Str.
kolegija sjemeništa i akademija. U Mundeleinu, mjestu
prozvanom u čast kardinala, nalazi se glasovito čikaško
sveučilišno sjemenište-bogoslovija, koje stoji 13 mili-
juna dolara.
Po podue su imali posebni sasianak samo Sve-
ćenici u Orhestra Hallu. Govorilo se samo latinskim
jezikom, kojim su se mogli razumjeti megju sobom
katolički svećenici cijelog svijeta.
Zadnji dan, četvrtak 24/6, poslije svečane službe
Božje slijedila je, kao zaključak kongresa, velebna
neizmlerna procesija, koja se je kretala prama male-
nom sveučilišnom mjestu Mundeleinu, a u njoj je u-
čestvovalo preko 800.000 ljudi. Na žalost usred pro-
cesije nastao je prolom oblaka le počela padati kiša i tuča.
Gotovo svi učesnici su okisli. Na stotine ih je uslijed
vručine i straha od panike palo u nesvijest. Radi krat-
kog prostora stao je i promet, a i ranjeno je oko sto
osoba, većinom žena, koje su posebnim vlakom pre-
nesene u Chicago. Uslijed kiše tlo se umekšalo tako
da automobili nijesu mogli voziti nego. samo pola-
gano, a jer je time promet bio mnogo ograničen mo-
ralo je nad 10.000 ljudi prenoćiti pod vedrim nebom.
Tih je dana cio katolički svijet gledao u Chicago
i bio s njim združen u ljubavi prama crkvi pa i u ve-
selju nad neprestanim napredovanjem katolicizma me-
gju najmoćnijim narodom svijeta. Duboki socijalni u-
pliv i široko rasprostiranje vjere najljepše dokazuju,
do kakove je duhovne visine doprla zemlja, koju smo
do sad poznavali samo kao najproduktivniju, najtrgo-
vačkiju i kao zemlju najvećeg materijalnog bogatstva.
Povijest je dokazala i još će dokazati, da napredak
države na gospodarskom, tehničkom i industrijskom
polju ne može se protiviti duševnom razvoju i pro-
dubljenju te da sav čovječji napredak i znanje neće
moći pokolebati katoličku vjeru ni katoličke ideje.
Pisma iz naroda.
ORAŠAC. Uspjele predstave. Još za boravka
presv. pomoćnog biskupa Msgra Vlaha Barbića u
Orašcu, prigodom njegovoga pastirskoga pohoda, pri-
kazale su vrijedne mjesne članice djevojačkog društva
presvetog Srca Isusova u počast presv. biskupu prvi
put vrlo lijep i ganutljiv pozorišni komad ,Na raskršću“,
i to u subotu 12.0. mj. Dvorana je bila dupkom puna,
a svi su nazočni neprestanim aplauzom izražavali svoje
zadovolstvo, pa su vrsne predstavljačice bile naročito
pohvaljene i od presv. biskupa. Ista se je predstava
ponovila slijedeće nedjelje 20. ov. mj. poslije podne
uz još veći odaziv publike i nazočnost bližnlih žup-
nika, kliševskog i zatonjskog, te nekoliko gostiju iz-
vana. Vrlo je zgodan bio izbor samog komada, a treba
odmah istaknuti, da je neslomljiva volja i zauzetnost
predstavljačica svladala sve nebrojene poteškoće pri
izvedbi. Naivno bi i neiskreno bilo ustvrditi, da nedo-
stataka nije bilo; ali treba uzeti u obzir, da je većina
predstavljačica prvi put ovom prigodom stupila na
pozornicu, te da i nestašica sceničkog pribora znatno
smeta potpunu uspjehu. Sposobnost i talenat svih u-
česnica u onim priredbama niko neće zanijekati, a to
je glavna podloga sve to boljeg budućeg napretka.
Glavne su uloge Cilike Lulić (bogate udovice), klevet-
nice Josipe Veršić i Lulićkine snahe Marice lijepo iz-
vršile gg.jice Marija Buć, Katice Buć i Nikica Banić.
Vrlo su se svidjele i g.gjice Nedjeljka Zlošilo i Marija
Besjedica u ulogamn župnikove sestre i poštaričine
kćerke, i g.gjice Marija Zlošilo i Ivka Moretić u _ulo-
gama Janje i Barice, sloškinja Lulićkine snahe Marice.
