i
a.
Stt e
ispunjena poklonom, Rozarijom, pobožnim pjevanjem, i
završilo blagoslovom. Tako i ove godine narod i ako
u poslima u ovo doba opet je ostavio rad a tražio
pomoć u Onoga, komu se je posvetila ova župa.
KOTOR. Spomen-ploča Kralju Tomislavu, kako
smo to predvigjali i javili u 19. broju vašeg cij. lista
neće se eto ni postaviti. Stara općinska uprava, gdje
su bili Hrvati u većini, da se ne zamjeri Srbima, to
je pitanje ostavila, da ga riješi novo općinsko upravi-
teljstvo. Nova opć. uprava smatra taj spomenik suviš-
nim. A sve je to jer se radi o hrvatskom kralju i 0
1000 godišnjici hrvatskoga kraljevstva. A Hrvati mjesto
da složno istupe glasovali su kod prošlih izbora u
pet različitih žara i tako omogućili da Srbi vode glavnu
riječ u ovoj općini, koja ima većinu hrvatskih birača.
Ovakovo postupanje prema hrvatskim historijskim uspo-
menama ne gradi temelja bratskoj slozi i uzajamnom
poštovanju.
Blagdan sv. Antuna Padovanskog proslavljen je
i ove godine najvećom svečanosti uz veliko mnoštvo
naroda bez razlike vjere, ne samo iz grada već i obliž-
njih sela. Poslije podne bio je blagoslov ljiljana te se
je oko 6/2 razvila impozantna zavjetna procesija tako
duga da se je svak čudio odakle već taj riarod dolazi.
Prošle godine iznenadila nas je električna rasvjeta oko
okvira na oltaru sv. Antuna dar ugl. obitelji Pava
Vičević, a ove godine vijenac ljiljana od voska dar
vošiarne Gagrizza pod upravom A. Depoppe. I tako
ova lijepa svečanost svake godine sve to ljepše napre-
duje, što se ima zahvaliti i zauzimanju mjesnih kato-
lika i požrtvovnosti naših O.O. Franjevaca.
OREBIĆI. Svečanost sv. Antuna ispala je ove
godine uprav veličanstveno, a to treba zahvaliti nasto-
janju mp. O. Antunu Krile, gvardijanu samostana,
a takogjer i narodu, koji je dosta doprinio za nabavu
novog sasma krasno izragjenog kipa sv. Antuna.
Iz jutra rano krasan zvuk zvona ulio je neko osobito
oduševljenje u dušu naroda. U šest sati počele su tihe
sv. Mise, a u 9 sati bila je posveta novog Križa pred
crkvom, koji je postavljen za spomen sedamstogodiš-
* njice smrti sv. Frane; a zatim je siijedio blagoslov
novog kipa sv. Antuna. Iza blagoslova počela je velika
sv. Misa uz krasno pjevanje, koje je pratio orguljama
vrijedni O. Kosto Selak. Preko sv. Mise držao je pri-
godno slovo mp. Dn. Božo Depolo. Iza sv. Mise sli-
jedila je Veličanstvena procesija sa svečevim kipom.
Procesiji je prisustvovalo mnoštvo naroda iz svih mjestija
od Mokala do Lovišta. Poslije podne u šest sati bile su
molitve u čast sveca, a nakon toga blagoslov. U veče
je bila rasvjeta i bacanje vatrometa. Ovaj veliki dan ostat
ća neizbrisiv u srcu ovog naroda, koji je puno bogo-
ljuban prema velikom čudotvorcu sw Antunu.
narodom? Samo jaka katolička
hrvatsku sudbinu spasiti iz bezvjerskih pandža.
: _Štampš je danas najjača sila na svijetu. ve-
tf&set i devet postotaka hrvatske štampe u O
skim je rukama. Zar Hrvat katolik može mirno“
gledati ovoliku bezvjersku vlast nad hrvatskim
štampa može
NARODNA SVIJEST
DILJEM SVIJETA.
Kulturni boj u Austriji. Socijalisti u Austriji hoće
da provedu školsku reformu na način, s koji se ka-
tolici ne mogu složiti. Uslijed otpora katolika ministar
prosvjete Dr. Schneider morao je demisionirati. Položaj
vlade je veoma ozbiljan, jer parlamenat ne može da
radi. A i megju kršć. socijalima prijeti raskol. Katolici
priregiuju javne, zborove za katoličke škole.
