mladenaca u Smederevu. Tu im je rekao sv. Misu na
malenom oltaru donešenom iz Beograda, pričestio ih
i vjenčao. Preko objeda i večere nazdravljalo s& mla-
dencima, Korčuli i t, d. Bilo je pravo korčulausko
veselje, kojemu su prisustvovali i neki odlični Sme-
derevčani, a uveče je i glazba tvornice Gartida“ uz-
veličala svojim sviranjem tu milu domaću svečanost.
4, Novi kateheta za osnovne škole u Beogradu
imenovan je O. Dano Zubac, franjevac iz Hercego-
vine, te je već pri svrsi ove školske godine pre-
uzeo službu. — F. 8.
R djačkom sastanku u Dubrovniku.
informacije glede hrane i stanovanja.
Pripremni odbor u Dubrovniku ima vrlo tešku
zadaću rješavajući dosta teško pitanje ukonačivanja i
prehrane. Jer sjedne strane bio bi neugodan even-
tualni deficit, a s druge strane hoće se što umjerenijim
cijenama omogućiti učestvovanje što većem broju učes-
nika, a osobito siromašnijem djaštvu. Konačno će stvar
biti ipak povoljno riješena.
Stan i hrana za sva četiri dana t. j. 22.—25.
srpnja stajati će za djake 50 Dinara, a za ostale (sen-
tore i druge učesnike) 80 Dinara. Te su cijene doista
minimalne. Iznos za stan i hranu platit će učesnici
odmah prigodom dolaska u Dubrovnik.
Djaci će spavati na konačištu Jadranske Straže.
Učenice kod čč. sestara, a seniori po privatnim sta-
novima i u sjemeništu.
No o tom svemu dobit će učesnici sve upute u
samom Dubrovniku.
Svi djaci neka sobom ponesu jednu deku (pokri-
valo) toaletne potrebštine kao sapun, ručnik i jedaći
pribor t. j. žlicu, viljušku, nož i ubrus (servietu).
To radi toga, jer u lokalu gdje ćemo imati hranu neće
valjda imati na raspolaganju toliki broj jedaćih pribora.
Prema gore ustanovljenim niskim cijenama neće
biti moguće na isti račun dati “učesnicima i večeru
prilikom dolaska u Đubrovnik u srijedu dne 21. srpnja
ma veče, Zato preporučamo svim učesnicima, koji su
bliže Dubrovniku, da za to veče večeru sobom ponesu.
Ostali će eventualno uzeti sami u Dubrovniku večeru,
a pripremni odbor će im preporučiti zgodni lokal.
Pzipremni odbor ima jošte da riješi pitanje pro-
storija za zborovanja, no i to će biti povoljno riješeno.
Inače nastoji pripremni odbor da dobije zgodno
prijevozno sredstvo za izlete u dubrovačku okolicu.
Ima u izgledu, da će za to biti na raspolaganje jedan
parobrod Jadranske Plovidbe, koji bi mogao primiti
na sebe sve učesnike.
Organizacije u Dubrovniku spremit će po mo-
gućnosti i jednu prikladnu zabavu.
Dubrovačka »Narodna Svijest« izdat će prigodom
sastanka posebni broj posvećen uopće katoličkom a
osobito djačkom pokretu s informativnim članovima
naših seniora.
Broj prijava brzo raste, pa i nadalje pozivamo
sve one, koji kane prisustvovati, da se što prije pri-
jave. — I. K. Dj. Liga.
Pisma iz naroda.