A treba pohvaliti i najmanje uioge djevojke iz grada,
seoske mljekarice i seoske poštarice, što su ih na za-
dovoljstvo izvele g.ce Silve Banić, Anka Kusić i Ka-
tica Rakigjija. Nema dovoljno riječi, da se istakne
zgodnost i prava potreba, što češće sličnih predstava,
i to sa svakoga stanovišta. Mladim i zauzetnim pred-
stavljačicama svaka hvala i priznanje uz živu želju, da
ne sustanu u preduzetu putu, nego smjelo i odvažno
napreduju na duševnu i moralnu korist svoju i svojih
slušatelja. Putnik na prolasku.
OREBIĆI. Blagdan Srca Isusova proslavljen je
ove godine na vanredan način. Nastojanjem preč. Dn.
Gjura kan. Laneve, nadžupnika i pob. naroda bio je
nabavljen krasan kip Presv. Srca. Ujutro bile su 2 tihe
svete mise u 10 velika sv. misa, koju je pratio na
orguljama vrijedni O. Kosto Selak, preko iste izrekao
je krasnu propovijed sam preč. nadžupnik Laneve.
Popodne u 52 počela je svečana večernja a u 6 ve-
ličaustvena procesija sa kipom Presv. Srca. Procesiji
prisustvovalo veliko mnoštvo naroda. Ovaj veliki
dan ostat će neizbrisiv u srcu pobožnog naroda,
a opća je želja da se i unaprijeda bude svečano sla-
vio ovaj blagdan. ši
NARODNA SVIJEST
KORČULA. Obilan rod voča i povrča. Kroz cio
ovaj mjesec bio je naš zeleni trg (,rotonda“) osobito
živ kao što od nekoliko godina nije bio, a to radi o-
bilnog roda voća i povrća iz Žrnova i Lumbarde, Radi
toga su cijene bile niske, te smo iwali biža i po 3 D.
trešanja takogjer po 3 a i po 2 D, graha po 3, a ti-
kvica po 2:50 D. Sa ribom naprotiv ne možemo naža-
lost da se pohvalimo, jer n. pr. srgjele nijesmo još
ni vidjeli.
Proslava srca Isusova i ove g dine obavljena je
svečano uz veliko učešće gragjanstva, sa predhodnom
devetnicom, te procesijom sa slikom srca Isusova, koju
su nosile djevojčice u bielini i posvetom.
Radić u Korčuli. U subotu 26. pr. mj. došao je
iz Zagreba preko Splita u naš grad g. Stjepen Radić
u društvu sa svojim zastupnicima Dr. Pernarom i Ma-
tijevićem, te izvjestiteljima »Novog Doba« i »Vremena«,
a pratio ga je i jedan detektiv. Na obali okićenom za-
stavama dočekali su ga pristaše iz grada i predstav-
nici iz bližnjih sela, te ga je dobrodošlicom pozdravio
podnačelnik g. P. Vlašić, a on se je zahvalio te pošao
u »Hotel de la Ville« praćen i aklamiran od pristaša.
Pošto se je odmorio, odvezao se je sa motornim čam-
cem do otočića Vrnika, gdje je bioj gostoljubivo pri-
čekan. U nedjelju održao je u gradu zbor, na koji su
došli pristaše pod barjacima iz korčulanske općine i
Pelješca. U svom govoru Radić je u glavnom nasto-
jao da opravda potrebu izglasanja Netuaskih konvencija.
Pri svrsi, kzo dulcis in fundo, da nebi izgubio običaj,
trebalo je da se očeše malo i o popove ističući da je
program njegove stranke vjera u Boga, ali ne u popa,
jer da popovi gule narod tražeći plaću za svoj rad.
Kao da narod ne plaća i sve činovnike, pa čak i mi-
nistre i njihove aute i duhan.
Još su govorili Dr. Pernar i Matijević, i pošto je
ispjevana ,Lijepa naša“ i ,Oj Hrvati“, masa ga je
otpratila do Hotela, gdje mu je priregjen banket. Po-
slije podne bio je u Lumbardi, a u ponedjeljak otpu-
tovao za Blato, gdje takogjer ima da održi zbor.
Starigrad na Hvaru. Berba i trgovina buhačem.