U Čehoslovačkoj došlo je u Pragu do velikih
demostracija radi agrarnih carina, te je bilo ranjenih
nekoliko stražara. U parlamentu je na temelju dogo-
vora o donošenju zakona vladao mir.
U Poljskoj će vlada provesti reviziju uslava. Prije
toga će se provesti promjena u izbornom zakonu.
U Engleskoj još vlada spor vlade sa rudarskim
savezom, koji nije htio prihvatiti predlog vlade. Bald-
win je priznao u debati o rudarskom sporu, da se
engl. industrija nalazi u slabom stanju, a besposlenost
sve većma raste, dok su mnoge industrijske grane mo-
rale sasvim zaustaviti posao, jer nemaju ugljena. Vlada
je protestirala kod ruskih Sovjeta radi pošiljke potpore
širajkujučim rudarima, ali je Sovjetska vlada odgovo-
rila, da je potporu poslalo radništvo, u što ga vlada
ne ulazi.
Propelo u sudnicama. Talijanski ministar pravde
posl&o je prošlih dana okružnicu svim sudbenim pri-
zivnim stolovima, u kojoj naregjuje, da u sudbenim
dvoranama poviše stolice sudaca bude povraćeno pro-
pelo po starinskom običaju. Osa se naredba ima od-
mah provesti časno i dostojno, kako se pristoji uzvi-
šenoj funkciji pravde. Već je od prije povraćeno u
Italiji propelo i u škole.
Kulturna tiranija u Mexiku divlja svem silom.
Svećenici inozemni su tjerani, a katolički narodi zatva-
rani na način, da djeca i starci ostaju bez krova. Pro-
tjerane su karmelićanke, kongregacija sv. Vincenca, za-
tvorili su sirotište »Servizio Domestico«, gdje se je učilo
tisuće djece. U julu će biti izbori za parlamenat. Ka-
tolici sjeverne Amerike poduzeli su akciju da podignu
cijeli katolički svijet proti mehikanskom barbarstvu.
Katolici se nadaju, da će novi izbori dokrajčiti tu kul-
iurnu sramotu.
Gregorijanski koledar u Turskoj. Turska je
narodna skupština u Angori nedavno prihvatila grego-
rijanski koledar. Kako je ovo po dosadašnjem turskom
koledaru godina 1344., koja ima da traje do 11. jula,
tako će Turci, ako poslije toga dana službeno uvedu
nov koledar, na nj preći dodatkom od 581 dosada-
šnjemu broju godina. Bilo bi poželjno, da pravoslavne
crkve već jednom prihvate gregorijanski koledar.
Kongres kraljevanja
joj je bilo preko 100.000 duša sa 2.000 zastava.
Dolazak i odlazak željeznice. Željeznički vla
kovi dolaze u Dubrovnik II. 6:20 (brzi), 11.15, o jma a. d., da priredi radio-izložbu pri svojemu gvo-
godišnjemu jesenskomu sajmu (3.-12. septembra), za grad, Kosovska ul. 43.
GR
%&_a odlaze 6:25, 15:30 i 21:05 (brzi). ei
a mesiiččcčničiina nn
nai
ji AO \
li
će zanimanje za radio potaklo je upravu
Kristovog u Milanu.
“4. Katolički Milan doživio je prošlih dana rijetku sveča-
Host da je održan veličanstveni kongres kraljevanja
Klista Spasitelja. Predavanja na tom kongresu držali
sutnajpoznatiji katolički učenjaci u dvorani katoličke
niverze. Na svršetku je držana svečana procesija, na
Megjunarodna radio-izložba u Beču. Sve to _
bečkog“
Br. 28.
koju su izložbu stigle već mnogobrojne prijave iz u-
nutrašnjosti i iz inozemstva. Danas su već zapremljene
za nju četiri dvorane sajmovne palače. Ova će radio-
izložba prikazivati sve sprave, koje su u svezi s kruž-
nim kolanjem iskara i sve dotične uredbe stavljati u
gibanje. To će biti obilna smotra za radio, kakva se
još u Austriji nije vidjela, te će ostati pristupačna jednu
nedjelju dulje nego sajam.
