu, da procesija na Tijelovo, što ljepše ispane.
Cijela se je obala iskitila slavolucima i sa tri velika
bora. Preko procesije presv. su Sakramenat pratile
uzduž obale ribarske lagje sa užeženim svijećnjacima
i sa mrežama, a bilo ih je 23 na broju. Naroda je
bila sva sila, tako da se ni starci ne sjećaju, da su
što slična doživjeli. Svaka čast odboru, koji je sve tako
lijepo uredio, a kako bi bilo dobro, kad bi se u svakom
mjestu posebni odbor brinuo za pojedine svečanosti.
— Ova je župa posvećena presv. Srcu Isusovu i taj
dan slavi kao zapovjedni blagdan. Vrli naš Don Danko
Lepeš bio je ustanovio ,Djevojačko Društvo presv. Srca
Srca Isusova“ još 1904. To je bilo uprav uzorno društvo,
ali za vrijeme rata bilo nekako zaspalo. Ove je pak
godine oživjelo novim životom i zauzelo se da.je blag-
dan presv. Srca najsvečanije proslavljen te je obavljena
procesija po starom svečanom običaju. Obe ove sve-
čanosti najljepši su dokaz žive vjere, koja se evo lijepo
očituje i vanjskim sjajnim načinom otkako smo dobili
svoga dušobrižnika. Jer je.na žalost za više vremena
ova župa bila bez svog pastira, pak nije čuda, da je
sve nekako bilo počelo propadat. Ali eto Bogu hvala
vraćaju se vremena žive vjere. Bože blagoslovi!

 

 

Hrvatski će narod ostati toliko katolički, koliku
HN udo A vj

 

nje uzo

E fa ii

g u svom broju

fo da se bavi trgovinom i nastoji da uzdigne

g& :govine kao kod kuće, tako napose kao beo-

list i kod naših susjeda i uopće u trgovačkom

radije se bavi, ne prvi put, sa religijoznim i cr-

iitanjima, koja ne spadaju na trgovinu. Trgovac

u smatra svesa gledišta trgovine, njemu je i

- išenije djelo — trgovina, — stoga gledišta sudi

:lovanje Papina Nuncija pri ovoj godišnjoj

sv. Vlaha u Dubrovniku i dekorisanje odbor-
nika za svečanost Papinškim ordenima.“

Sv. Otac Papa odlikovao je po predlogu Apostol-

skog Nuncija seeke gragjane u Dubrovniku, a može

još i druge, koji su to zaslužili na vjerskom-crkovnom

zagovinski GiaSliik«

| #* Primismo ovaj članak od ugl. ličnosti izvan ured
Mi ćemo se pak na ovaj kturiosum-članak Irg. gla
osvrnuti naknadno. g

  

 

na Bledu ministri vanjskih poslova Male Antante, koji
će 17. tek. započeti raspravljanjem o zajedničkim inte-
_resima zemalja zastupanih u Maloj Antanti.

U isto će se vfijeme održati na Bledu sastanak
novinara Male Antante. :

Odlikovanje. Ni. Vel. Kralj Aleksandar I. odli-
kovao je Generalnog Inspektora Voda, Split, Ing. Kru-
noslava Musanića ordenom Sv. Save IIl. stepena. |

Ljuba Jovanović za općinsku samoupravu u |
Bosni. Na sjednici narodne skupštine stavio je Ljuba
Jovanović hitan predlog-za provedenje općinskih izbora
i u Bosni, Hercegovini i Vojvodini kako će se provesti
u Srbiji i Crnoj Gori 19. VIII. po starom srpskom za-
konu. Radikali su žestoko napali Jovanovića za ovaj
pravedan predlog i odbili hitnost, jer da ga treba prije
ozbiljno proučiti ? !