Kao što je zadnjih godina, tako je i ove godine rod
buhača na našem otoku bio vrlo dobar. Ovogodišnja
produkcija se može da mjeri s onom lanjskom po ko-
ličini i po kakvoći. Kod nas se većim dijelom dobija
miješani buhač i to vrlo dobre: vrsti. Naši težaci paze,
da ga u pravo vrijeme beru, pa mu je zato njegova
snaga mnogo jača. To dobro znaju trgovci buhačem
u Trstu, koji rado naručuju ovamo velike količine
ili pak imaju u našem mjestu stalne agente, koji za
njihov račun svake godine mnogo kupuju. I ove go-
dine su se već počeli i oni i još nekoji interesirati za
naš buhač, pa je trgovina s njime već prilično zapo-
čela. Upozoravamo i dubrovačke trgovce na našu pi-
jacu, jer bi sada, pošto su osnovali svoje društvo
,Buhač“ oni mogli da svrate izvoz našeg buhača preko
Dubrovnika. Tako bismo se i mi amo već jednom
oslobodili tršćanskog posredništva.
KLIŠEVO. Pastirski pohod. Nakon što je presvij.
pomoćni biskup _ Msgr. Vlaho Barbić obašao Župe
Rožat, Mokošicu, Zaton i Orašac, stigauo je na Kli-
ševo preko Trstenoga na Vidov-dan, 15. ov. mj., u
pratnji mp. O. llarija Lešića, franjevea. Doček je na
granici župe bio vanredno sjajajan i oduševljeno sr-
dačan. Mnoštvo od više stotina naroda s crkvenim i
narodnim barjacima, te sa školskom djecom predvo-
gjenom od g.ce učiteljice Laptatalo bijaše se sakupilo
na mjestu dočeka, gdje je mp. župnik Don. Vicko
zanosno oslovio presvijetloga, a ovaj mu ljubazno
zahvalio. Odatle je cijela mnogobrojna povorka išla
uz živahnu pucnjavu trombuna i neprestano klicanje
blizu 3 km dugim putem do župne crkve, pred kojom
je bio službeni, ali ujedno i iskreni i ganutljivi doček.
Usprkos kiši, koja je još prije dolaska do crkve bila
počela da pada, narod nije hotio da se razigje, nego
je rpimice ušao u crkvu, gdje je duhovni pastir odr-
žao svoj okinski govor u ime svoje, kao i u ime
sijedoga natpastira, dičnoga starine biskupa, ordinarija.
Sutradan su mnogobrojni župljani a gotovo svi iz
sela Gromače u 8 ura u jutro otpratili presv. biskupa
i pratnju mu do Gromače uz vijanje barjaka i gruvanje
trombune. Lijepa, ali malena kapela u Gromači nije
mogla da primi niti petinu nazočnoga naroda : ali su
ipak i svi oni, koji su morali da ostanu vani, popožno
slušali propovijed i sv. Misu, koju je Moasignor na-
mijenio za pokojne ondje ukopane, a zatim na groblju
podijelio svečanu apsoluciju i održao lijep govor o
dužnomu sjećanju pokojnika.
Narednog se je dana (u četvrtak 17. ov. mj.) išlo
prama zapadnim selima župe, sve do Rigjice, uz ne-
doglednu pratnju i puškaranje. Jedni su seljani pratili
— presvijetlog do granice svojega sela, a drugi su ga
+
1
_ presjednik radikalne stranke,
na istom mjestu dočekivali i pratili u svoje selo.
U Mrčevu je mp. O. Lešić misio za pokojnike, a presv.
biskup oslovio pobožni narod; u Mravinjcu je pak
bila biskupska sv. Misa uz kratak govor i apsoluciju,
pa se je nastavio put do Rigjice, gdje je na groblju
bila zadnja apsolucija sa prigodnim govorom. Zatim
je slijedio jednako svečan povratak prama sijelu župe |
u Kliševu s čitavom pratnjom. Nije to bio običan iskaz
uljudnosti, nego pravo oduševljenje i spontani izlijev |
ljubavi i štovanja. Na rastanku se je cio narod penjao
na glavice i uzvisine, te odatle zanosno aklamovao
presvijelloga i gromovitom ga pucnjavom i vijanjem
barjaka pozdravljao. U svim je pak selima presv. do-
stojanstvenik bio obasipan cvijećem od milovidnih
seoskih djevojaka. A imali su svi seljani i župljani i
opravdana razloga, da s tim oduševljenjem iskažu i
svoju zahvalnost Monsignoru, koji nije žalio truda ni“
jaka umora, da onako ružnim i gotovo neprohodnim |
putem pješice obagje cijelu 18 km dugu župu. —
U petak je (18. Vl) bio pohod škole u Gromači
Presvijetli je bio ugodno iznenagjen bistrim dječjim
ndgovorima na upite iz vjeronauka. — Slijedećeg je.