Modra boja proti muhama. Približamo se ljet-
nom žaru, kad su rojevi muha u blagovaonicama iu
sobama za spavanje pravi bič, a u kuhinjama očita
pogibao za zdravlje. Svak se pita, kako da utamani
ili barem decimira te gadne i vrlo škodljive životinjice.
Dva su francuska učenjaka, nakon svestranih empirič-
nih istraživanja došla do zaključka, da muhe ljube /
samo bijelu boju i bijelu svjetlost, a zaziru od mo-.
drila. Prama tomu, najpodesnije je srestvo oličiti mo- |
drom bolom stijene u sobama. I uistinu, već je neko-
liko bolnica namazalo većinu soba modrilom, a u Ar- |
gentini je državni zakon, po kojemu sve radionice
masla i pržione kafe moraju imati modro oličene stijene. |
Esperantski kutić.
i
Ovih nas je dana pohodio g. J. Schamanek,
srednjoškol. dir. u miru i lektor Esperanta na Vis.“
Tehničkoj Školi u Wien-u. Prilikom njegova boravka |
u našem gradu, održao je zanimljivo predavanje u.
Kat. Društvu »Bošković« uz prisustvo lijepog broja !
Esperantista. Iz njegovih usta čuli smo i još nekoliko.
dokaza o zbiljskoj važnosti megjunarodnog i neutralnog.
jezika Esperanta : u Austriji je Esperauto uveden u sve“
škole, a na visokim se školama polažu i državni ispiti.
iz tog jezika. Gosp. Schamanek putuje u Kotor, a otal
se vraća uzduž cijele obale našeg Jadrana, koji mu;
se puno svigja. Želimo mu najsretniji put. i
Al samideanoj! Someraj tagoj estas tagoj de
turistoj, inter kinj kelkaj estas Esperantistoj, kiuj ankau
vizitadas nian urbon; pro tio, kiam vi vidas un
fremdan samideanon, estu al li je la dispono : mont
la urbon, trovu la logejon k. t. p. Konatigu lin ku
aliaj samideanoj, kaj, arapropagandon !
+ Reumatizam.
k ri
dal
Ja, dole potpisani, Mihajlo Kovačević, blagodari
Vam najtoplije na izlečenju od reumatizma u ruk
i u nogama i u svim telesnim zglobovima, zb
nisam mogao kretati ni rukama ni nogama
u svemu bio zavisau od tugje pomoći.
čak niti da jedem i pijem, jer sam _i
i u vratu. Nikakvo sredstvo nije,
ali Vi ste mi u kratkom ro Vašim lekom ,Rad
Balsamika“ olakšali bolove###rvi put kaka sam sent
mazao Vašim lekom bil#mi je mnogo teže — bolo
su trajali posle gihja još čitav sat i bili su dali
nego obično. la#"toga su popustili, te mi je nako!
svakog novog*'mazanja bilo sve lakše. Sada mi je Vi
sasvim d#fro, i zato Vam još jednom najtoplije b
godariti i svakom ću Vas bolesniku najtoplije prep!
mučiti. Do sada sam utrošio 4 flašice, a ova što mi
sada šaljete je peta. Sa odličnim poštovanjem i 0
blagodarim. ; EC
«Bavnijejszipe Bo gljidianane MAO Koa
Lijek alsamika“ izragjuje, prodaje
razašilje doplatom Laboratorija Radio Balsamika, B
D
pomoglo do sad
SI Plančić : Dubrovnik.
— Litograiska mapa —
Dok su skoro svi stari dalmatinski gradovi u no-
vije doba našli umjetnike, koji su u mapama prikazali
lepše dijelove njihovih gradova, dotle je Dubrovnik
ostao megiu posljednjima. A ipak je po pravi trebalo
da bude obratno. Dubrovnik je po svojoj prošlosti i
ljepoti zasluživao da bude prvi, jer malo koji dio naše
obale i nijedan grad na Primorju ne pruža toliko in-
teresantnosti, toliko ljepote i onako mnogo motiva za
umjetnika, koliko upravo Dubrovnik. Zato je Dubrov-
nik vazda privlačio umjetnike, koji su u njegovoj lje-
poti uvijek nalazili dovoljno krasnih motiva za svoja
djela. Ali ipak se megju njima nije nalazilo poje-
dinaca, koji bi u jednoj seriji slika dali općenitu sliku
Dubrovnika, njegovih lijepih predjeta, znamenitosti i
interesantnosti. G. J. Plančić je to pokušao da nam
dade u svojoj umjetničkoj mapi, koja sadrži 12 slika.