Pitanje produljenja zakona o stanovima. Iz
ministarstva za socijalnn politiku doznaje se, da se
pripravlja promjena zakona o stanovima, s kojim bi
se njegova vrijednost produljila do g. 1930. Ujedno
bi se promijenila odredba, da činovnici 2. i 3. grupe
I. kategorije plaćaju 9 struko višu najamninu nego
prije rata. I Eqgleska i Belgija su. produljile svoje za- i
kone o stanovima do g. 1930. Po drugim versijama i
pak. ministar socijalne politike imao bi da produlji
valjanost zakona o stanovima samo za jednu godinu.

   
 
 
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
  
 
 
 
   
 
 
   
 
  
 
 
 

Iz Hrv. Pučke Stranke. Koncem svibnja održani
su sastanci u Selnici i Murskom Središću, a na Tije-
lovo u Godinjaku, Bodovaljcima i Davoru novogra-
diškog kotara, te Kurilovcu kot. Vel. Gorica, pa u
Čretu kot, Pregrada. Prošlih dana održani su sastanci
u požeškom kraju. U Požegi održan 'je 9. tek. za gra-
gjane, a govorili su Dr. Korošec, vogja slov. pučana,
Stjepan Barić, predsjednik H. P. S. te član vodstva
stranke seljak Luka Barišić. Istog dana po podne bio
je sastanak u Ruševu za okolišna sela. Sastanci su
najljepše uspjeli i oduševili narod za H. P. S.
Na 8. tek. održan je sastanak u Velikoj Gorici sa naj-
ljepšim uspjehom, a govorili su Dr. Korošec i Petar
Grgec. Svuda narod odobrava politiku Hi. P. S.'a osu:
gjuje kapitulaciju i izdaju radićevaca. i

Zakonski nacrt o izjednačenju poreza. Dosta
se piše po novinstvu o ovom zakonskom nacrtu. Sada
ga ispituje radikalski &lub. Nu radikali se protiv njega
bune, jer da on znači opterećenje srbijanskog pučan-
stva, koje je do sada plaćalo mnogo manje poreza
nego li hrv. i slovenačko pučanstvo. Radikali se pri
jete, da će na tom pitanju rušiti vladu.

Novi R. R. dar za činovnike. Ministarski savjet
JE zaključio, da se naredi ministru za izjednačenje
zakona, da izradi zakonski nacrt, s kojim se produ-
ljuje činovnička provizorna nestalnost. Nacrt bi imao
stupiti u krepost 1. septembra tek. god. !

 

Vesela vijest na krunske umirovljenike. U mi- |
nistarstvu financija počeo je rad za provedenje krunskih
umirovljenika u dinarske, tako da će ovo pitanje biti
skoro povoljno likvidirano i riješeno. S tim će se pro
račun opteretiti sa 17 milijuna Dinara, za koje je mi-
nistar već našao pokriće.

 

bugjenju narodne svijesti, u pobijanju tugjinskog duha
u osvajanju općina.

Sve je to bilo i prošlo, te bi po malo sve zato-
nulo u vječnu zaborav, da nam povijest nije zabilježila
dogagjaje, značaj njihov, ciljeve, posljedice. To je pak
prava škola, vrst visoke škole, gdje no učiteljica života
drži svoja predavanja za narode, za njegove bolje si-
nove, koji u sebi mogu. da sintetizuju vrline i spo-
sobnosti svoga naroda, težaje i smjerove njegova duha,
te da ga vode njegovim prirodnim putevima u daljnji
život materijalnog i duševnog rada i napora, žrtava i
uspjeha, borba i pobjeda. Jer je život, čitav život, u
tome i to su njegovi zahtjevi, ako ne volimo smrt, ako
nećemo da nas protivne sile svladavaju i haraju i nad
našim razvalinama osvoje i stvore drugi život, koji
već neće biti naš. :

Da je Rab i našu Dalmaciju zadesila.kruta sud-
bina sirote Istre, već znademo u kakovu bismo se
»sretnom« zagrljaju »veledušnih« prijatelja danas ua-
lazili. Zar ne'bi izgledalo naše stanje kano početak
naše narodne agonije? Naprotiv evo nas u kolu isto-
krvne braće, gdje nam se rastvara prospektiva bolje