SLANO. Upropašćenje naroda. Čitajuć u Vašem
listu od 8. t. mj. o konvencijama slialijom, nadali
smo se da naša g.g. zastupnici, koji su izabrani našim
glasovima, neće glasovati u Narodnoj Skupštini za te
konvencije, koje su prava kuga i propašćenje našega
naroda. Ali smo se na žalost prevarili. Čitamo u »Domu«
službenom listu Radićevaca od 16. t, m. pod naslo-
vom: ,Političke i kulturne vijesti“ iz pera g. presjed-
nika Sti. Radića, gdje se čudi da su mogle doći u te
konvencije ustanove o Agrarnoj reformi, to jest: da
sva ona gospoda koja imaju talijansko državljanstvo,
a zadržaše svoje boravište kod nas, da pri tim kon-
vencijama ta gospoda neće podpasti pod zakon o
agrarnoj reformi, nego će biti od njega izuzeta. Da je
to nepravedno. A malo niže se nastavlja sljedeće:
,Presjednik je već onda naglasio ovu opasnost i svu
težnost ovih konvencija, ali je ujedno upozorio klub,
da se na tom pitanju ne smije rušiti vlada narodnog
sporazuma, jer bi onda opet nastale takve prilike u
kakvima su ove konvencije sklapane, te se nebi ništa
popravilo, nego bi se samo onemogućilo, da naša
država jedan put bude prema ltaliji samosvijesna i
ravnopravna saveznica“. Iz ovih se riječi vidi, koliko
se, g. Radić zalaže za svoje birače i svoj narod, kojega
predstavlja. Ovo govori isti g. Radić koji je uvijek
govorio prije ulazka u Vladu, da valja agrarno pitanje
riješiti u Zagrebu. A sada nas jadne kmete, koji pri-
padamo talijanskim podanicima, pušta na milost i
nemilost. Zar za nas ne vrijedi riječ Njegova Veličan-
stva Kralja Aleksandra I., našega premilostivog Vladara,
,NARODNA SVIJEST“
koji je rekao, da zemlja mora da bude i da pripada
onomu koji obragjuje ? A_mi smo uvjereni da besjeda
Njegova Veličanstva nemože doći na manje. Jer se mi
držimo one — Bog na nebu, a Kralj na zemlji. Priti-
snuti ovom nečuvenom nepravdom utječemo se
ovim javnim pismom našim zastupnicima, da nas blago
izvole zaštititi, od one propasti, te da imat budemo
prava od Agrarne reforme riješenjem kao i svi drugi
kmeti Dalmacije. Istina mi cijeli Grgurićani pripadamo
kao kmeti g. Baronu Dr. F. Mayneri na Lopudu,
kojemu svaka čast i hvala kao našem gosparu zemlje.
Njegova je majka Vlastelinka g.gja Mandaljena Gjorgji,
kći g. Grofa Saba Gijorgii, najposljednjeg kneza repu-
blike Dubrovačke. — Jeli pravo pred Bogom i pred
svijetom, da mi danas pripadamo pravima i aspiraci-
jama talijana, a odjeljeni od naše drage, mile braće.
A to sve krivnjom nerazbora. Ponovno apeliramo na
sve naše g. zastupnike, bez razlike stranaka, da se
zauzmu da ne bude prihvaćena konvencija, da budu
poštegjeni od udara Agrame reforme, talijanski poda-
nici, pak oni ma gie bilo stanovali. — Vapaj upro-
pašćenih Grgurićana.
MALI STON. Zidine. Svaki stranac koji dogje u
jedan i drugi Ston, divi se starinskim bedemima, koji
su iza dubrovačkih u najboljem stanju ne samo u
Jugoslaviji, nega možda i u Evropi. Ali gle, neki Malo-
stonjani, kad grade kuću ili štalu, ruše zidine i uzi-
maju kamenje za gragju. Ovo se mora na svaki način
da zapriječi i tako da se spasi starina pod svaku cijenu.
Naipozvanija je tu općinska uprava, da obustavi daljnje
rušenje i da sačuva Stonu ono, čime bi se dičili i
najglasovitiji romanski i germanski gradovi iz sred-
njega vijeka, koji dandanas uvelike nastoje da saču-
vaju sredovječno lice.
Jadranska Plovidba“ hvalevrijedno je dala svim
učenicima popust pri svršetku škole, kad su išli svojim
kućama, samo na pruzi Mali Ston-Trpanj taj im je
popust bio uskraćen. Svak se je tomu čudio, a agenat
se je opravdavao, da on_za to nema nikakve naredbe.
Uprava Jadranske Plovidbe mislimo da dava svoje
naredbe svim agencijama, pak bi bilo poželjno, da i
agencija u Malom Stonu bude o tom izvještena. —
Prolaznik.