Prikazane su tu sve lijepe i interesantne strane grada,
njegove crkve, karakteristične ulice, zgrade i tvrgjave.
Ovdje je iznesen samo grad, odnosno važniji arhitek-
tonski motivi Dubrovnika. Iznesene su sve značajne
gragjevine, i data je jedna lijepa slika svega onoga
što Dubrovnik karakterizuje.
U dvije litograiske slike su prikazana dva po-
gleda na gradsku luku sa 'Porporele. Na jednoj se
silci vide vrhovi Katedrale i Dvora, a na drugoj Domini ylfee-načičkana-prozorčićimapriterziji “Im se '
kanska crkva i u pozadini se, kao neka kruna, uzdiže
Minčeta. Minčetu još nalazimo na jednoj drugoj slici,
gdje je prikazana jedna vrlo interesantna skupina ku-
ćica na Pelinama, gdje se takogjer ova naša najviša
kula ocrtava horizontu. To je jedna od ljepših slika svo-
jim motivom i tehnikom. Ova mala skupina kuća pruža
krasan dojam svojom cjelinom i karakterističnošću za
Dubrovnik. Iznesena su još oba samostana, sv. Vlaho,
Gospa i Jezuitska crkva sa stepenicama. Naročito valja
istaknuti samostan Dominikanaca i crkvu Isusovaca.
Prva je veoma raznolika, vesela i nekako svijetla, a
druga impozantna i teška u svojoj monumentalnosti.
Umjetnik je u obima vrlo lijepo, odregjeao i jako ista-
kao ono što je bitno i snažno na njima, njihov karakter
i onu njihovu ljepotu. U tome je uspio, pa tako imamo
veoma lijepo stubište, koje kruniše jaka i maestozna
crkva Jezuita, koja na slici daje nešto od veličine i
jakosti baroka. Mali klaustar Franjevaca je više inti-
man, ono što on zapravo i jest danas, kad u njemu
više nema stare farmacije, biblioteke, škole i života.
Slika nam prikazuje veoma lijepo taj povučeni kutić,
koji sliči na kakav zapušten i osamljen samostan.
Dvije slike su posvećene ulicama, i to Pobijanoj i
Kunićevoj. Prva se nalazi u najstarijem dijelu grada,
gdje još uvijek ima lukova preko ulica, kao u stara
vremena. Kunićeva ulica je karakteristična za sjeverni
dio grada, gdje se uz Prijeko uzdižu stepenice, a uske
AG v
raji rogova o) sosu.
KB
zali
jedna masa kamenja naslonjena jedna na drugu.
posljednjim slikama su prikazani dijelovi grada p
Dvorom sa Srgjem i Lovrjenac. Ovo su slabiji crti
ali ne po svojoj obradbi, nego radi samog moti
Ovdje je sam motiv previše jednostavan, pa n
nastojanja umjetnika ne bi bila mogla da ispune
hove praznine. Ipak je Lovrjenac megju njima najlje
jer njemu samom odgovara tišina, mrtvilo, usamljen
Takav je Lovrjenac i inače kad ga gledamo kako
uvijek stoji na mrtvoj straži čuvajući Dubrovnik
Cijela je mapa vrlo lijepo izragjena,. umjetni
i tehnički dotjerana. G. Plančić je nastojao da
karakter našega grada, da ne samo iz motiva, I
još više iz načina prikazivanja i vidimo i osjetimo
je to jedan grad na moru, pun svijetla, topline
nolikosti, grad s puno interesantnosti i kontra
tome je umjetnik i uspio, a to je uostalom i |
u ovakvim mapama. Ova je mapa jedna cjeli
samo po onome što sadrži, nego mnogo više p
koji provejava sve ono što je u njoj izneseno. G.H
čić je uspio da dade jednu pravu sliku Dubr'
njegovih ljepota, zapravo njegov karakter, on
što se osjeća kad se gleda na naš grad i što 1
vječno ostaje kad se na Dubrovnik sjećamo.
Plančić može biti potpuno zadovoljan uspjehom
pak, što je konačno i naš grad. dobio jedn
koja odgovara njegovoj važnosti i ljepoti.
=