dana u 8 ura u jutro bio odlazak u Ljubač, najistoč- |
nije selo župe, a uz jednako brojnu i svečanu pratnju. |
U seoskoj je crkvici presvijetli izrekao sv. Misu za
pokojnike onoga sela, a iza evangjelja po običaju
ostovio narod i ma koucu podijelio apsoluciju na.
groblju. —- Svečana je trojna pjevana sv. Misa uz |
biskupsku asistenciju i dijelenje sv. Potvrde bila u |
nedjelju 20. ov. mj. u župnoj crkvi u Kliševu u 10.
sati. I tom je prilikom presvijetli dva puta progovorio:
prvi put iza evangjelja narodu, a drugi put nakon
sv. Mise krizmanicima. — I svane napokon dan ras-
tanka, utorak 22. ov. mj., kad se je pobožni. narod |
zadnji put okupio, da iako u ograničenu broju (radi
neprestane kiše i preveć ranog doba), ali ne slabijim,
nego ojačanim oduševljenjem iskaže milom pastiru još |
jednom ljubav, štovanje i zahvalnost. Pratnja je išla|
do granice župe, gdje je bio zadnji rastanak, a onda |
je presvijetli, (praćen od mp. O. Lešića i od jednog
svjetovnjaka iz grada, nastavio svoj put do Trstenoga
gdje se je ukrcao u parobrod, da se povrati u gra
Kliševljanin.
IZ KOTORA. Još o postavljanju spomen-ploč
Kralju Tomislavu. Nekorektno ponašanje braće Srb
prama Hrvatima radi spomen-ploče Kralja. Tomislav
izazvalo je veliko ogorčenje u hrvatskoj publici. Na ovaj|
način Srbi su nas doveli do toga, da opet postanemo|
nesložna braća, kao ono g. 1889. do fuzije Srbai
Hrvata 1906. Pravaši onda ostadoše posebno, jer su|
predvigjali da je sve ono, što je Hrvatsko i katoličk
njima protivno. Gosp. Gi. Drašković, koji je bi
pak se odrekao i dočeka
Davidovića, za sadašnjih općinskih izbora postavio
u listu nezavisnih gragjana, te se vrtio okolo Hrvata
da glasuju za njega, dobio je tri vijećnika, ali d
pomoću nas Hrvata. Interesantno je bilo da ne rečem
žalosno sada slušati, gdje taj isti g. Drašković odbi
prijedlog radničkog društva da se postavi spome!
ploča, jer da ovdje nijesu vladali hrvatski kralje!
Mi ga pitemo: a jeli u Budvi i u ostalim mjestim
Boke gdje su postavili taj spomen, vladao Kralj Ti
mislav: dapače u Budvi, gdje imade tri djela Srbi
složno se je postavila spomen-ploča, a još suvii
Srbi su držali najpatriotične govore, kao što bi sa
mi u Kotoru to učinili, kada bi Srbi podigli spome!
ploču kojemu srpskom vladaru. Gosp. Drašković omei
je možda ovaj posao radi toga, da bi opet omilii
radikalima, koji su snjime bili likvidirali. Gosp. Dra
ković i družina, koji su glasovali proti spomen-plo
možda nijesu čitali povijest Kralja Tomislava, jer
on branio Srbe od neprijatelja. Sada nami Hrvati!
ne ostaje drugo, no da i mi s njima likvidiramo i 4
se znademo vladati za dojdućih izbora. i
iz Jugoslavije.
Vladina R R. većina primila je prve konveti
cije s Italijom. U subotu 26/6. radikalno-radićevs
skupštinska većina poslije oštre kritike Dra Trumbi
i izjava opozicijonih klubova primila je sa 122 pr
39 prve ili tako zvane beogradske specijalne kon
cije s Italijom. Broj glasova ,za“ je posve zaniml
jer kaže, da se dobar broj glasova vladine većine tl
ufao dati javno svoj glas za te konvencije. Pri 4
treba naglasiti, da su radićevci bili skoro u puno!
broju, pa je Dr. Ninčić više puta s ponosom na si
da ima za sobom tako brojne hrvatske glasove
da je najbolji dokaz, kako su konvencije koristi
dobre ne za Srbe nego za Hrvate. o
Dr, Subotić predsjedajući podpredsjednik :
štine osugjujući govor Dr. Buća o konvencijama,
je izjavu, koju je opozicija primila glasnim i
ogorčenja. Nevjerojatno je ponašanje radićevaca,
su i toj izjavi pljeskali. — Jučer, srijeda, im
skupština raspravljati ostale beogradske konven(