PUTNIKOVIĆI. Krštenje zvona. Naše mjesto na
svečani način «danas proslavilo krštenje i podizanje
zvona na zvonik naše matične crkve, koja se kao labud
uzdiže u mjestu na sredini prostranog lijepog polja,
zelenilom ukrašena i gorskim vijencem naokolo okru-
žena. Već je iz rana jutra narod počeo pridolaziti iz
okolnih sela Crnegore, a oko 10 sati sleglo se ispred
crkve, cvijećem, barjacima i zelenilom ukrašene, mnogo
bogoljubnog svijeta i sve se je i mlado i staro natje-
calo da svojim sudjelovanjem uveliča ovu velebnu
svečanost. Na svačijem licu bilo je vidljivo svečano
raspoloženje, a odraz radosti i veselja ispunjavao je
srca i dušu što će opet kao i prije dok bijahu prvašnja
silom odnesena zvona, moći slušati harmoničan glas
zvona sa zvonika svoje glavne crkve kao vijesnika
radosti i tuge. Početak ovog svečanog čina naviješlen
je pucanjem iz mužara i vijanjem zastava. Obred je
vršio naš mnogo zaslužni župnik Dn. Niko Musić i naš
vrijedni domorodac Dn. Ivo Gjuračić, župnik u Poni-
kvama, koji je u tu svrhu naročito dohrlio u svoje
rodno mjesto. Po obavljenom krštenju održao je pri-
godnu riječ ugledni naš mješćanin g. Baldo Vidiš,
iznijevši zasluge svih koji su se svojim radom istakli
na pridizanju napretka i ugleda našeg mjesta, bodreći
ih da i dalje ustraju u svom korisnom radu, ponosni
na svoja djela, koja služe na čast i diku njima i rod-
nom im mjestu. Pozdravio je našu dragu braću u
tugjini, a naročito u Americi, jer premda daleko od
svoje rodne grude, ipak su srcem i mislima svegi u
ljubljenoj domovini uz svoje mile. Krasnu propovijed
držao je preko sv. Mise Dn. Ivo Gjuračić, koji je lije-
pim i praktičnim prispodobama tumačio bogoljubnom
narodu namjenu zvona i raznolike njegove funkcije i
zahvalio svima onima koji su omogućili ovaj današnji
svečani god.
Vjenčanje. Isti se je dan vjenčao naš ugledni
mješćanin g. Baldo Vidiš, trgovac i industrijalac sa
milom g.gjicom Steficom Vuletić iz Opuzena. Naše
mjesto odavna ne pamti takovo impozantno i lijepo
svadbeno veselje. Sve se je natjecalo .da mladencima
priredi što veće zadovoljstvo. Na piru je bilo mnogo
uzvanica i izredalo se je lijepi broj krasnih prigodnih
zdravica, a preko stotinu brzojavnih čestitaka stiglo je
mladom paru na dan vjenčanja. Brzojavni ured u Pu-
inikoviću imao je pume ruke posla i sigurno je po-
stigao rekord u broju brzojava toga dana.
'Zabava. Istoga dana slavila je i naša osnovna
škola završetak školske godine. Poslije podne bila je
$ k *
sh
_vih Vari Pašićevo je zdravlje postalo kritično, tako da
Br 27;
priregjena u školskoj zgradi zabava sa biranim opšir-
nim programom, koji su izvodila školska djeca pod
ravnanjem svoje vrijedne učiteljice g.gjice Mare Kačić
iz Dubrovnika. Ova mlada, radišna i spremna odgoji-
teljica zaslužuje osobito priznanje za svoj uspješan
rad, jer je kroz kratko vrijeme svojeg boravku megju
nama odgoj i napredak naše djece pridigla do za-
mjerne visine, pa joj i ovim putem izrazujemo našu
duboku blagodarnost. Poslije toga bila je narodna
zabava s plesom, pa će ova nedjelja sa trostrukim slav-
ljem u našim srcima ostaviti neizbrisivi dojam ljepote
i ponosa. — B.
I i M _ ..
z Jugoslavije.