Knjiga Brusićeva napose je zanimiva i biti će
ugodna gradjanima i pučanstvu otoka Raba. Stvar je
specijalno njihova. To je njihov život u prošlosti, nji-
hova povijest. Povijest je pak »magistra vitae« za sva-
koga, koji u njoj traži uz znanje onoga što je nekoć
bilo i smjernice za budućnost, Otok je Rab iskusio
život i plodove mira i slobode, aristokratske munici-
pijaluosti i sudjelovanje pučana, bio je pod vlašću čas
sklonih, a većinom egoističkih država, naročito najteži
. najoudbonosniji bi0 mu jaram gospodstva talijanske
fenvcije. Venecija je najbolje znala musti blagostanje

 

 

> upotrebljavala je na galijama i ratnim brodo-
za svoju moć i slavu. Narodni je osjećaj sputa-

ie više mogla, kako se ne bi mogla razvijati
ijest narodne pripadnosti. Ako je po gradovima bilo
, On osu stvarale od našeg življa sluge i robove
talijeuske kulture i-marodnosti, nipošto učitelje i pro-
svjetitelje naroda. Stoga nikakvo čudo, što je naša Dal-
macija bila poprimila donekle izraziti karakter talijanski,
što se je u opće pisalo i uredjivalo talijanskim jezikom
i što se je inteligencija već bila tako jako uživila u

 

 

 

važivala i ćak prezirala hrvatski narodni jezik. S toga

su shvatljive one žilave borbe odrogjene inteligencije

protiv začetnika narodnog pokreta; razumljive su i sve

poteškoće i muke, na koje su naišli oni vrli narodni

radnici, i kod samog hrvatskog seoskog pučanstva u
s

ta ljepša prospektiva postane trajna realnost? Ako
shvaćamo mukotrpnu prošlost, na nama je, da bez su-
višnog neprirodnog i zatornog strančarenja i lutanja
uznastojimo, kako ćemo urediti megjusobne odnošaje
u divnoj djedovnoj Dalmaciji u cilju mira i napretka na

   

PM

   

e
budućnosti, pak što bismo bolje mogli želiti, nego da/

osnovi starih zdravih tradicija kršćanske vjere i narodne :
svijesti, Tako bi naša Dalmacija mogla da postane u.
narodnoj državi sve to jače narodno udo i atrakcijona
sila svih naših plemena sa svojim prirodnim ljepotama,
sa svojim morem, kršnom snagom svojih mišica, ju-
načkim srcem, hitrinom uma i pjesničkom dušom. E
Učinili smo ovdje jednu digresiju, koja neće biti“
potpuno neumjesna ni iugja mislima auktora knjige
»Otok Rab«. Držimo naime da je vrli auktor pisao.
knjigu toplim narodnim srcem kako i bistrim umom,
pa i ako nije otvoreno i jasno protkao takove misli ii
osjećaje s predmetom svoje radnje, nama se ipak čini,
da se takve misli i osjećaji protiskavaju kano same po
sebi kfoz napisane stranice kako kakva zlatna nit, št ]
Ju patriotska ljubav čitalaca može da sa zadevoljstvom
opaža i da joj se veseli.
Kiijiga »Otok Rab« ima: zgodni format, da ju
možeš lako sobom imati na putu da se čitanjem po-
zabaviš. Obsiže skoro 200 stranica. Ilustrirana je 's

58 slika uz zemljopisnu kartu \sjeve:io
tlocrt Raba od god. 1822. Dobra i jaka hartija. Lijepi
tisak, lijepi jezik. Nakladnik je franjevački samostan sv.;
Eufemije na Rabu, u kojemu je auktor sstarješinom.'
Knjiga se može nabaviti u svim knjižarama. | 4
Knjiga se po sadržaju i po tehnici izdanja sama
JI NERA AJE ERO DO OAID DU

sobom preporuča rodoljubnoj inteligenciji i pa

 
 
 
 
  
  
 
  
  
 
  
 
  
 
  
 
  
  
      
  
 

  

riotsko:
mu narodu. E
Prijatelj Raba.