Situacija. Pošto je R. R. većina Narodne Skup-
štine primila ove ostale beograeske konvencije, pri:
hvatila je takogier i nacrt ministra prosvjete o pro-
mjeni čl. 89 financ. zakona, naime da se zakon za
beogradsku universu protegne i na zagrebačku. Na to
je potpredsjednik javio da će Narodna Skupština biti
pozvana pismenim putem a na dnevnom redu će biti
izvješća raznih odbora. To znači da se Narodna Skup-
ština odlaže na neodregjeno vrijeme, što je opozicija
primila sa glasnim protestom. Tim _ više, jer je baš
sada potrebno, da skupština bude na okupui riješava
nužna pitanja, osobito glede poplave, koja je u cijeloj
državi primila velikog razmaha, te je ljetina ugrožena
tako da stojimo pred velikom katastrofom. Radi toga
su se sastali vogje opozicije, da ulože protest, da se
prepriječi izigravanje parlamenta. S druge strane se
pak raspust skupštine tumači kao uspjeh Pašića, čiji
su pristaše započele zadnje vrijeme kampanju protiv
Dr. Ninčića u pitanju takozvanih netunskih konvencija.
Ali odlaganje sjednica skupštine je u vezi i sa općin-
skim izborima u Srbiji, te se poslanicima daje mo-
gućnost, da idu na agitaciju megju birače. Svakako se
odlaganje našeg parlamenta smatra kao znak slabih
prilika u vladinoj većini, koja je još uvijek nestalna,
a može \&a lakše drži svoju vlast, ako parlamenat nije
na okupu. Megjutim su megju radikalima na dnevnom
redu intrige. Dok parlamenat miruje Pašićevci priprav+
ljaju ofenzive protiv Ninčića i Maksimovića. »Novosti«
javljaju, da su Pašićevci predlagali, da se Pašiću po-
novno- dade- ministarsko. predsjedništvo. na. 15.:dan
a poslije 15 dana bi sam Pašić dao ostavku i na taj
se način sam časno umaknuo. Ali Uzunović ne misli
nikako da preda vlast iz ruke, a zanimivo je, da je
stalno u vezi s opozicionalnim strankama, što se tumači,
da je za vlast pripravan na sve pa i na rascijep radi
kalnog kluba. Naravno da su to sve kombinacije. koje
nemaju još nikakve čvrste podloge. i
Pašić pogibeljno obolio.Kako javljaju iz Karlo
je njegova obitelj pozvana u Karlove Vari. Radikali
dementiraju vijesti o bolesti Pašićevoj.
Stambeno pitanje. U Beogradu se nalaze zas
pnici organizacija kućnih vlasnika a i najamnika
prvi i drugi su veoma živahni, da priskrbe svoji!
organizacijama što više pogodnosti sada kad se rat
o promjeni zakona o stanovima. Posebna deputaciji
saveza najamnika pohodila je ministra za socijalnu po
litiku i sve poslaničke klubove, te im razložila teški
stanje najamnika i teške posljedice, ako bi se pritl
nacrt, koji se sada predlaže, u komu su vlasnici dobi
veće pogodnosti. Ujedno su naglasili, da se ne može
dozvoliti slobodno raspolaganje s stanovima sve do
dok država ne sagradi cijenih stanova, koji će od
varati potrebama. Radi toga su zahtjevali, da se po
sa izgradnjom cijenih stanova, bez kojih se ne ml
žemo vratiti u normalne stambene prilike. U
Slovenska Orjuna raspuštena. Na Vidovda
Slovenska Orjuna imala slavlje u Trbovljima, gdje
postavljena spomen-ploča, a u Ljubljani razvila zast
u Št. Petru, Jer Orjuna se nije držala odregjenog ri
pri povorci, već proti zabrani policije htjela ići ulicam
kojima joj nije bilo dozvoljeno, došla je u sukob
policijom, koja joj je zapriječila prolaz. Kašnje se. do
odio orjunaša pobunio proti vodstvu i napravio na!
proti kordonu policije. Nastala je pucnjava iz orjunaš
revolvera i policijskih pištola, a napokon se Orj
-dala u bijeg. Bilo je ranjenih na obim stranam
istrazi bilo je zatvoreno mnogo orjunaša. Epi
svega bio, da je ministarski savjet zaključio, 1.
odmah raspuste organizacije Orjune ljubljanskog odbi
2. da se Orjuna u cijeloj državi razoruža. Slovi
je javnost primila ovu vijest sa zadovoljstvom,
je naglasivalo, da je zaključak jednostran i da bi
potreba tom prigodom raščistiti principijelna pitan
terorističkim organizacijama. g
|